Nekad je nužno odabrati stranu

Analizirali smo poruke Plenkovićeva govora; zanimljivo je, recimo, kako je predsjednici iz Bruxellesa demonstrirao tko odlučuje

Niti jednom se nije osvrnuo na inicijative za koje se zalaže Predsjednica

24.11..2016., Zagreb - Permijer Andrej Plenkovic u pratnji ministra obrane Damira Krsticevica i nacelniika Glavnog stozera Mirkom Sundovim i Saborskim odborom za obranu, posjetio je vojarnu Croatia i uvjerio se u stvarno stanje u Hrvatskoj vojsci. 
Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

U polustanom govoru zastupnicima Europskog parlamenta o proširenju i budućnosti Europske unije, premijer Andrej Plenković niti jednom riječju nije spomenuo Višegradsku skupinu i projekt Tri mora za koji se toliko zalaže predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Bilo je isto tako vrlo uočljivo da premijer Plenković također nije eksplicitno govorio ni o Srbiji kao zemlji kandidatkinji za prijem u EU, premda je u tom kontekstu spomenuo Tursku. Plenković je istodobno dio izlaganja posvetio BiH, ali i odluci Velike Britanije da napusti EU.

Dakako, najviše je upalo u oči da je potpuno ignorirao projekt Tri mora Višegradske skupine na koji je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović uložila sav svoj politički kapital i autoritet. Za tu inicijativu povezivanja Jadrana, Baltika i Crnog mora, zalažu se članice Višegradske skupine, Slovačka, Mađarska, Češka i Poljska. Toj političkoj ideji protivi se međutim većina članica EU na čelu s Njemačkom i Francuskom. Svi oni gaje veliko nepovjerenje i rezerve spram tog projekta jer smatraju da je njegov krajni cilj oslabiti jedinstvo Europske unije. Činjenica da američki predsjednik Donald Trump zdušno podupire taj projekt jer ga smatra svojom produženom rukom kojom će potkopati jedinstvo i snagu EU, dodatno budi zazor i sumnju u prave namjere te inicijative.

S obzirom na to ne čudi što mnogi smatraju da je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović svojim odnosom spram Višegradske skupine još jednom potvrdila da je američki igrač u EU i jugoistočnoj Europi. Valja međutim podsjetiti da Budimpešta, Varšava, Bratislava i Prag do sada nisu pokazali nikakvo zanimanje da u svoje redove uključe Hrvatsku. Vjerojatno i stoga što Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem nikada nije pokazala zanimanje za to društvo.

Produbljenje razlika između Pantovčaka i Banskih dvora

Predsjednica tvrdi da je inicijativa Tri mora gospodarsko energetski, a ne politički projekt te da zastupa autentične interese srednje Europe. Većina u EU pak drži kako je u pitanju isključivo geostrateški projekt od prvorazrednog političkog značaja jer osim što potkopava jedinstvo EU, nastoji izolirati Njemačku od tog dijela Europe. Do sada se premijer Plenković nije izravno i javno izjašnjavao o toj inicijativi, premda je uvijek isticao kako je njegova politika isključivo na tragu strategije EU. Iz krugova bliskih Vladi uvijek se moglo čuti kako nema osobito mišljenje prema grupaciju u kojoj su Slovačka, Mađarska, Poljska i Češka. Svojedobno je bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, uz potporu stranačke radikalne desnice, žestoko agitirao za tu incijativu, za razliku od Slovenije koja nikada nije krila da joj je strateški prioritet članstvo u EU.

Svojim govorom u EU parlamentu premijer Plenković napokon je uklonio sve sumnje i dvojbe oko svoje pozicije po pitanju Višegradske skupine i projekta Tri mora, čime je vjerojatno navukao na sebe bijes predsjednice države te produbio političke razlike koje vladaju između Pantovčaka i Banskih dvora. S tim da će odnos Hrvatske spram Višegradske skupine i inicijative Tri mora ipak određivati premijer Plenković i Vlada, a ne predsjednica države.

Premijer Plenković je, kad je govorio o proširenju EU, na sličan način zaobišao i Srbiju. Premda je dio govora posvetio BiH, a spomenuo je i Tursku, Srbiju je ignorirao. To, dakako, neće biti dobro primljeno u Beogradu pogotovo stoga što predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uskoro posjećuje Zagreb i to na poziv predsjednice Grabar Kitarović, uz jasno iskazane rezerve Vlade. Istodobno, predsjednik Plenković upozorio je države kandidatkinje za prijem u EU kao “trebaju ispuniti zadane uvjete i kriterije, te provesti potrebne reforme, uvijek uz vrednovanje individualnih postignuća.”

