„Hvala što ste s nama. Time smo razjasnili gdje ste u ovom trenutku“, kazao je u polušali novinar ZDF-a na početku intervjua s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Kod nas, gdje premijer može računati da vodstvo javne televizije brižljivo pazi na njegov imidž i pitanja, bilo bi možda neobično da intervju sa šefom vlade na javnom servisu krene doskočicom, i to još na njegov račun. To, međutim, nije bilo slučajno.
Olaf Scholz preuzeo je kancelarsku dužnost prije samo dva mjeseca. Njegova vlada, koju čine tri političke opcije – socijaldemokrati, zeleni i liberali – u mandat je krenula ambicioznim programom: energetska tranzicija najjačeg europskog gospodarstva, povećanje minimalne plaće, rješavanje krize priuštivog stanovanja i tako dalje. Ali Vladimir Putin imao je drugačije planove.
Gdje je njemački kancelar?
Rusija je uz granicu s Ukrajinom grupirala svoje vojne snage, a ruski predsjednik Putin od NATO-a i Europske unije zatražio sigurnosna jamstva za koja je sasvim jasno da se u tom obliku ne mogu i neće ispuniti. Umjesto minimalne plaće, političku agendu preuzeli su maksimalistički Putinovi zahtjevi. Europa se suočila s jednom od najozbiljnijih sigurnosnih kriza od kraja Hladnog rata. A njemački kancelar je nestao.
Dok se Twitter zabavljao „tražeći“ kancelara, vodeći njemački mediji, komentatori i analitičari počeli su se unazad nekoliko tjedana ozbiljno pitati gdje je Olaf Scholz. Talijanski premijer Mario Draghi još je početkom veljače telefonski razgovarao s Putinom. Kao i britanski premijer Boris Johnson koji je prethodno u Kijevu držao zajedničku pressicu s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim.
Emmanuel Macron u intenzivnoj je političkoj ofenzivi: nakon dva telefonska razgovora s Putinom, francuski predsjednik otputio se u riskantnu diplomatsku misiju u Moskvu, pa u Kijev. Italija, Britanija i Francuska europske su članice skupine G7. Kao, uostalom, i Njemačka.
Neizbježne usporedbe
Scholzovi politički suparnici nisu propustili priliku. „Njemačka se pita: gdje je Olaf Scholz?“, objavio je na Twitteru bavarski CSU, koji je s nacionalnim CDU-om 16 godina vladao Njemačkom pod vodstvom Angele Merkel.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Usporedbe novog kancelara s Merkel bile su, dakako, neizbježne. Bivša njemačka kancelarka bila je na čelu vlade četiri uzastopna mandata i tek je nedavno samovoljno otišla u političku mirovinu. Merkel je smatrana najmoćnijom političarkom u Europi, neformalnom lidericom Europske unije čiji je osobni i politički stil dao presudan pečat u rješavanju svih ključnih europskih kriza.
Uvijek sveprisutna
Europska unija, koja je od starta bila marginalizirana u aktualnoj krizi – mada se napetosti u i oko Ukrajine itekako tiču EU-a, kao i Putinovi zahtjevi – naviknuta je na istaknutu ulogu Njemačke u kriznim situacijama. Angelu Merkel, čiji su mandati bili obilježeni globalnim političko-ekonomskim izazovima, nazivali su i kriznom upraviteljicom EU-a.
Nekad je njezin doprinos bio neumjereno istican i hvaljen. Nekad žestoko kritiziran. Ali njezina se uloga i prisutnost u rješavanju kriza nije osporavala.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Politika ne pita za staž
Usporedbe s proljećem 2014. i diplomatskom aktivnošću Angele Merkel u vrijeme aneksije Krima oslikale su dodatno oštar kontrast između bivše kancelarke i njezinog nasljednika. Ona je, doduše, tada na poziciji bila već devet godina, a Scholz je tek devet tjedana. Ali u politici se ne pita za staž.
