Analizirali smo premijerove velike najave da je Schengen gotova stvar. I? Mogli bismo čekati još 10 godina
Premijer i njegova stranka pokušavaju stvar svesti na kriterije i odluku EK, ali to nije cijela priča o Schengenu
„Ne, to nije točno. Slovenija spada među one zemlje koje čvrsto podržavaju ulazak Hrvatske u Europsku uniju, dakle to nisu točne informacije. Očito je da netko želi posvaditi Slovence i Hrvate”, tvrdio je u listopadu 2006. godine tadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader negirajući izvještaje da je Slovenija blokirala pregovore Hrvatske o pristupanju EU. Naredne tri godine hrvatski pregovori s Unijom zapinjali su uglavnom zbog – slovenske blokade.
Problemi su riješeni tek nakon što su u studenom 2009. godine Jadranka Kosor i Borut Pahor potpisali arbitražni sporazum, koji je trebao omogućiti rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije. Tim sporazumom otklonjene su sve slovenske „rezerve” – kako se fino diplomatski opisivalo blokadu – u hrvatskim pristupnim pregovorima. Deset godina kasnije Slovenija se priprema za novu blokadu Hrvatske, ali još uvijek nije izvjesno da će ovoga puta doista ići do kraja.
Slovenija će djelovati ‘politički’
“(…) Brine me što Hrvatska nema riješeno granično pitanje praktično ni s jednom državom. Kako onda možemo zaobići ta pitanja i automatski odrediti da je netko primjeren za ulazak u Schengen”, poručio je ovoga tjedna slovenski premijer Marjan Šarec. Ako bi Europska komisija donijela „političku” odluku i dala zeleno svjetlo Hrvatskoj za ulazak u Schengen, onda će i Slovenija djelovati „politički”, nastavio je Šarec, komentirajući najave da bi Junckerova Komisija sredinom listopada, na jednoj od svojih posljednjih sjednica, mogla i službeno potvrditi da Hrvatska ispunjava uvjete za Schengen. Nakon Komisijine potvrde, finalnu odluku jednoglasno donose zemlje članice.
To je, dosad, jedna od najotvorenijih najava iz Ljubljane da bi ulazak Hrvatske u Schengen susjedna država mogla (pokušati) zaustaviti. Šarec i dalje nastupa u rukavicama pa na pitanje o slovenskom vetu ne odgovara izravno, ali ponavlja da će Slovenija postupiti onako kako je u njezinom interesu i u „interesu vladavine prava”. Iz toga jasno proizlazi sljedeća slovenska argumentacija: za ulazak u Schengen treba poštivati vladavinu prava; neprimjenom arbitražne presude Hrvatska to načelo krši; zemlja koja krši vladavinu prava ne može biti članica Schengena; dakle, Hrvatska ne može u Schengen.
U rukavicama je u listopadu 2006. godine nastupao i tadašnji slovenski premijer Janez Janša. „Hrvatska i Slovenija potpisale su sporazum o malograničnoj suradnji, koji uključuje i pitanje ribarstva (…) Sada Hrvatska vodi pregovore o ulasku u EU, u kojima Slovenija ima neposredni interes, ali bi se teško moglo reći da blokira pregovore, nego je tu riječ o uvjetima koje je morala ispuniti svaka članica”, govorio je tada Janša. Naredne tri godine, ponovimo, hrvatski pregovori su štekali zbog slovenske blokade.
Nonšalantni Plenković i HDZ
Premijer Andrej Plenković zasad se dosta nonšalantno odnosi prema najavama slovenskih dužnosnika i cijelu stvar, u svom stilu, nastoji “dedramatizirati”. “Ako bude nekih otvorenih političkih pitanja, mi ćemo ih rješavati na Vijeću. Mi smo imali već jednu epizodu koja je bila antieuropska, loša, ružna… Izazvala je probleme u bilateralnim odnosima. Miješati bilateralna i međunarodna pitanja s europskim temama, mislim da to nije dobro. Mi to ne radimo, očekujemo i da Slovenija to ne radi. Vidjet ćemo što će biti u Luksemburgu pred Europskim sudom pa ćemo nakon toga razgovarati. Pitanje granice nije vezano za Schengen”, prenio je HRT Plenkovićevu izjavu. Dodao je, navodi HRT, da nas Slovenija ne može do unedogled blokirati. Premijer, dakle, kao da očekuje slovensku blokadu, ali ne smatra, čini se, da će biti posebno uspješna.
