Hrvatska Vlada može svojim odlukama obavezati zaposlene u zdravstvu, školstvu i ustanovama socijalne skrbi na cijepljenje, može potaknuti zaposlene u državnoj i lokalnoj upravi te javnim poduzećima na cijepljenje obavezom predočenja COVID potvrde odnosno tjednog testiranja o vlastitom trošku i na kraju, može ukinuti i samo pravo na besplatno testiranje osim u medicinski opravdanim slučajevima.
Hrvatska je pri dnu europske ljestvice po udjelu potpuno cijepljenih protiv virusa COVID-19 u ukupnoj populaciji. Među članicama Europske unije od nas su lošije samo Bugarska i Rumunjska, a Slovačka trenutačno ima isto kao i mi, 40% potpuno cijepljenih u ukupnom broju stanovnika.
Premijer Andrej Plenković uporno uvjerava javnost da za taj debakl kampanje cijepljenja on i njegova Vlada ne snose nikakvu odgovornost jer je cjepivo već mjesecima svima dostupno, a to što se polovina punoljetnih građana ne želi cijepiti nikako nije problem koji bi Vlada trebala riješiti.
Hoćemo li doseći rekord u broju hospitaliziranih?
Tako smo se nakon ljetnih statističkih akrobacija i strogo kontroliranih rezultata različitih vrsta testiranja našli u četvrtom valu pandemije u kojemu u najmanje devet desetina slučajeva u bolnicama završavaju necijepljeni.
U subotu je 559 pacijenata bilo na bolničkome liječenju, a taj broj smo prošle godine dosegli tek u drugoj polovini listopada. Maksimalan broj hospitaliziranih, njih 2956 imali smo 21. prosinca 2020., a hoće li taj broj biti opet dosegnut ili čak premašen i u kojem roku se to može dogoditi nezahvalno je prognozirati.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Usporedba broja hospitaliziranih u pojedinim valovima pandemije u američkim saveznim državama pokazuje da su države kao što su Alabama ili Mississippi, u kojima je potpuno cijepljeno manje od polovine svih stanovnika, upravo u ovom valu postavile nove rekorde u broju hospitaliziranih, a države kao Massachusetts, u kojemu je potpuno cijepljeno 77,3% svih stanovnika, sada nisu dosegle ni četvrtinu ili petinu rekordnih brojeva iz prethodnih valova.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska sličnija Alabami nego Massachusettsu
Budući da je Hrvatska, i to ne samo u pandemiji i po udjelu cijepljenih, daleko sličnija Alabami nego Massachusettsu ipak bi trebalo računati s mogućnošću da će u vršnom opterećenju hospitalizacija biti potrebna istom broju oboljelih kao i u prosincu prošle godine. Valjda nije potrebno ponavljati da je tada hrvatski bolnički sustav bio na granici pucanja i da je u takvim uvjetima tisućama pacijenata bila uskraćena odgovarajuća i pravovremena dijagnostika, kao i terapija i liječenje ostalih bolesti.
Zbog toga premijer Andrej Plenković, njegov ministar zdravstva Vili Beroš i ostatak ekipe koja odlučuje o protuepidemijskim mjerama ili animira neodlučne na cijepljenje ne mogu pobjeći od svoje odgovornosti u slučaju ponovnoga preopterećenja bolničkoga sustava.
Američki predsjednik Joe Biden ovoga je tjedna predstavio javnosti niz odluka slijedom kojih će cijepljenje biti obavezno za sve radnike u federalnim službama i agencijama, za sve zaposlenike privatnih kompanija koje tim službama i agencijama isporučuju robu i usluge te za sve zaposlenike zdravstvenih ustanova koje imaju ugovore s federalnim programima osiguranja Medicare ili Medicaid.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kako to rade Sjedinjene Države
Američki predsjednik svojom je odlukom obavezao sve privatne tvrtke koje zapošljavaju više od 100 radnika da omoguće svojim zaposlenicima plaćeni izostanak s posla kako bi se cijepili, a oni radnici koji se i dalje ne žele cijepiti morat će barem jednom tjedno biti testirani. Navedene odluke izravno se odnose na 80 milijuna američkih građana i uz očekivano protivljenje dijela Republikanaca iz isključivo političkih ili politikantskih razloga dobile su i podršku cijelog niza poslovnih udruženja i organizacija.
