Analizirali smo Bandićev deal s investitorima iz Dubaija. Ovo su sporne točke dokumenta koji je do jučer bio tajan
Zastupnici Skupštine tvrde kako je Bandić prekoračio ovlasti te pogodovao ulagaču na štetu građana
Grad Zagreb danas je nakon brojnih pritisaka medija i gradskih zastupnika objavio Memorandum o razumijevanju koji je gradonačelnik Milan Bandić potpisao u Dubaiju s emiratskom tvrtkom Eagle Hills. Riječ je o dokumentu koji na 24 stranice otkriva prve korake koje Bandić planira poduzeti oko svog projekta “Zagrebački Manhattan”, a koji su vijećnici do prije nekoliko dana mogli vidjeti tek na 15 minuta, bez mogućnosti da zabilježe što u njemu zbilja piše.
No, danas je javnost prvi put dobila pravi uvid u dokument pa smo kratko porazgovarali s oporbenim zastupnicima, Renatom Petekom iz stranke Naprijed Hrvatska!-Progresivni savez i Tomislavom Tomaševićem iz stranke Zagreb je naš! koji od početka ukazuju na problematične točke ovog dokumenta.
1. TRAŽENJE INVESTITORA PRIJE PLANA
Renato Petek smatra problematičnim to što je Milan Bandić sve dogovorio s investitorima prije nego je složen konkretan plan. Kaže kako je Grad prvo trebao odrediti što točno želi na tom zemljištu, nakon toga trebao je sačiniti plan s javnim potrebama, a tek onda tražiti ulagača. “Dakle, prvo je trebalo odrediti koje sadržaje to područje treba imati i da to budu sadržaji koji su od važnosti za grad i koji su gradu neophodni. Primjerice, koliko stanova, knjižnica, kongresnih dvorana ili što već treba, a onda je nakon plana trebalo tražiti ulagača s kojim bi se ušlo u projekt”, kaže nam Petek.
2. ZELENE POVRŠINE
Problematičnim smatra i to što nije poznato bez kolikog dijela zelene površine će Grad ostati jednom kad se Bandićev projekt realizira. “Pri potpisivanja ovog Memoranduma gradonačelnik je trebao prije svega misliti na javni interes, a osim što na njega nije mislio kad je riječ o javnim potrebama, nije mislio ni kad je riječ o zelenim površinama. Mi ostajemo bez cijelog jednog zelenog pojasa. Radi se na štetu građana, a u interesu investitora”, kaže Petek.
3. UDJELI VLASNIŠTVA I VRIJEDNOST ZEMLJIŠTA
Nadalje napominje kako nije dobro što će Grad prema Memorandumu imati manjinski udio u zajedničkom Ciljnom društvu koje će upravljati projektom, a da prije toga “nigdje ne postoji nikakva procjena imovine koja ulazi u projekt”. Ne zna se, dakle, vrijednosti cijelog zemljišta pa tako ni vrijednosti zemljišta Velesajma, NK Lokomotive ni Hipodroma.
4. OBEĆANA DODATNA ULAGANJA
Petek smatra da se Grad nije smio obvezati i na tolika dodatna ulaganja i troškove. Odnosi se to na rušenje objekata i osiguravanje kompletne infrastrukture za gradilište. “Grad će morati porušiti sve stare objekte pa i one koji se nalaze na prostoru Hipodroma i NK Lokomotive, od temelja na dalje. Sve osim onih osam koji su zaštićeni kao kulturni spomenici. To su dodatna ulaganja, to su troškovi koje Grad mora podnijeti. Jednako tako veliki troškovi će biti i oni na koje se obvezao kad je riječ o osiguravanju kompletne infrastrukture za gradilište, od neprekidne opskrbe električne energije pa na dalje”, upozorava Petek na ono što će tek pritiskati gradski proračun.
5. KRŠENJE ČLANAKA I ARBITRAŽA
Tomašević, pak, upozorava kako u Memorandumu postoje obvezujući članci, iako je gradonačelnik u svojim istupima hinio da taj dokument nije od toliko velike važnosti. Tomašević ukazuje na pet članaka koji su obvezujući, a to su 14., 16, 17, 18. i 19. članak, ali i 15. u slučaju ako dođe do potpisivanja ugovora. “U slučaju da se ti članci prekrše ide se na međunarodnu arbitražnu komoru što znači da su obvezujući”, kaže Tomašević ističući kako je cijeli Memorandum u naravi predugovor jer definira uvjete pod kojima će se potpisati ugovor.
6. KRŠENJE OVLASTI
Također ukazuje kako je gradonačelnik prekršio svoje ovlasti u članku 14. jer se obvezao da zemljište šest mjeseci neće prodavati trećoj strani što, kako kaže Tomašević, nije u njegovim ovlastima već u ovlasti Skupštine.
7. PROBLEMI S MOGUĆIM PREUZIMANJEM
Poseban problem moglo bi biti preuzimanje udjela u slučaju da jedan od partnera postane insolventan, upozorava, pak, Petek. Naime, u slučaju stečaja jedne od strana, druga ima na pravo otkupa vlasništva. “Problem je što će se to odvijati po pravilima druge strane. Primjerice, u slučaju da Eagle Hills ode u stečaj, Grad bi mogao otkupiti njegov udio, ali po internim pravilnicima i pravilima Eagle Hillsa, što nikako nije dobro jer ne znamo što u njima piše”, zaključuje Petek.
8. DIJELJENJE DOBITI I RIZIK
Problem je, kaže nam Tomislav Tomašević i pitanje dijeljenja dobiti. “U Memorandumu se kaže kako se neće moći dijeliti dobit dok se u cijelosti ne isplate zajmovi od trećih osoba, iz čega proizlazi da tvrtka Eagle Hills neće ulagati samo svoj kapital, već će tu biti i zajmova, dizanja kredita. Gledamo li to, ali i cijeli memorandum, Grad na sebe preuzima sve rizike i investitoru se pogoduje. Grad ima obveze, a poduzetnik preuzima najveću dobit”, zaključuje Tomašević dodajući kako na sutrašnjoj sjednici neće odustati od zahtjeva da im Bandić preda izvješće po kojem bi mogli vidjeti i zašto je Eagle Hills izabran za najboljeg ponuditelja.