Analiza: Sve više anketa prognozira Trumpov krah na predsjedničkim izborima. Kako je do toga došlo?

Tako, među ostalim, u istraživanju televizijske mreže CBS Joe Biden vodi za 6 posto, u anketi lista USA Today 10 posto te u istraživanju uglednog Wall Street Journala i televizijskog kanala NBC 7 posto.

Pad rejtinga

Najstrašniji je pak podatak po Trumpa što u toj anketi Biden u New Yorku dobiva čak 65 posto, a Trump jedva 29 posto glasova. Zbog toga ne čudi što se Trump žestoko obrušio na šefa svoje predsjedničke kampanje i njegove suradnike optužujući ih da su upravo oni krivci za pad njegova rejtinga.

Međutim, takav obrat posljedica je prije svega skandaloznog ponašanja i izjava predsjednika Trumpa tijekom epidemije koronavirusa. Od toga da SAD nemaju nikakav problem s COVID-19 te da će on preko noći nestati do savjeta ljudima da piju dezinfekcijska sredstva. Kako ona ubijaju virus na rukama, tako će ga uništiti i u tijelu, pametno je objasnio Trump pa su zbog njega mnogi nesretnici završili u bolnici, a većina i na groblju.

Obračun sa svijetom

Epidemija koronavirusa i niske cijene nafte poharale su američko gospodarstvo, nezaustavljivo rušeći u izbornoj godini rejting predsjednika Trumpa. Nakon što se zbog toga odlučio razračunati s ljudima iz vlastitog okruženja, Trump je krenuo u obračun s neprijateljima u inozemstvu koji su, po njegovom mišljenju, odgovorni za njegove probleme.

Provocirajući sukobe na sve strane, s Iranom, Kinom, Saudijskom Arabijom, Trump zapravo pokušava skrenuti pozornost američkog biračkog tijela s katastrofalnih pogrešaka svoje administracije u borbi s COVID-19.

U SAD-u doduše ne bi bilo prvi puta da neki predsjednik isprovocira vojne sukobe i ratove kako bi se održao na vlasti, no na sreću Trump je u tolikoj mjeri prokockao autoritet i ugled svoje zemlje i sebe, da ga u svijetu više ne uzimaju za ozbiljno.

Nitko ga više ne doživljava ozbiljno

Zbog toga se nitko nije previše zabrinuo kad je naredio američkoj mornarici da “puca i uništi” sve iranske naoružane patrolne brodice koje se pretjerano približe američkoj floti u Hormuškom tjesnacu. Trumpov bijes izazvala je skupina od 11 iranskih patrolnih čamaca koji su, kako tvrdi Washington, izveli nekoliko „opasnih i uznemirujućih“ manevara u blizini američkih ratnih brodova.

Nakon što je Iran sišao s naslovnih stranica i glavnih vijesti, Donald Trump izašao je u javnost s novom velikom senzacijom.

Iako su Svjetska zdravstvena organizacije te gotovo svi svjetski znanstvenici koji proučavaju Covid-19, suglasni da je virus prešao na čovjeka sa šišmiša, Trump je slavodobitno objavio “da je vidio snažne dokaze da virus potječe iz znanstvenog laboratorija u Wuhanu”. Na pitanje tko mu je dao tu informaciju, kratko je odgovorio: “Ne smijem vam to reći.”

Demantiraju ga i vlastiti obavještajci

Odmah potom nož u leđa zabio mu je Richard Grenell, ravnatelj američke obavještajne zajednice, koji je odbacio teoriju zavjere čije širenje dolazi iz ekstremnih desničarskih krugova u SAD-u.

“Obavještajna zajednica slaže se sa širokim znanstvenim konsenzusom da Covid-19 nisu stvorili ljudi niti je virus genetski modificiran”. Također je potvrdio kako američka obavještajna zajednica nema dokaza da je virus došao iz laboratorija Wuhanu.

Unatoč tome Trump je najavio nove carine protiv Kine, pa je zbog toga ponovno došlo do pada vrijednosti na američkim burzama. Ekonomski analitičari smatraju kako je Trump odabrao najgore moguće vrijeme za obnovu trgovinskog rata protiv Kine. Problem je što carine, po njihovoj ocjeni, puno više štete američkim tvrtkama i kućanstvima koji zbog toga imaju puno veće troškove i poreze, nego li Kini.