U HDZ-u, pak, na društvenim mrežama priču o Schengenu prikazuju praktički gotovom, mada ona to zasigurno nije. “Na veliku žalost SDP-a & GONG-a, Jean-Claude Juncker je potvrdio ono što je Andrej Plenković i bio najavio u Bruxellesu – da RH treba postati punopravna članica Schengena i da će u tom smislu dobiti zeleno svjetlo Europske komisije!”, objavili su, pomalo slavodobitno, na Twitteru (uskličnik je njihov, a ne naš). Zeleno svjetlo Komisije skoro cijelo desetljeće imaju i Bugarska i Rumunjska, a još uvijek čekaju ulazak u Schengen.
Na veliku žalost SDP-a & GONG-a, Jean-Claude @JunckerEU je potvrdio ono što je @AndrejPlenkovic i bio najavio u Bruxellesu – da RH treba postati punopravna članica Schengena i da će u tom smislu dobiti zeleno svjetlo Europske komisije! https://t.co/c4Oqn0jHb4 pic.twitter.com/BiVFzmPXkB
— HDZ (@HDZ_HR) September 27, 2019
Odluka Suda EU
Ljubljana je, zapravo, već i ranije pripremila teren za eventualnu blokadu hrvatskog pristupa Schengenu, u tužbi koju su podnijeli Sudu EU-a zbog arbitraže o granici. U njoj se tvrdi da Hrvatska krši šengenska pravila o kretanju osoba preko granice, ne priznaje granicu koja je utvrđena arbitražnom presudom i “ne surađuje sa Slovenijom u zaštiti te vanjske granice”. Ako Hrvatska krši šengenska pravila, onda ne može u Schengen, zar ne?
Naznaku odgovora na to pitanje dobit ćemo već početkom studenog. Hrvatska pred Sudom EU-a tvrdi da taj sud uopće nije nadležan za slovensku tužbu. Nezavisni odvjetnik Suda najavio je da će mišljenje o nadležnosti dati 6. studenog. Njegovo mišljenje nije obvezujuće za suce, ali često se dogodi da Sud EU-a posluša preporuku nezavisnog odvjetnika.
Bude li se Sud EU-a proglasio nenadležnim za slovensku tužbu, Ljubljana će imati puno više problema argumentirati eventualnu blokadu hrvatskog ulaska u Schengen. Kako će uvjeriti druge članice Unije da je arbitražna presuda i njezino provođenje europsko, a ne bilateralno pitanje, ako se najviši sud EU-a ne bude htio miješati u taj spor? Vrijedi, naravno, i suprotno: bude li Sud EU-a sudio po slovenskoj tužbi, Sloveniji bi to moglo poslužiti kao uvjerljiv argument da eventualna blokada Hrvatske nije njezin politički kapric, nego da nastupa „u interesu vladavine prava”.
Šarec kandidat vs. Šarec premijer
Poziciju Slovenije zasigurno bi olakšalo da Komisija (još) ne da zeleno svjetlo Hrvatskoj. To je, međutim, kako sada stvari stoje, manje-više gotova stvar. Pozitivna odluka Bruxellesa može se, prema medijskim izvješćima, očekivati već 16. listopada. Ako se to dogodi, Ljubljana će morati donijeti ne baš jednostavnu političku odluku: je li joj više u interesu da brigu o vanjskoj granici EU-a prepusti Hrvatskoj i tako se riješi tog tereta ili će krenuti u još jednu neizvjesnu blokadu, pa makar pritom morala i solirati?
Odgovor će uvelike ovisiti i o odnosima unutar slovenske vladajuće većine. Šareca podržava šarolika koalicija, u kojoj su i bivši premijer Miro Cerar i njegov nekadašnji šef diplomacije Karl Erjavec. U prošlom mandatu oni su snažno inzistirali na arbitraži i tužbi protiv Hrvatske pred Sudom EU-a. Teško je očekivati da bi sada tek tako odustali.
Uostalom, već se donekle pokazalo da Šarec, vjerojatno baš zbog koalicijskih odnosa, ne može olabaviti politiku prema Hrvatskoj iako se u predizborno vrijeme činilo da je tome poprilično sklon. „Apsolutno sam protiv te žilet-žice. Što se mene tiče, ja bih je odmah skinuo. Zašto još nije skinuta, pitajte slovensku vladu”, govorio je kandidat Šarec u siječnju 2018. godine intervjuu za Večernji list. Godinu i pol dana kasnije premijer Šarec, odnosno njegova vlada, odobrila je postavljanje još 40 kilometara „privremenih tehničkih zapreka” na granicu s Hrvatskom.