Analiza: Trump će danas u Davosu europskim saveznicima postaviti ultimatume zbog Irana. Što očekivati?
Tjera ih da biraju između Irana i SAD-a te Kine i SAD-a
Dio mjera sigurnosti koje je američka tajna služba poduzela kako bi maksimalno zaštitila predsjednika Donalda Trumpa pri dolasku u utorak na Svjetski ekonomski forum, WEF, u Davosu, u velikoj su mjeri ponizili švicarske organizatore. U kontrolnom tornju zračne luke u Zurichu za dolaska Trumpa, njegove kćerke Ivanke i njezinog supruga Jareda Kushnera, bit će američki kontrolori leta, dok će gorivo koje će koristiti njegov zrakoplov Air Force One te helikopteri koji će ga prevesti do Davosa, biti dopremljeno iz američke vojne baze Ramstein u Njemačkoj.
Poduzeti će se, dakako, i brojne druge mjere sigurnosti u ciriškoj zračnoj luci te u zimovalištu Davosu, premda domaćini tvrde da su učinili sve kako se 3000 najbogatijih i najmoćnijih ljudi svijeta osjećali apsolutno sigurno. Premda na summit dolazi još tisuće novinara, policajaca i pratećeg osoblja, u relativno maloj glavnoj i još manjim okolnim ulicama u tom pitoresknom mjestu u švicarskim Alpama, nikada nema puno ljudi. Sastanci, paneli, rasprave, diskusije, prijemi i kokteli, održavaju se do duboko u noć u brojnim hotelima i restoranima, tako da svjetska elita nema vremena šetati po tom gradiću.
Davos skupo stoji
Jedino što se svi pod svaku cijenu pokušavaju dokopati pozivnica na prijeme najvećih svjetskih korporacija jer su to mjesta na kojima se najbolje može pokazati koliko tko vrijedi u svijetu biznisa. Šefove država i vlada, vodeće ljude uprava najvećih svjetskih korporacija, banaka, međunarodnih kompanija, centralnih banaka i drugih financijskih institucija zadovoljstvo dolaska u Davos skupo stoji. Svoje članstvo u prestižnom WEF-u godišnje plaćaju između 60.000 i 100.000 dolara plus participacija za sudjelovanje na forumu još 27.000 dolara.
Ove godine za taj novac imat će zadovoljstvo, među ostalim, uživati u pokušaju predsjednika Trumpa da im, kako najavljuju mediji, “pokuša prodati svoj populistički brand.” I to baš u vrijeme dok će u Washingtonu u Senatu započeti proces njegova opoziva. Nitko ne sumnja da je Trump pobjegao u Davos kako ne bi trebao slušati sve optužbe zbog zloporaba predsjedničkih ovlasti. Prošle godine, primjerice, Trump je otkazao dolazak u Davos zbog problema s izglasavanjem budžeta, što je bila puno manja nevolja od ove koja mu se sada događa.
Glavne teme u Davosu
Glavne teme sastanka u Davosu bit će pojačane geopolitičke napetosti, trgovinskih ratovi i sporovi te borba protiv klimatskih promjena. Predsjednik Trump dolazi u Davos kako bi ujedno izvršio završni pritisak na europske saveznike. Među ostalim, ultimativno će zatražiti od Velike Britanije, Njemačke i Francuske da uvedu sankcije protiv Irana zbog nastojanja Teherana do se što prije dokopa nuklearnog oružja. Zbog toga se europski saveznici SAD-a nalaze u krajnje neugodnoj situaciji.
Naime, nakon što se Washington u svibnju 2018. jednostrano povukao iz međunarodnog sporazuma o kontroli upotrebe nuklearne energije s Iranom, sve zemlje potpisnice, Rusija, Kina, Njemačka, Velika Britanija i Francuska osudile su takav postupak jer je do tada Teheran poštivao sve točke ugovora. No Trumpu ni to nije bilo dovoljno pa je još uveo iznimno stroge sankcije protiv Irana.
Reakcija Teherana bila je očekivana: Iran je prestao poštivati sporazum kojega su se SAD odrekle. Nakon toga pritisak Washingtona na zapadne saveznike još je više pojačan čemu su se oni dugo odupirali. No, nakon što je američki predsjednik najavio da će uvesti dodatne carine od 20 posto na njemačke, francuske i britanske proizvode, došlo je do obrata. Umjesto da pruže, kako su obećali, ekonomske poticaja Iranu kao nadoknadu za američke sankcije, najavili su da će i oni uvesti sankcije protiv Irana.
