Analiza: što stoji iza naglog pogoršanja odnosa Rusije i EU
Šef EU diplomacije danima se mora pravdati zbog puta u Moskvu koji je samo dodatno podcrtao tenzije u odnosima EU-a i Rusije
Josep Borrell šutke je slušao dok je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prozivao Europsku uniju. EU je “nepouzdan partner”, ustvrdio je hladno iskusni Putinov diplomat na zajedničkoj konferenciji za novinare s visokim predstavnikom EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Susret s Lavrovim odmah je opisan kao bruka i katastrofa za Europsku uniju, inscenirana usred Moskve, u trenutku pojačanih napetosti između Rusije i EU-a, zbog slučaja ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navalnog. Mlaka reakcija na prozivke izložila je Borrella valu kritika, pa je taj bivši španjolski ministar vanjskih poslova već danima u defenzivi.
Uzaludan apel
U nedjelju je objavio blog u kojem je pokušao objasniti okolnosti svog, kako ga je opisao, “vrlo kompliciranog posjeta Moskvi”, ali je u njemu otkrio još jedan poražavajući detalj: za vrijeme njegovog boravka u Moskvi Rusija je protjerala troje europskih diplomata zbog navodnog sudjelovanja u prosvjedima podrške Navalnom, o čemu je Borrell doznao preko društvenih mreža.
„Nažalost, na samom kraju našeg sastanka, putem društvenih mreža, doznali smo za protjerivanje trojice diplomata EU-a zbog neutemeljenih navoda da sudjelovanjem u prosvjedima nisu poštivali svoj status stranih diplomata. Zamolio sam ministra Lavrova da preinači ovu odluku, ali bezuspješno“, napisao je europski dužnosnik.
Poziv na ostavku
Dok ga iz Europske komisije brane, skupina zastupnika u Europskom parlamentu traži Borrellovu ostavku. U pismu, koje je objavio Euronews, pedesetak zastupnika posjet Rusiji opisuje „ponižavajućim“, ocjenjujući da je to naštetilo ugledu EU-a. Visokog predstavnika EU za vanjsku politiku prozivaju da nije branio interese Unije i čude se što, za vrijeme boravka u Moskvi, nije posjetio utamničenog Navalnog.
A former army chief says he and 50 other MEPs have put their signatures to a letter calling for the EU's foreign affairs chief Josep Borrell to quit.
Here is the letter by @RihoTerras to European Commission president, Ursula von der Leyen. pic.twitter.com/721rfglzJd— euronews (@euronews) February 8, 2021
Nakon što se oporavio od trovanja i vratio u Rusiju, Putinov žestoki kritičar prošlog tjedna osuđen je na tri i pol godine zatvora, što je izazvalo val prosvjeda na koje su ruske vlasti odgovorile masovnim uhićenjima. Borrell je od Lavrova tražio oslobađanje Navalnog i neovisnu istragu njegovog trovanja. No, nije ga posjetio u zatvoru, a iz Komisije je stiglo neobično objašnjenje. Nedopustivo je da je Navalni u zatvoru, kažu u Bruxellesu, dodajući da je EU pozvala da ga se hitno i bezuvjetno oslobodi.
“Kako bi se visoki predstavnik mogao sastati s njim u tim okolnostima? To bi poslalo pogrešan signal da se slažemo s takvom situacijom, a to nije slučaj”, tumačili su u Komisiji zbog čega EU dužnosnik nije posjetio Navalnog mada se to u javnosti očekivalo.
Pogoršani odnosi
Dok se kritike oko Borrellovog nastupa u Moskvi ne stišavaju, diplomatski odnosi Rusije i zapada eskalirali su novim protjerivanjima diplomata. Tri članice EU-a čiji su diplomati prošlog tjedna protjerani iz Rusije, u ponedjeljak su uzvratile istom mjerom. „Člana osoblja ruske ambasade u Berlinu proglasili smo persona non grata (…)“, objavilo je njemačko ministarstvo vanjskih poslova. U koordiniranom odgovoru, slične odluke donijele su i Švedska i Poljska.
Statement issued by a spokesperson on the expulsion of a staff member of the Russian Embassy in Berlin: 👇 pic.twitter.com/9OFLN1MUEw
— GermanForeignOffice (@GermanyDiplo) February 8, 2021
Odnosi Rusije i EU-a, pogoršani nakon aneksije Krima 2014. godine, znali su i ranije dodirnuti ovako nisku točku: prije tri godine EU države i Rusija uzajamno su protjerivale diplomate na puno većoj skali, zbog slučaja trovanja bivšeg dvostrukog ruskog agenta Sergeja Skripala i njegove kćeri Julije u engleskom Salisburyju. I Zagreb je tada uskratio gostoprimstvo jednom ruskom diplomatu.
