Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Analiza: Što za Europu i svijet znači najnoviji Trumpov potez prema njemačkoj kancelarki Merkel?

Američki predsjednik nije uspio moćnu europsku silu podrediti američkim interesima

ZADNJA IZMJENA: lip 8, 2020
Foto: AFP

Nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel odbila poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa da dođe u Washington na sastanak G7, skupine najrazvijenijih zemalja svijeta, Bijela kuća reagirala je brutalno. Najprije je objavljeno da SAD planiraju u sljedeća tri mjeseca povući iz Njemačke oko 9.500 svojih vojnika, što je više od četvrtine ukupno stacioniranih američkih postrojbi u toj zemlji. Trump je također najavio da će u Njemačkoj ostati oko 25.000 američkih vojnika što je gotovo upola manje nego do sada.

Potom je skupina američkih senatora predložila nacrt zakona kojim se proširuju sankcije na sve kompanije koje završavaju gradnju plinovoda Sjeverni tok 2 kojim će se ruski plin dopremati u Njemačku. Na kraju je Bijela kuća ponovno zaprijetila da će uvesti dodatne carine na uvoz njemačkih i europskih automobila. Samo Volkswagen, BMW i Mercedes-Benz izvezli su 2018. u SAD 470.000 automobila u vrijednosti od 37 milijardi eura.

Američki interesi

Do najnovije eskalacije sukoba između dvije moćne ekonomske i političke velesile došlo je nakon bezuspješnih Trumpovih pokušaja da njemačku vanjsku politiku do kraja podredi američkim interesima. Posebice se to odnosi na zahtjeve Washingtona da Berlin promjeni svoj odnos prema Rusiji, Iranu, Kini, ali i, primjerice, spram Svjetske zdravstvene organizacije, WHO. Nepredvidljivi Trump natjerao je kancelarku Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da, zbog snažnih američkih pritisaka, proklamiraju kako Europska unija mora svoju sudbinu preuzeti u svoje ruke.

Analitičari su suglasni da odluka o povlačenju trupa iz Njemačke ide na ruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu jer slabi europske obrambene potencijale. Thomas Kleine-Brockhoff, potpredsjednik German Marshall Funda, upozorava da “strateški suparnik Trumpa nisu Putin ni kineski predsjednik Xi Jinping, nego Angela Merkel.

Sve što Trump mrzi

Njemačka kancelarka, naime, predstavlja sve ono što Trump mrzi: globalizam, multilateralizam, međunarodno pravo”, zaključio je Kleine-Brockhoff te dodao kako Trumpu puno više odgovaraju autoritarni vođe kojima zavidi jer nema njihovu moć. “Pitanje je samo koliko toga može Trump uništiti?”, upitao se na kraju Thomas Kleine-Brockhoff.

Nijemci, ali i EU, opravdano su zabrinuti jer Trump redefinira američke nacionalne interese, odustaje od poslijeratne vanjske politike, pa i od tradicionalne uloge NATO pakta. Što bi dugoročno moglo bitno ugroziti nacionalnu sigurnost i interese Njemačke, ali i većine članica EU. Američka vojna baza Ramstein te vojna bolnica u Landstuhlu, na jugozapadu Njemačke, koriste se za liječenje ranjenih vojnika iz Iraka i Afganistana.

Washington, naime, ne dopušta da se ranjenici vraćaju izravno u SAD, nego se najprije moraju oporaviti u vojnoj bolnici u Njemačkoj kako američka javnost ne bi vidjela u kakvom se teškom stanju vraćaju s bojišta. Inače, Njemačka sudjeluje u financiranju smještaja američkih vojnika te je SAD-u i NATO paktu stavila na raspolaganje sve svoje resurse za obuku i vježbanje.

Putinov cilj o podjeli Europe

Nicholas Burns, nekadašnji diplomat poznat i hrvatskoj javnosti, a sada profesor na Harvard Kennedy School, izjavio je kako povlačenje američkih postrojbi služi dugoročnom cilju Vladimira Putina o podjeli Zapada. “Ovo je značajan politički i simbolički udarac našem neposrednom prioritetu u Europi: jačanju američkih strateških veza s Njemačkom, najvažnijom europskom silom, posebno nakon izlaska Britanije iz EU,” istaknuo je Burns.