Politička i ekonomska bitka protiv Saudijaca

Nakon otvaranja fronte s Iranom i Kinom, Trump se odlučio obračunati sa Saudijskom Arabijom. I to je zaista najvažnija politička i ekonomska bitka koju trenutno vodi. Naime, predsjednik Trump, najavljuju izvori iz Bijele kuće, razmatra sve mogućnosti kako bi kaznio Saudijsku Arabiju zbog rušenja cijena nafte uz pomoć Rusije, što je izazvalo golemu štetu američkoj naftnoj industriji.

U Washingtonu je zaključeno kako je Rijad izdao i iznevjerio dugogodišnje savezništvo sa SAD-om te da mora platiti političku, ekonomsku i vojnu zaštitu koju pruža Bijela kuća. Predsjednik Trump poslao je zbog toga uvredljivu, ali jasnu opomenu kraljevskoj obitelji: “Saudijski kralj Salman ne bi ostao na vlasti ni dva tjedna bez podrške američke vojske.”

I doista, bez potpore Washingtona kraljevska obitelj bila bi razorena unutarnjim dvorskim sukobima te udarima oporbe, a Iran bi poduzeo sve da što prije okonča vladavinu princa Muhameda bin Salmana. Unatoč tome Rijad ustraje na opstrukciji Trumpovih zahtjeva za još većim smanjenjem proizvodnje nafte – kako bi se cijene nafte vratile na stare vrijednosti – što je još jedan pokazatelj kako ni mladi i bahati princ ne drži puno do Trumpovih prijetnji.

Ovisnost o crnom zlatu

Još 1945. američki predsjednik Franklin Roosevelt i tadašnji saudijski kralj Abdulaziz postigli su dogovor da će Saudijska Arabija isporučivati SAD-u sve potrebne količine nafte, a zauzvrat će Washington jamčiti sigurnost kraljevske obitelji i režima.

Taj dogovor ugrožen je u trenutku kad se u SAD-u počela razvijati industrija koja proizvodi naftu iz škriljavca. Zbog toga je Saudijska Arabija od 2014. do 2016., pokušala rušenjem cijena nafte uništiti američku naftnu industriju.

U tome, međutim, nije uspjela jer su SAD od zemlje koja je najveći uvoznik nafte na svijetu postala najvećim proizvođačem i izvoznikom nafte. U Rijadu se zbog toga stekao dojam da Amerikanci, kojima više nije potrebna saudijska nafta, neće biti posebno zainteresirani za sudbinu despotskog kraljevskog režima. Pa su se odlučili pobrinuti sami za sebe.

Ponuda i potražnja na naftnom tržištu

Iako su OPEC, Saudijska Arabija i Rusija smanjile proizvodnju nafte za 10 milijuna barela dnevno, to je daleko premalo jer je potražnja pala za oko 30 milijuna barela dnevno. Zbog toga su cijene nafte od 17 do 25 dolara po barelu i dalje nepodnošljivo niske za američku naftnu induistriju.

Posljedice su za američko gospodarstvo strašne: masovno se zatvaraju bušotine i rafinerije, a pred bankrotom je oko 500 američkih naftnih kompanija. Koje, da stvar bude gora, neće moći vratiti čak 200 milijardi dolara dugova bankama. Stoga ne čudi kad analitičari pišu kako SAD u novijoj povijesti nije zadesila veća ekonomska nesreća.

Procijenivši da Trump neće biti dugog vijeka u Bijeloj kući, a da svojom politikom cijena nafte mogu ucjenjivati SAD, saudijska vlada sve otvorenije upozorava kako je američko-saudijski poseban odnos, definiran kao nafta za sigurnost, pomalo neuravnotežen u korist SAD-a te da Rijad zbog toga očekuje više pažnje i veće ustupke od SAD-a u zamjenu za naftu.

Takvim ponašanjem, baš u trenucima dok velikom dijelu američke naftne industrije prijeti kolaps, kraljevski režim u Saudijskoj Arabiji, koji doista ovisi o pomoći Washingtona, razotkriva svu nesuvislost Trumpove vanjsko političke strategije. No, unatoč te nemoći, Trump koji je na čelu najmoćnije vojne sile svijeta, ipak može nanijeti nesagledive posljedice miru i stabilnosti u svijetu.