Nije politika sve
Narušeni politički odnosi, koje oslikavaju i onakve konferencije za novinare kakvu je u petak Borrellu upriličio Lavrov, ne znače, međutim, da suradnja na drugim strateškim područjima i dalje nije moguća, pa i poželjna, procjenjuje iskusni diplomat s kojim smo neslužbeno razgovarali o eskalaciji rusko-europskih odnosa.
Oštar ton prema visokom predstavniku EU za vanjske poslove odabran je kako bi se označila crvena linija u slučaju Navalnog, smatra naš sugovornik, napominjući da tamo gdje ruske vlasti odrede crvenu liniju – kao što je, primjerice, podrška ruskoj oporbi – reagiraju tvrdo i bez popuštanja.
Istovremeno, međutim, Rusija i EU imaju zajedničke interese, globalne teme oko kojih se mogu izgrađivati odnosi, od trgovine do energetike. No, ako je Rusija, unatoč vidljim tenzijama, zainteresirana za suradnju s EU-om, ne treba sumnjati da vrijedi i obrnuto. Možda još i više u ovom trenutku kada Moskva raspolaže strateškim resursom – cjepivom protiv koronavirusa.
Od skepse do interesa
Prošlog kolovoza iznenadna najava ruskog predsjednika da je Rusija odobrila prvo svjetsko cjepivo protiv koronvirusa izazvala je skepsu u političkim i znanstvenim krugovima. Cjepivo Sputnik V u tom trenutku još nije bilo prošlo završnu fazu kliničkih ispitivanja, ali je Putin svejedno objavio bombastičnu vijest u prijenosu državne televizije.
Kako je Europska unija u međuvremenu počela ozbiljno zaostajati u globalnoj utrci da se što prije cijepi što veći broj ljudi – a jedan od glavnih razloga tog zaostajanja je manjak raspoloživih doza cjepiva proizvedenih na zapadu – i u EU se raspoloženje prema Sputniku mijenja. Pod uvjetom da ga, dakako, odobri Europska agencija za lijekove, dakle, da potvrdi da je sigurno i učinkovito.
Dobrodošlo u EU
“Svako cjepivo je dobrodošlo” u EU, ako dobije odobrenje europskog regulatora, poručila je nedavno njemačka kancelarka Angela Merkel, otkrivši u razgovoru za ARD da je o tome razgovarala s ruskim predsjednikom. Njemačka vlada, kao i mnoge druge u Europi, izložena je kritikama zbog sporosti cijepljenja, i to u okolnostima kada se stalno iznova produžuju restriktivne mjere karantene.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz već najavljuje da je njegova zemlja spremna proizvoditi rusko (i kinesko) cjepivo. “Uvjet za proizvodnju je izdavanje dozvole za ova cjepiva i u Europskoj uniji. Tada bi Austrija sigurno pokušala proizvodne kapacitete kod austrijskih tvrtki dati na raspolaganje za proizvodnju ruskih ili kineskih cjepiva“, kazao je, kako prenosi Hina, u razgovoru za nedjeljno izdanje dnevnika Die Welt.
(Geo)politički resurs
Strateški resurs Rusija očekivano koristi kao stratešku prednost, nastojeći osnažiti svoj geopolitički utjecaj. To, pak, izaziva daljnje podjele unutar same Europske unije. Na Baltiku s podozrenjem gledaju na namjere Moskve. Premijerka Litve, primjerice, kategorički tvrdi da njezina zemlja neće kupovati rusko cjepivo, nego će se osloniti isključivo na ona proizvedena na zapadu.
S druge strane, Mađarska je samostalno, mimo EU regulatora, već odobrila korištenje ruskog cjepiva. Viktor Orban ne skriva da njeguje dobre odnose s Moskvom. Ali ne treba podcijeniti niti priliku da jasno da do znanja što misli o umješnosti Bruxellesa (otkud su se vodili pregovori oko cjepiva za EU), s kojim je njegova vlada ionako u stalnoj zavadi.
Potvrdilo se tako da Sputnik V nije samo medicinski, nego i politički resurs. A da su odnosi EU-a i Rusije ipak značajno složeniji od diplomatskog podbačaja u Moskvi.