Pogotovo ne kada bukne opasna kriza u neposrednom susjedstvu i kad se, pritom, radi o političaru koji je u kampanji nastojao birače uvjeriti da je upravo on, iako je SPD-ovac, kandidat kontinuiteta, osoba koja jamči nastavak politike CDU-ove Angele Merkel. Očekivanja su, dakle, bila jasna i visoka.
Nezadovoljstvo u Ukrajini
No, njemački kancelar cijelo se vrijeme držao po strani, suzdržano i diskretno. Za to vrijeme ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock bila je u Moskvi, a nedavno i u Kijevu, drugi puta u mjesec dana, gdje je Ukrajini obećala da mogu računati na podršku Berlina. Budu li potrebne sankcije protiv Rusije, Njemačka je spremna „platiti visoku ekonomsku cijenu“, poručila je.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Podrška iz Berlina dosad u Kijevu nije izazivala oduševljenje: prije par tjedana s nevjericom i ismijavanjem dočekana je najava ministrice obrane Christine Lambrecht o donaciji pet tisuća vonih kaciga. „Što će nam Njemačka sljedeće poslati u znak podrške? Jastuke?“, ciničan je bio Vitalij Kličko, bivši profesionalni boksač i svjetski prvak, danas gradonačelnik Kijeva.
Washington, Kijev, Moskva
Gdje je, dakle, Olaf Scholz, pitali su novinari, komentatori, oporba i analitičari u vrijeme kada se njemački kancelar pojavio u programu ZDF-a gdje ga je novinar dočekao pitanjem o njegovoj primjetnoj odsutnosti usred eskalacije ozbiljne sigurnosne krize u neposrednom susjedstvu Europske unije. U tom je intervjuu Scholz izbjegao izravno odgovoriti kada se zadnji puta čuo s Putinom.
Pitanje ‘gdje je Olaf Scholz’ u međuvremenu je dobilo konkretniji odgovor: njemački kancelar početkom sljedećeg tjedna putuje u Kijev i Moskvu, nakon što je ovoga tjedna boravio u prvom posjetu Washingtonu otkako je preuzeo dužnost. I tu su mediji zamijetili bizaran detalj. U kontekstu eventualnih sankcija Rusiji, Scholz, za razliku od američkog predsjednika, uopće nije htio izrijekom spomenuti plinovod Sjeverni tok 2, mada se radi o projektu o čijoj sudbini odlučuje njemačka vlada, a ne Bijela kuća.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Pad javne podrške
Početno nesnalaženje odmah se odrazilo i na anketne brojke. U istraživanjima javnog mnijenja, socijaldemokrati su zadnjih tjedana počeli bilježiti pad podrške. Krajem siječnja, prvi puta od izbora u rujnu, CDU/CSU ih je pretekao u anketama i u nekoliko njih trenutno drže blago vodstvo.
I osobni rejting kancelara pretrpio je štetu. U nedavnom istraživanju instituta Infratest Dimap, 43 posto anketiranih bilo je zadovoljno Scholzovim radom, odnosno 17 postotnih bodova manje nego u siječnju. Der Spiegel, pak, javlja da većina ispitanika u njihovom istraživanju, čak 63 posto, nije zadovoljno kako se Scholz dosad iskazao na kancelarskoj dužnosti.