Mnoge velike tvrtke kao što su J.P. Morgan Chase, Chevron ili Goldman Sachs već su same provele slične mjere i obavezale vlastite zaposlenike na cijepljenje ili tjedno testiranje. Neke kompanije kao Walmart ili Citigroup takve mjere su primijenile na uredske zaposlenike, ali ne i na one u trgovinama i poslovnicama na slabije plaćenim radnim mjestima i gdje je daleko veći broj necijepljenih i to zbog nedostatka radne snage i bojazni da ne izgube radnike.
Predsjednik Biden ovim je odlukama samo potvrdio kako dobrovoljno cijepljenje u mnogim zemljama zbog ovih ili onih razloga ima svoje limite te da bez hrabrih političkih odluka vlasti svi i dalje ostajemo taocima onih koji se ne žele cijepiti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Povratak pretpandemijskim navikama
Naravno da se u zemljama poput Portugala, Malte, Danske, Islanda, Španjolske, Urugvaja, Čilea, Kanade ili Singapura, gdje je potpuno cijepljeno dvije trećine ili čak tri četvrtine svih stanovnika, može očekivati daleko brži povratak gotovo svim pretpandemijskim običajima i navikama, a da će tamo gdje je cijepljena samo jedna četvrtina, trećina ili polovina svih stanovnika taj proces potrajati još neko vrijeme sa svim teškim posljedicama za građane tih zemalja.
Hrvatska Vlada, baš kao i američki predsjednik, može svojim odlukama obavezati zaposlene u zdravstvu, školstvu i ustanovama socijalne skrbi na cijepljenje, može potaknuti zaposlene u državnoj i lokalnoj upravi te javnim poduzećima na cijepljenje obavezom predočenja COVID potvrde odnosno tjednog testiranja o vlastitom trošku i na kraju, može ukinuti i samo pravo na besplatno testiranje osim u medicinski opravdanim slučajevima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vlada će ipak morati birati između nečinjenja opravdanoga pravom na slobodu izbora onih koji se ne žele cijepiti i administrativnoga uvjetovanja obavljanja određenih poslova kako bi osigurala pravo na liječenje i pravo na rad i cijepljenih i necijepljenih. U zemljama polovične procijepljenosti stanovništva nastavak i razmah epidemije među necijepljenima neminovno dovodi do preopterećenja bolničkoga sustava i ugrožavanja mogućnosti adekvatnoga liječenja cijepljenih i necijepljenih.
Dansku bi dostigli u ljeto 2022.
Svako provođenje protuepidemijskih mjera unutar granica Hrvatske i/ili stavljanje Hrvatske na „crvenu listu“ zbog previsoke incidencije nanosi izravnu štetu cijelom nizu ekonomskih aktivnosti te ugrožava i samu opstojnost tvrtki i radnih mjesta u tim gospodarskim sektorima.
U posljednja dva tjedna broj cijepljenih iako jednom dozom povećan je za 70 981 osobu, te će tim tempom Hrvatska dosegnuti danskih 74 % potpuno cijepljenih u ukupnome broju stanovnika u ljeto 2022. U Kopenhagenu je u subotu održan koncert pred 50 000 ljudi jer je Danska ukinula gotovo sve restriktivne mjere zahvaljujući upravo tako visokoj procijepljenosti stanovništva.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ta je zemlja od početka pandemije napravila i službeno prijavila nevjerojatnih 82,3 milijuna testiranja, trideset puta više od Hrvatske, registrirala je 352 000 slučajeva zaraze, 31 000 manje od Hrvatske, a do subote je imala 2611 preminulih ili 4,6 puta manje na milijun stanovnika nego Hrvatska.
Kontradiktorne Vladine odluke
Danci su cijelo vrijeme trajanja pandemije imali vrlo visoko povjerenje u zdravstvene vlasti i njihovu protuepidemijsku strategiju, ono se kretalo između 90 i 95% ispitanika i bilo je daleko veće nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Zbog toga je četiri petine Danaca potpuno cijepljeno i zbog toga je u subotu u Kopenhagenu održan koncert za 50 000 gledatelja.
Premijer Andrej Plenković i ministar Vili Beroš nisu previše brinuli o povjerenju građana kada su donosili kontradiktorne odluke te su tim i takvim odlukama limitirali broj onih koji su se željeli ili žele dobrovoljno cijepiti.
Europske ljestvice zemalja po udjelu cijepljenih istovremeno su i ljestvice povjerenja građana u nacionalne vlasti i njihove zdravstvene politike, ali nažalost uz neke iznimke, i preklapajuće ljestvice prekobrojnih i nepotrebnih smrti zbog istih tih vlasti i njihovih zdravstvenih politika.
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Analiza: Želi li spasiti bolnički sustav i ekonomiju, Vlada će morati donijeti hrabre političke odluke oko cijepljenja
Je li Vlada odgovorna za sve posljedice debakla kampanje cijepljenja?