Zatražio posebnu pažnju za BiH

Po tom pitanju posebno je bio oštar predsjednik Komisije EU Jean Claude Juncker, koji je govorio nakon Plenkovića, te je jasno dao do znanja da nitko od država kandidatkinja neće ući u EU sve dok ne riješi granične sporove sa susjedima, upozoravajući pri tomu koliko neriješeni granični sport između Hrvatske i Slovenije opterećuje Bruxelles. Premijer Plenković zatražio je od EU da posveti posebnu pažnju Bosni i Hercegovini koja, kako je istakao, ima “specifično unutarnje uređenje jer je sastavljena od tri konstitutivna naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba – u kojoj njihova puna ravnopravnost, zajedno s drugima, treba biti temelj budućnosti. Samo čvrsto usidrena u europske vrijednosti Bosna i Hercegovina može jamčiti svojim građanima sigurnu i stabilnu budućnost i to na temelju pravičnog izbornog zakonodavstva.”

Plenković se za divno čudo vrlo precizno odredio i spram izlaska Velike Britanije iz EU. Kazao je kako je to jednako loše za London kao i za Bruxelles jer je to “situacija u kojoj svi gube. Gubi Ujedinjena Kraljevina, gubi Europska unija u cjelini. Kao Europljanin, tu odluku poštujem, ali zbog nje žalim. Izlazak Ujedinjene Kraljevine je rezultat populizma i kampanje dezinformacija što je ukazalo na posljedice koje nedostatak informacija o Europskoj uniji ima na građane.”

Posebnu pozornost premijer Plenković posvetio je pitanju statusa građana EU u Velikoj Britaniji. Založio se da hrvatski građani, kao i svi građani EU, nastave živjeti u Velikoj Britaniji po načelu jednakosti te se založio da im se osigura pravna sigurnost. A to znači, istakao je premijer Plenković, da i hrvatski građani moraju biti tretirani jednako u pristupu tržištu rada Ujedinjene Kraljevine kao i svi ostali.

Izazovi pred Europskom unijom

U svom izlaganju premijer Plenković upozorio je da su pred EU brojni izazovi, “od onih sigurnosnih – terorizma, kibernetičkih napada, sukoba u susjedstvu, kao i izazova demografskih promjena i povećanih migracija – pa do onih povezanih s djelovanjem prirode, poput klimatskih promjena, ili onih koji proizlaze iz procesa globalizacije, poput socijalnih nejednakosti ili digitalnog jaza”, te je zaključio kako su “proteklih godina izborne procese diljem Europe dobrim dijelom obilježili rast populizma i europskepticizma, a što je izravna posljedica izazova o kojima sam govorio”.

Plenković se također založio za jačanje obrambenih sposobnosti EU i suradnje na sigurnosno-obrambenom polju i pri tomu je upozorio kako je zaštita vanjskih granica Unije jedna je od najvažnijih zadaća te da mjere “koje s tim ciljem donose na europskoj razini trebaju osigurati jednaki tretman svih država članica i svih građana. Puna provedba sustavnih provjera na granici između država članica kada je samo jedna od njih u Schengenskom prostoru – kao na granici između Hrvatske i Slovenije, te Hrvatske i Mađarske – pokazala je da to može biti problem za slobodu kretanja osoba unutar Europske unije. No, otvorenom i iskrenom suradnjom ti problemi su uspješno riješeni”.

Premijer se pohvalio kako Hrvatska već sada daje svoj doprinos zaštiti vanjskih granica, a naš sljedeći prioritet je ulazak u Schengenski prostor. “Naša je ambicija ispuniti Schengenske kriterije što skorije i time otvoriti put političkoj odluci Vijeća. U tom pogledu računamo na političku podršku Europskog parlamenta”. Plenković je zaključio kako je “to važno i za Hrvatsku i za sigurnost cijele Europske unije, te ne bi smjelo biti predmet bilo kakvog povezivanja s nekim drugim nevezanim procesima ili temama”, jasno aludirajući na Sloveniju i Mađarsku koje se protive ulaska Hrvatske u Schengensku zonu, dok se ne riješe međusobni sporovi.

LNG i Pelješki most

Premijer Plenković u svom obraćanju europskim parlamentarcima založio se za “razvoj strateških energetskih projekata usmjerenih k diversifikaciji i sigurnosti opskrbe. Ovdje posebno ističem projekt LNG terminala na Krku, kao strateški projekt moje Vlade i Europske unije, koji će Hrvatskoj dati posebno mjesto na energetskoj karti Europe.”

Istodobno je upozorio kako “za održivo europsko gospodarstvo značajnu ulogu ima i prometna povezanost, kako svih dijelova Europske unije, tako i s našim susjedstvom. Stratešku prometnu važnost ima projekt izgradnje Pelješkog mosta, kojim se povezuje Dubrovnik s ostatkom Hrvatske i Europske unije. On kao i drugi vidljivi projekti financirani novcem Europske unije najbolje približavaju Europsku uniju građanima, stoga radimo na daljnjem poboljšanju apsorpcije europskih fondova.”

Na kraju je iskazao predanost da Hrvatska što prije postane članica monetarne unije naglasavajući da je to strateški cilj njegove vlade. Istodobno se pohvalio da je Hrvatska praktički spremna za uvođenje eura te je istakao kako je “cilj Zagreba što prije ulazak u tečajni mehanizam ERM II”.