Na toj je poziciji, ponovimo, tek dva mjeseca. Olaf Scholz imat će, dakle, još puno prilika za oduševljenje i za razočaranje. Ukrajinska kriza tek je uvertira u četverogodišnji mandat, ali i ubrzana lekcija: voditi uspješnu izbornu kampanju i uspješno voditi Njemačku dvije su jako različite stvari.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Analiza: Zašto je novi njemački kancelar razočarao
Ukrajinska kriza dovela je SPD-ovog kancelara u nezgodnu poziciju na samom početku mandata
Europa se suočila s jednom od najozbiljnijih sigurnosnih kriza od kraja Hladnog rata. A njemački kancelar je nestao. Dok se Twitter zabavljao tražeći kancelara, vodeći njemački mediji, komentatori i analitičari počeli su se unazad nekoliko tjedana ozbiljno pitati gdje je Olaf Scholz
„Hvala što ste s nama. Time smo razjasnili gdje ste u ovom trenutku“, kazao je u polušali novinar ZDF-a na početku intervjua s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Kod nas, gdje premijer može računati da vodstvo javne televizije brižljivo pazi na njegov imidž i pitanja, bilo bi možda neobično da intervju sa šefom vlade na javnom servisu krene doskočicom, i to još na njegov račun. To, međutim, nije bilo slučajno.
Olaf Scholz preuzeo je kancelarsku dužnost prije samo dva mjeseca. Njegova vlada, koju čine tri političke opcije – socijaldemokrati, zeleni i liberali – u mandat je krenula ambicioznim programom: energetska tranzicija najjačeg europskog gospodarstva, povećanje minimalne plaće, rješavanje krize priuštivog stanovanja i tako dalje. Ali Vladimir Putin imao je drugačije planove.
Gdje je njemački kancelar?
Rusija je uz granicu s Ukrajinom grupirala svoje vojne snage, a ruski predsjednik Putin od NATO-a i Europske unije zatražio sigurnosna jamstva za koja je sasvim jasno da se u tom obliku ne mogu i neće ispuniti. Umjesto minimalne plaće, političku agendu preuzeli su maksimalistički Putinovi zahtjevi. Europa se suočila s jednom od najozbiljnijih sigurnosnih kriza od kraja Hladnog rata. A njemački kancelar je nestao.
Dok se Twitter zabavljao „tražeći“ kancelara, vodeći njemački mediji, komentatori i analitičari počeli su se unazad nekoliko tjedana ozbiljno pitati gdje je Olaf Scholz. Talijanski premijer Mario Draghi još je početkom veljače telefonski razgovarao s Putinom. Kao i britanski premijer Boris Johnson koji je prethodno u Kijevu držao zajedničku pressicu s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim.
Emmanuel Macron u intenzivnoj je političkoj ofenzivi: nakon dva telefonska razgovora s Putinom, francuski predsjednik otputio se u riskantnu diplomatsku misiju u Moskvu, pa u Kijev. Italija, Britanija i Francuska europske su članice skupine G7. Kao, uostalom, i Njemačka.
Neizbježne usporedbe
Scholzovi politički suparnici nisu propustili priliku. „Njemačka se pita: gdje je Olaf Scholz?“, objavio je na Twitteru bavarski CSU, koji je s nacionalnim CDU-om 16 godina vladao Njemačkom pod vodstvom Angele Merkel.
Usporedbe novog kancelara s Merkel bile su, dakako, neizbježne. Bivša njemačka kancelarka bila je na čelu vlade četiri uzastopna mandata i tek je nedavno samovoljno otišla u političku mirovinu. Merkel je smatrana najmoćnijom političarkom u Europi, neformalnom lidericom Europske unije čiji je osobni i politički stil dao presudan pečat u rješavanju svih ključnih europskih kriza.
Uvijek sveprisutna
Europska unija, koja je od starta bila marginalizirana u aktualnoj krizi – mada se napetosti u i oko Ukrajine itekako tiču EU-a, kao i Putinovi zahtjevi – naviknuta je na istaknutu ulogu Njemačke u kriznim situacijama. Angelu Merkel, čiji su mandati bili obilježeni globalnim političko-ekonomskim izazovima, nazivali su i kriznom upraviteljicom EU-a.
Nekad je njezin doprinos bio neumjereno istican i hvaljen. Nekad žestoko kritiziran. Ali njezina se uloga i prisutnost u rješavanju kriza nije osporavala.