Hrvatska Vlada može svojim odlukama obavezati zaposlene u zdravstvu, školstvu i ustanovama socijalne skrbi na cijepljenje, može potaknuti zaposlene u državnoj i lokalnoj upravi te javnim poduzećima na cijepljenje obavezom predočenja COVID potvrde odnosno tjednog testiranja o vlastitom trošku i na kraju, može ukinuti i samo pravo na besplatno testiranje osim u medicinski opravdanim slučajevima.
Hrvatska je pri dnu europske ljestvice po udjelu potpuno cijepljenih protiv virusa COVID-19 u ukupnoj populaciji. Među članicama Europske unije od nas su lošije samo Bugarska i Rumunjska, a Slovačka trenutačno ima isto kao i mi, 40% potpuno cijepljenih u ukupnom broju stanovnika.
Premijer Andrej Plenković uporno uvjerava javnost da za taj debakl kampanje cijepljenja on i njegova Vlada ne snose nikakvu odgovornost jer je cjepivo već mjesecima svima dostupno, a to što se polovina punoljetnih građana ne želi cijepiti nikako nije problem koji bi Vlada trebala riješiti.
Hoćemo li doseći rekord u broju hospitaliziranih?
Tako smo se nakon ljetnih statističkih akrobacija i strogo kontroliranih rezultata različitih vrsta testiranja našli u četvrtom valu pandemije u kojemu u najmanje devet desetina slučajeva u bolnicama završavaju necijepljeni.
U subotu je 559 pacijenata bilo na bolničkome liječenju, a taj broj smo prošle godine dosegli tek u drugoj polovini listopada. Maksimalan broj hospitaliziranih, njih 2956 imali smo 21. prosinca 2020., a hoće li taj broj biti opet dosegnut ili čak premašen i u kojem roku se to može dogoditi nezahvalno je prognozirati.
Usporedba broja hospitaliziranih u pojedinim valovima pandemije u američkim saveznim državama pokazuje da su države kao što su Alabama ili Mississippi, u kojima je potpuno cijepljeno manje od polovine svih stanovnika, upravo u ovom valu postavile nove rekorde u broju hospitaliziranih, a države kao Massachusetts, u kojemu je potpuno cijepljeno 77,3% svih stanovnika, sada nisu dosegle ni četvrtinu ili petinu rekordnih brojeva iz prethodnih valova.
Hrvatska sličnija Alabami nego Massachusettsu
Budući da je Hrvatska, i to ne samo u pandemiji i po udjelu cijepljenih, daleko sličnija Alabami nego Massachusettsu ipak bi trebalo računati s mogućnošću da će u vršnom opterećenju hospitalizacija biti potrebna istom broju oboljelih kao i u prosincu prošle godine. Valjda nije potrebno ponavljati da je tada hrvatski bolnički sustav bio na granici pucanja i da je u takvim uvjetima tisućama pacijenata bila uskraćena odgovarajuća i pravovremena dijagnostika, kao i terapija i liječenje ostalih bolesti.
Zbog toga premijer Andrej Plenković, njegov ministar zdravstva Vili Beroš i ostatak ekipe koja odlučuje o protuepidemijskim mjerama ili animira neodlučne na cijepljenje ne mogu pobjeći od svoje odgovornosti u slučaju ponovnoga preopterećenja bolničkoga sustava.
Američki predsjednik Joe Biden ovoga je tjedna predstavio javnosti niz odluka slijedom kojih će cijepljenje biti obavezno za sve radnike u federalnim službama i agencijama, za sve zaposlenike privatnih kompanija koje tim službama i agencijama isporučuju robu i usluge te za sve zaposlenike zdravstvenih ustanova koje imaju ugovore s federalnim programima osiguranja Medicare ili Medicaid.
Kako to rade Sjedinjene Države
Američki predsjednik svojom je odlukom obavezao sve privatne tvrtke koje zapošljavaju više od 100 radnika da omoguće svojim zaposlenicima plaćeni izostanak s posla kako bi se cijepili, a oni radnici koji se i dalje ne žele cijepiti morat će barem jednom tjedno biti testirani. Navedene odluke izravno se odnose na 80 milijuna američkih građana i uz očekivano protivljenje dijela Republikanaca iz isključivo političkih ili politikantskih razloga dobile su i podršku cijelog niza poslovnih udruženja i organizacija.
