Analiza: Sud i tužiteljstvo mjesecima su mimo zakona gledali kako Žinić nezakonito koristi stan na Borovju

Za cijeli postupak izuzetno je važna kronologija. Zanimljivo je da je postupak protiv Žinića započeo za vrijeme SDP-ove Vlade kada je na čelu Ministarstva branitelja bio Fred Matić. Pažljivom analizom postaje jasno koliko je ponovljeno suđenje protiv župana bilo neobično.

1. Državno odvjetništvo tužilo je Žinića

Država je u listopadu 2014. tužila Ivu Žinića, tražeći da sa sinovima iseli iz stana kojeg je koristio od kraja 1990-tih.

Poznato je da je 2016. izgubio spor na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, no nakon žalbe koju mu je prihvatio Županijski sud u Zadru, u studenom 2018. sve je krenulo iznova.

2. Žinić traži zastoj postupka iseljenja

U siječnju 2019. Žinić od suda traži zastoj postupka jer je “podnio zahtjev za otkupom stana na Borovju”. Dobiva odgodu na rok od šest mjeseci.

Krajem srpnja 2019. njegov odvjetnik traži zastoj od još šest mjeseci. Piše sudu da je njegov klijent “ostvario uvjete za otkup stana”, no s “obzirom na godišnje odmore i druge obveze nije uspio do kraja realizirati pravni posao”.

3. Zagrebačka tužiteljica slaže se sa zastojem

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu nekoliko dana kasnije daje suglasnost za zastoj postupka i to “do donošenja odluke o zahtjevu kojeg je podnio Ivo Žinić”. Pišu da Žinić prikuplja dokumentaciju i pozivaju se na Članak 186.g Zakona o parničnom postupku.

Taj članak omogućuje zastoj u sudskom postupku ukoliko postoje šanse da se spor riješi na neki miran način. U Žinićevom slučaju zastoj je određen do kraja siječnja 2020. godine.

4. Izmjene zakona skraćuju rokove zastoja

Međutim, 1. rujna 2019. u Zakonu o parničnom postupku promijenjen je upravo Članak 186.g. Prema njemu zastoj više nije mogao trajati maksimalno dvije godine, nego tek godinu i pol.

To znači, da su u siječnju 2020., nakon isteka roka od šest mjeseci koji je odobrio sud, Žinićev odvjetnik i Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu trebali zatražiti produljenje, najprije za 60 dana, pa onda još eventualno za 120 dana. Taj bi rok, od ukupno 180 dana, da je zatražen i odobren, istekao krajem travnja 2020. godine.

Sud je, nakon isteka tih rokova, ako niti jedna stranka nije predložila nastavak postupka, u roku od 15 dana trebao zaključiti da je tužba povučena. No, ništa od toga nije se dogodilo.

5. Ministarstvo zastaje s prodajom stanova

Početkom lipnja 2020., kako nam je potvrđeno iz Ministarstva branitelja, Stambena komisija zaustavlja postupke pokrenute na temelju zahtjeva za otkupom stanova prema Članku 98. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Među njima je bio i Žinićev zahtjev.

Naime, DORH je odbio dati suglasnost na sklapanje takvih ugovora o otkupu, jer u njima prvotno nije bila navedena cijena. Da bi cijena stana mogla postati dio ugovora trebalo bi izmijeniti Zakon, što se još nije dogodilo.

Dakle, o Žinićevom zahtjevu, kao i još 75 identičnih zahtjeva, Stambena komisija Ministarstva branitelja uopće nije odlučivala. Iz Ministarstva napominju kako ničime ne žele sugerirati da bi gospodin Žinić ostvario pravo na otkup stana.

6. Što nakon svega toga radi sud? Ništa

Umjesto da nakon isteka rokova za zastoj provjeri što se u ovom postupku uopće događa, Općinski građanski sud u Zagrebu u rujnu 2020. samo još sve prolongira.

Postupak protiv Žinića i njegovih sinova završava u tzv. sudskom kalendaru, a to znači da sudac utvrđuje da se u određenom periodu u postupku neće događati ništa.

Prema podacima iz sudskog spisa u 10. rujna 2020. donijeta je odluka da slučaj Žinić stoji u ‘kalendaru’ još šest mjeseci, do početka ožujka ove godine.

7. Tužiteljstvo će sada sve provjeriti

Hoće li konačno išta poduzeti da zaštiti interese Republike Hrvatske u sporu sa Žinićem pitali smo i Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu.

Kratko su nam odgovorili kako će provjeriti sve činjenice i okolnosti koje su se pojavile u ovom slučaju, te napomenuli kako postupak za iseljenje još uvijek nije okončan.