Politika ne pita za staž
Usporedbe s proljećem 2014. i diplomatskom aktivnošću Angele Merkel u vrijeme aneksije Krima oslikale su dodatno oštar kontrast između bivše kancelarke i njezinog nasljednika. Ona je, doduše, tada na poziciji bila već devet godina, a Scholz je tek devet tjedana. Ali u politici se ne pita za staž.
Pogotovo ne kada bukne opasna kriza u neposrednom susjedstvu i kad se, pritom, radi o političaru koji je u kampanji nastojao birače uvjeriti da je upravo on, iako je SPD-ovac, kandidat kontinuiteta, osoba koja jamči nastavak politike CDU-ove Angele Merkel. Očekivanja su, dakle, bila jasna i visoka.
Nezadovoljstvo u Ukrajini
No, njemački kancelar cijelo se vrijeme držao po strani, suzdržano i diskretno. Za to vrijeme ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock bila je u Moskvi, a nedavno i u Kijevu, drugi puta u mjesec dana, gdje je Ukrajini obećala da mogu računati na podršku Berlina. Budu li potrebne sankcije protiv Rusije, Njemačka je spremna „platiti visoku ekonomsku cijenu“, poručila je.
Podrška iz Berlina dosad u Kijevu nije izazivala oduševljenje: prije par tjedana s nevjericom i ismijavanjem dočekana je najava ministrice obrane Christine Lambrecht o donaciji pet tisuća vonih kaciga. „Što će nam Njemačka sljedeće poslati u znak podrške? Jastuke?“, ciničan je bio Vitalij Kličko, bivši profesionalni boksač i svjetski prvak, danas gradonačelnik Kijeva.
Washington, Kijev, Moskva
Gdje je, dakle, Olaf Scholz, pitali su novinari, komentatori, oporba i analitičari u vrijeme kada se njemački kancelar pojavio u programu ZDF-a gdje ga je novinar dočekao pitanjem o njegovoj primjetnoj odsutnosti usred eskalacije ozbiljne sigurnosne krize u neposrednom susjedstvu Europske unije. U tom je intervjuu Scholz izbjegao izravno odgovoriti kada se zadnji puta čuo s Putinom.
Pitanje ‘gdje je Olaf Scholz’ u međuvremenu je dobilo konkretniji odgovor: njemački kancelar početkom sljedećeg tjedna putuje u Kijev i Moskvu, nakon što je ovoga tjedna boravio u prvom posjetu Washingtonu otkako je preuzeo dužnost. I tu su mediji zamijetili bizaran detalj. U kontekstu eventualnih sankcija Rusiji, Scholz, za razliku od američkog predsjednika, uopće nije htio izrijekom spomenuti plinovod Sjeverni tok 2, mada se radi o projektu o čijoj sudbini odlučuje njemačka vlada, a ne Bijela kuća.
Pad javne podrške
Početno nesnalaženje odmah se odrazilo i na anketne brojke. U istraživanjima javnog mnijenja, socijaldemokrati su zadnjih tjedana počeli bilježiti pad podrške. Krajem siječnja, prvi puta od izbora u rujnu, CDU/CSU ih je pretekao u anketama i u nekoliko njih trenutno drže blago vodstvo.
I osobni rejting kancelara pretrpio je štetu. U nedavnom istraživanju instituta Infratest Dimap, 43 posto anketiranih bilo je zadovoljno Scholzovim radom, odnosno 17 postotnih bodova manje nego u siječnju. Der Spiegel, pak, javlja da većina ispitanika u njihovom istraživanju, čak 63 posto, nije zadovoljno kako se Scholz dosad iskazao na kancelarskoj dužnosti.
Na toj je poziciji, ponovimo, tek dva mjeseca. Olaf Scholz imat će, dakle, još puno prilika za oduševljenje i za razočaranje. Ukrajinska kriza tek je uvertira u četverogodišnji mandat, ali i ubrzana lekcija: voditi uspješnu izbornu kampanju i uspješno voditi Njemačku dvije su jako različite stvari.