Hrvatska naivno vjeruje Njemačkoj i SAD-u
Razlog takvom obratu lako je objašnjiv: premda je Iran žrtva Trumpove imperijalne i sve agresivnije vanjske politike, vodeće europske države ne žele zbog Irana ugroziti vlastitu ekonomiju. Niti dovesti u pitanje trgovinske veze s Washingtonom jer su one neusporedivo veće od onih s Teheranom. Zbog toga su europske kompanije počele prekidati trgovinu s Iranom bojeći se američkih sankcija. Tako je Bijela kuća u sukobu s Iranom izašla kao pobjednik jer EU nema snage ni volje oduprijeti se američkim pritiscima čak i kad su oni nepravedni i neopravdani. Europski diplomati opravdavaju se sada kako ne žele uvesti sankcije protiv Teherana već ga samo nastoje privoljeti da poštuje sporazum, kojeg su se SAD odrekle.
Takvo ponašanje još je jedna pouka manjim državama da ne mogu očekivati nikakvo iskreno savezništvo niti zaštitu od bilo koje države ako se nađu usred nekog konflikta interesa velikih sila. Takve će države uvijek biti žrtvovane interesima jačih država te prepuštene same sebi. To pravilo, dakako, vrijedi i za Hrvatsku koja nerijetko naivno vjeruje Njemačkoj i SAD-u da će ih te dvije zemlje zaštiti ako bude trebalo. I to će se možda dogoditi, ali samo u slučaju ako se ne nađe na putu ostvarenja njihovih pojedinačnih ili globalnih interesa.
Nije to međutim jedini primjer kako predsjednik Trump lomi i nameće svoju volju najlojalnijim saveznicima. U Davosu će američki diplomati otvoreno zaprijetiti Parizu da će Washington uvesti dodatne carine na sve francuske proizvode ako ta zemlja uvede 3 postotni “digitalni porez” za američke tehnološke kompanije. Trump je već najavio da tu neće biti popuštanja jer su poreze američkim digitalnim divovima već najavile Austrija i Velika Britanija, što Washington ni pod koju cijenu neće dopustiti. Međutim, potpuno je ludo da najbogatije američke kompanije ne plaćaju poreze u Europi premda zarađuju milijarde dolara. Pogotovo stoga što niti jedna druga kompanija nije oslobođena plaćanja tih poreza.
Ultimatumi za Njemačku
U još je većim nevoljama Njemačka kojoj je Trump postavio dva ultimatuma: mora prekinuti gradnju plinovoda Sjeverni tok 2 premda je on praktički dovršen te ne smije kupiti od kineske tvrtke Huawei opremu za 5 G mrežu. Washington je pri tomu vrlo jasan: ako ne zaustavi Sjeverni tok 2 i dolazak Huaweija SAD će uvesti sankcije njemačkim tvrtkama te odmah podići carine na njemačke automobile za najmanje 20 posto.
Kancelarka Angela Merkel tako se našla u nemogućoj situaciji: ako odbije ponudu Huaweija izgubit će Kinu kao najvećeg kupca njenih proizvoda, ako pak prihvati kinesku 5 G mrežu SAD će carinama teško pogoditi njemačku automobilističku industriju. Istodobno, Kina, drugo najveće svjetsko gospodarstvo, već je treću godinu za redom najvažniji trgovinski partner Njemačke. Bilateralna trgovina između oba gospodarstva u 2018. dosegla je 199,3 milijarde eura.
Američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell osudio je nedavne tvrdnje visokih njemačkih dužnosnika “da su SAD ekvivalentne Komunističkoj partiji Kine.” To je uvreda za tisuće američkih vojnika, istakao je Grenell, “koji pomažu osigurati njemačku sigurnost i milijune Amerikanaca predanih savezništvu s Berlinom. Te su tvrdnje ujedno i uvreda za milijune kineskih građana kojima su uskraćene osnovne građanske slobode”, zaključio je Grenell.
Nijemci su podijeljeni
Njemačka vlada duboko je podijeljena oko Huaweija: obavještajne službe, ministarstvo vanjskih poslova i veći dio CDU-a žele da Merkel poništi odluku o kupnji kineske 5G mreže dok druge frakcije, prije svega ministarstvo gospodarstva, traže da se prihvati kineska ponuda.
Pragmatični pristup njemačke kancelarke Angele Merkel vanjskoj politici trenutno je na najvećem ispitu. Unatoč toga što je, primjerice, 2013. utvrđeno da je američka Agencija za nacionalnu sigurnost prisluškivala njen telefon, njemački ministar za ekonomska pitanja Peter Altmaier ustvrdio je da Berlin tada nije nametnuo bojkot američkim tehnološkim firmama. Upozorio je također da američki Zakon o CLOUD-u omogućuje državnim organima da prisiljavaju tvrtke sa sjedištem u SAD-u da im pruže na uvid sve podatke koje imaju pohranjene u svojim arhivama.
Kancelarka Merkel do sada je odbijala blokirati dolazak 5G mreže tvrtke Huawei u Njemačku, no posve je izvjesno da će na kraju to morati učiniti. Pogotovo ako želi da proradi plinovod Sjeverni tok 2. Cijena toga bit će sankcije protiv Irana te otkazivanje kupnje kineske 5 G mreže kako bi se predsjednik Trump mogao pohvaliti da se nitko ne može oduprijeti njegovoj politici “America first”.