Zbog posljednjih odluka, pogotovo onih koje se tiču pokušaja gušenja demonstracija, New York Times objavio je tekst pod naslovom “Je li se America First pretvorila u Trump First”. Norbert Röttgen, predsjednik odbora za vanjske poslove Bundestaga i jedan od kandidata za nasljednika Angele Merkel ocijenio je: “Sve se vrti oko Trumpa, ne radi se o viziji svijeta, ne o politici, već o njemu, njegovoj potrebi za potvrđivanjem – a ponekad i potrebom za osvetom.” Zbog toga se mnogi brinu kako bi Trump mogao ubrzati povlačenje trupa iz Afganistana, dajući talibanima prednost u mirovnim pregovorima, a neki najavljuju da bi to isto mogao napraviti s trupama u Južnoj Koreji.

Plinovod Sjeverni tok 2

Trump, među ostalim, ne može oprostiti kancelarki Merkel što inzistira na završetku izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2. Prošle godine zbog prvog kruga američkih sankcija švicarska kompanija Allseas povukla se iz projekta pa je prekinuta gradnja posljednjih 160 km cjevovoda. SAD tvrde da plinovod Sjeverni tok 2 slabi energetsku sigurnost Europe te povećava njenu ovisnost o ruskoj nafti i plinu.

No za Washington je zapravo najveći problem to što se time sužava prostor za izvoz američkog ukapljenog plina u Europu. Zbog toga je i Hrvatska prisiljena graditi LNG terminal na Krku gdje bi se trebao iskrcavati američki plin, populistički nazvan “plin slobode”. Nevolja je što je taj plin znatno skuplji od ruskog pa se postavlja pitanje gdje će se naći kupci za njega, pogotovo stoga što ni Hrvatskoj on nije neophodan. No, Washington zbog toga ne brine jer zna da će financijske gubitke podmirivati Zagreb, a ne američke kompanije.

Uvođenje carina

Zbog toga su sada Amerikanci, kako spriječili završetak gradnje Sjeverni tok 2, te tako otvorili prostor za prodaju svog plina, odlučili zaoštriti sankcije te kažnjavati sve tvrtke koje dovršavaju gradnju plinovoda. Na popisu će se naći sva osiguravajuća i reosiguravajuća društva pa čak i luke koje će koristiti brodovi koji prevozi materijal za plinovod. No, unatoč toga Moskva nastavlja s gradnjom pa se očekuje da će do jeseni Sjeverni tok 2 biti u funkciji.

Ako uvede carine na automobile iz EU predsjednik Trump zadati će težak udarac njemačkom gospodarstvu. Potražnja za europskim automobilima na američkom tržištu opada za oko 1,5 do 3,0 posto ako cijene porastu samo za 1 posto, a u slučaju uvođenja carina one bi se povećale za najmanje 10 do 15 posto.

Njemačka autoindustrija, koja je generator razvoja njemačkog gospodarstva, zapošljava oko 800.000 ljudi te sudjeluje s oko pet posto njemačkom bruto domaćem proizvodu (BDP). Već je prije epidemije koronavirusa njemačka autoindustrija bila je u problemima zbog trgovinskog rata između SAD i Kine te zbog skandala vezanih uz lažne deklaracije za dizel vozila. Stoga je proizvodnja u 2019. pala na razinu iz 1997. pa je najavljeno da će ubrzo doći do gašenja oko 40.000 radnih mjesta u autoindustriji. Inače, Volkswagen, BMW, Daimler i ostali njemački proizvođači automobila u svojim pogonima u SAD zapošljavaju gotovo 120.000 radnika.

Izbori u Americi

Svjesni opasnosti politike Donalda Trumpa koja teži za razbijanjem Europske unije koju američki predsjednik drži velikom preprekom u obnovi američke dominacije u svijetu, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron objavili su osnivanje EU fonda za oporavak gospodarstva u iznosu od 500 milijardi eura. Taj plan, prema kojem bi Europska komisija pozajmljivala novac za potporu državama članicama najteže pogođenim pandemijom, mogao bi značiti prekretnicu za budućnost EU.

Do sada se, naime, Berlin uvijek žestoko protivio ideji da se novac iz takvog fonda raspodjeljuje u obliku bespovratnih zajmova. Smatralo se, naime, da su takvi fiskalni transferi iz bogatijih u siromašnije države apsolutno neprihvatljivi. No, nakon što se Angela Merkel uvjerila kako bi gospodarska kriza izazvana pandemijom COVID 19 mogla uništiti jedinstveno europsko tržište te ugroziti koheziju i budućnost EU, odlučila je napraviti kopernikanski obrat u svojoj dosadašnjoj politici te je povukla potez kojemu je cilj očuvati zajedničko tržište i jedinstvo EU.

A to istodobno znači jačanje ne samo EU, nego i pozicije Njemačke u neizbježnom dramatičnom srazu sa SAD-om ako Donald Trump potkraj godine bude ponovno izabran za američkog predsjednika.

Mladen Pleše
Novinar
599 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program