Politika & Kriminal

Analiza: što sve stoji između Kolinde Grabar Kitarović i čelne pozicije u NATO-u

Kakve su šanse da bivša predsjednica nastavi političku karijeru na mjestu glavne tajnice NATO-a?

Andrej Plenković djelovao je pomalo skeptično. Nije realno “da poberemo baš sve vrhnje u Europi”, tvrdio je hrvatski premijer čije se ime tada, u ljeto 2019. godine, ozbiljno spominjalo u spekulacijama za neku od top dužnosti u Europskoj uniji.

Vrhnje o kojem je govorio Plenković odnosilo se na vijest objavljenu nekoliko dana ranije. Bivša ministrica u njegovoj Vladi Marija Pejčinović Burić tog je tjedna izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe. Premijer je očito smatrao nerealnim da, barem u tom trenutku, još jedan političar iz Hrvatske bude imenovan na visoku međunarodnu poziciju.

Medijske spekulacije

Tu Plenkovićevu ocjenu valja imati na umu i ovih dana, kada se u spekulacijama o novom glavnom tajniku NATO-a spominje ime Kolinde Grabar Kitarović. Nasljednika Jensa Stoltenberga NATO članice moraju izabrati prije rujna 2022., kada bivšem norveškom premijeru istječe mandat.

Kolinda Grabar Kitarović nije jedina o čijim se šansama ovih dana nagađa. Spominju se još i bivša britanska premijerka Theresa May, bivša predsjednica Litve Dalia Grybauskaite, a ugledni portal Politico navodi i aktualnu predsjednicu Estonije Kersti Kaljulaid.

Vrhnje za Hrvatsku

O bivšoj hrvatskoj predsjednici, kažu neslužbeni izvori, najviše se govori u Washingtonu, a ne toliko u Bruxellesu. U prilog njezinoj mogućoj kandidaturi spominje se iskustvo u NATO-u – prije nego što je postala predsjednica RH, bila je pomoćnica glavnog tajnica Saveza. No, isto tako logično je pitanje može li se osam godina kasnije uspeti stepenicu više ili će države biti sklonije nekim nov(ij)im licima.

Ujedno, u trenutku kada NATO bude odlučivao, Marija Pejčinović Burić bit će još uvijek na dužnosti u Strasbourgu, jer joj mandat traje do rujna 2024. godine. Za Kolindu Grabar Kitarović to ne mora biti automatski diskvalificirajuće, ali bi lako mogao biti jedan od elemenata koji će utjecati na utrku za visoku dužnost u NATO-u. Manjoj državi poput Hrvatske nije jednostavno “pobrati baš sve vrhnje”.

Podsjetnik na kampanju

Utjecajni Politico pomno je analizirao prednosti i nedostatke eventualne kandidature bivše predsjednice. Navode, na primjer, da ima “jednu od impresivnijih biografija među potencijalnim budućim čelnicima NATO-a (…)”. Ali, podsjećaju i da joj kritičari zamjeraju skretanje udesno tijekom neuspješne predsjedničke kampanje za drugi mandat.

Politico ne detaljizira to razdoblje u karijeri Kolinde Grabar Kitarović kojeg se, međutim, u Hrvatskoj još uvijek dobro sjećamo. Njezina predizborna kampanja ostala je zapamćena po gafovima, neobičnim izjavama i kontroverznim potezima – od toga da je dogovorila da ljudi preko interneta rade za osam tisuća eura do rođendanske pjesme za tadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika.

Sve je to na kraju pridonijelo da je Grabar Kitarović u drugom krugu izbora izgubila predsjedničku utrku. Pitanje je, dakako, mogu li i koliko takve ‘domaće’ teme imati utjecaja na odluku globalne organizacije. No, zato je izvjesno da će na odluku utjecati odnos prema Rusiji, kao i odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama. Upravo SAD imaju ključnu ulogu u Savezu.

Odnosi s Rusijom

Kolinda Grabar Kitarović bila je veleposlanica u SAD-u od 2008. do 2011., a tijekom predsjedničkog mandata pokrenula je s poljskim predsjednikom Inicijativu tri mora, za suradnju država od Baltika do Crnog mora. Ta je Inicijativa dugo vremena smatrana projektom pod američkim pokroviteljstvom, za koji je predsjednik Zoran Milanović tvrdio da izolira Rusiju i da Rusiji ide na živce.

Ipak, odnos prema Rusiji u vrijeme njezinog predsjedničkog mandata nije ostao obilježen isključivo Inicijativom. U ožujku 2018. godine Kolinda Grabar Kitarović je, na primjer, bila prva zapadna državnica koja je čestitala izbornu pobjedu Vladimiru Putinu i pozvala ga u Hrvatsku.

Kako su u to vrijeme odnosi EU-a i Rusije opet bili zategnuti, u medijima je otvoreno pitanje primjerenosti tog poteza. Sudeći po tadašnjoj prilično rezerviranoj reakciji premijera Plenkovića na novinarska pitanja, taj potez nije bio najbolje primljen ni u Banskim dvorima.

Preuranjena nagađanja?

Kada su novinari, pak, neki dan Plenkovića pitali za spekulacije o mogućoj kandidaturi Kolinde Grabar Kitarović za čelnu poziciju u NATO-u, premijer nije bio rezerviran – ali je bio krajnje oprezan. Podsjetivši na dosadašnje međunarodne aktivnosti i angažman bivše predsjednice, kazao je da bi Vlada njezinoj eventualnoj kandidaturi – o kojoj još, napomenuo je, on nema nikakvih službenih saznanja – dala punu podršku.

Ali je i dodao: „Meni je drago da se o tome razgovara, ali treba biti realan i paziti da te spekulacije nisu prerane, pa da bude nešto drugo”. Premijer Plenković, o čijem se imenu za top pozicije u EU ozbiljno spekuliralo u ljeto 2019., sigurno zna kako to izgleda.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu