Analiza: Što znači dogovor Merkel i Macrona o 500 milijardi eura vrijednom fondu za oporavak EU i zašto je važan
Kad Pariz i Berlin zajednički podupru neki prijedlog, to ima značajne šanse za prolazak
Zemlje članice Europske unije tjednima se ne mogu dogovoriti kako naći novac da se europsko gospodarstvo izvuče iz ponora u koji ga gura pandemija koronavirusa. Južne članice EU-a, poput Italije, bile su osobito nezadovoljne onime što su percipirale kao izostanak europske solidarnosti, koji se, po njima, posebno manifestira u odbijanju bogatijih država da (solidarno) sudjeluju u financiranju europskog gospodarskog oporavka. Kako će se onda EU izvući iz “recesije povijesnih razmjera”, koju su nedavno predvidjeli u Bruxellesu?
Nesuglasice bi mogao razriješiti novi francusko-njemački prijedlog o uspostavi fonda za oporavak u iznosu od 500 milijardi eura. Taj su prijedlog u ponedjeljak zajednički predstaviti njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Nije, međutim, sam iznos toliko ključan u ovom prijedlogu: ključno je što iza njega stoje dvije najjače članice EU-a i što je Njemačka, u principu, barem u ovoj jednoj prilici poduprla ideju zajedničkog europskog zaduživanja, čemu su se dosad u Berlinu uvijek opirali.
Politička snaga Pariza i Berlina
Prema izvješćima medija, fond bi se punio posuđivanjem novca na tržištu kapitala u ime cijele EU. Najteže pogođene regije i gospodarski sektori dobivali bi bespovratna sredstva, a ne zajmove, što će naići na odobravanje pogotovo u južnim članicama Unije koje su se protivile kreditima, koliko god oni bili povoljni.
No, francusko-njemački plan je zasad upravo to – samo plan, koji tek treba dobiti podršku ostalih zemalja članica EU-a. Na ruku mu, međutim, ide nekoliko stvari. Radi se o prijedlogu iza kojeg stoje Pariz i Berlin. Članice Unije su formalno ravnopravne, ali kada Njemačka i Francuska na nečemu rade zajedno, to ima puno veći politički značaj, a sasvim time i veće šanse za prolaz.
Nezadovoljstvo tzv. štedljivih članica
Bez obzira na to, prijedlog će sigurno izazvati ako ne izravno odbijanje, onda barem određeno negodovanje, što znači da se mogu očekivati određene modifikacije, kako bi se u obzir uzeli i interesi drugih europskih igrača. Austrijski kancelar Sebastian Kurz neizravno je već reagirao na prijedlog. Na Twitteru je objavio da je upravo razgovarao s kolegama iz Danske, Nizozemske i Švedske i da je njihova pozicija ostala nepromijenjena. Te zemlje žele zajmove, a ne bespovratne potpore, i nisu sklone zajedničkom zaduživanju.
Our position remains unchanged. We are ready to help most affected countries with loans. We expect the updated #MFF to reflect the new priorities rather than raising the ceiling.
— Sebastian Kurz (@sebastiankurz) May 18, 2020
Talijanski premijer Giuseppe Conte je, očekivano, puno zadovoljniji angažmanom Njemačke i Francuske. Francusko-njemački prijedlog ocijenio je “prvim važnim korakom u pravom smjeru”, u skladu s onim za što se Italija zalagala. Conte je ponovio da je nužan “ambiciozan fond za oporavak” kako bi EU prebrodila krizu i pomogla gospodarstvu i građanima.
The Franco-German proposal (500 billion of grants) is an important first step in the right direction along the lines intended by Italy. In order to overcome the crisis and help businesses and families we need an ambitious #RecoveryFund. We are confident in @EU_Commission proposal
— Giuseppe Conte (@GiuseppeConteIT) May 18, 2020
(Ne)dovoljno ambiciozno za EU parlament?
Pitanje je i kakva će biti reakciju dviju europskih institucija, Europske komisije i Europskog parlamenta. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen pozdravila je, kako prenosi Hina, “konstruktivni prijedlog Francuske i Njemačke koji prepoznaje veličinu ekonomskog izazova” pred Europom. Von der Leyen i njezin tim, međutim, sada imaju novi izazov: kako uklopiti planove dviju najjačih članica u Komisijin prijedlog za gospodarski oporavak, koji bi trebao biti predstavljen sljedećeg tjedna.
Europski parlament mogao bi, pak, biti nezadovoljan ako se svota zaustavi na 500 milijardi eura. Eurozastupnici smatraju da je za gospodarski oporavak potrebno četiri puta više novca od iznosa koji se spominje u francusko-njemačkom prijedlogu. Traže i povećanje iznosa višegodišnjeg proračuna o kojem se na razini EU-a još pregovara. Ako ne budu zadovoljni prijedlozima, prijete da će iskoristiti veto na dogovor o proračunu.