Mnoge velike tvrtke kao što su J.P. Morgan Chase, Chevron ili Goldman Sachs već su same provele slične mjere i obavezale vlastite zaposlenike na cijepljenje ili tjedno testiranje. Neke kompanije kao Walmart ili Citigroup takve mjere su primijenile na uredske zaposlenike, ali ne i na one u trgovinama i poslovnicama na slabije plaćenim radnim mjestima i gdje je daleko veći broj necijepljenih i to zbog nedostatka radne snage i bojazni da ne izgube radnike.
Predsjednik Biden ovim je odlukama samo potvrdio kako dobrovoljno cijepljenje u mnogim zemljama zbog ovih ili onih razloga ima svoje limite te da bez hrabrih političkih odluka vlasti svi i dalje ostajemo taocima onih koji se ne žele cijepiti.
Povratak pretpandemijskim navikama
Naravno da se u zemljama poput Portugala, Malte, Danske, Islanda, Španjolske, Urugvaja, Čilea, Kanade ili Singapura, gdje je potpuno cijepljeno dvije trećine ili čak tri četvrtine svih stanovnika, može očekivati daleko brži povratak gotovo svim pretpandemijskim običajima i navikama, a da će tamo gdje je cijepljena samo jedna četvrtina, trećina ili polovina svih stanovnika taj proces potrajati još neko vrijeme sa svim teškim posljedicama za građane tih zemalja.
Hrvatska Vlada, baš kao i američki predsjednik, može svojim odlukama obavezati zaposlene u zdravstvu, školstvu i ustanovama socijalne skrbi na cijepljenje, može potaknuti zaposlene u državnoj i lokalnoj upravi te javnim poduzećima na cijepljenje obavezom predočenja COVID potvrde odnosno tjednog testiranja o vlastitom trošku i na kraju, može ukinuti i samo pravo na besplatno testiranje osim u medicinski opravdanim slučajevima.
Vlada će ipak morati birati između nečinjenja opravdanoga pravom na slobodu izbora onih koji se ne žele cijepiti i administrativnoga uvjetovanja obavljanja određenih poslova kako bi osigurala pravo na liječenje i pravo na rad i cijepljenih i necijepljenih. U zemljama polovične procijepljenosti stanovništva nastavak i razmah epidemije među necijepljenima neminovno dovodi do preopterećenja bolničkoga sustava i ugrožavanja mogućnosti adekvatnoga liječenja cijepljenih i necijepljenih.
Dansku bi dostigli u ljeto 2022.
Svako provođenje protuepidemijskih mjera unutar granica Hrvatske i/ili stavljanje Hrvatske na „crvenu listu“ zbog previsoke incidencije nanosi izravnu štetu cijelom nizu ekonomskih aktivnosti te ugrožava i samu opstojnost tvrtki i radnih mjesta u tim gospodarskim sektorima.
U posljednja dva tjedna broj cijepljenih iako jednom dozom povećan je za 70 981 osobu, te će tim tempom Hrvatska dosegnuti danskih 74 % potpuno cijepljenih u ukupnome broju stanovnika u ljeto 2022. U Kopenhagenu je u subotu održan koncert pred 50 000 ljudi jer je Danska ukinula gotovo sve restriktivne mjere zahvaljujući upravo tako visokoj procijepljenosti stanovništva.
Ta je zemlja od početka pandemije napravila i službeno prijavila nevjerojatnih 82,3 milijuna testiranja, trideset puta više od Hrvatske, registrirala je 352 000 slučajeva zaraze, 31 000 manje od Hrvatske, a do subote je imala 2611 preminulih ili 4,6 puta manje na milijun stanovnika nego Hrvatska.
Kontradiktorne Vladine odluke
Danci su cijelo vrijeme trajanja pandemije imali vrlo visoko povjerenje u zdravstvene vlasti i njihovu protuepidemijsku strategiju, ono se kretalo između 90 i 95% ispitanika i bilo je daleko veće nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Zbog toga je četiri petine Danaca potpuno cijepljeno i zbog toga je u subotu u Kopenhagenu održan koncert za 50 000 gledatelja.
Premijer Andrej Plenković i ministar Vili Beroš nisu previše brinuli o povjerenju građana kada su donosili kontradiktorne odluke te su tim i takvim odlukama limitirali broj onih koji su se željeli ili žele dobrovoljno cijepiti.
Europske ljestvice zemalja po udjelu cijepljenih istovremeno su i ljestvice povjerenja građana u nacionalne vlasti i njihove zdravstvene politike, ali nažalost uz neke iznimke, i preklapajuće ljestvice prekobrojnih i nepotrebnih smrti zbog istih tih vlasti i njihovih zdravstvenih politika.