Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Analiziramo čemu taj novi Krstičevićev faks: Ignoriraju zakone da bi ga otvorili, a gdje će raditi oni koji ga završe?

Telegramovi sugovornici opširno objašnjavaju zašto je osnivanje novog vojnog sveučilišta, koje predlaže Vlada, opasan presedan

ZADNJA IZMJENA: svi 15, 2020

Nekoliko sati prije no što će podnijeti ostavku na mjesto ministra obrane, Damir Krstičević prošloga je četvrtka na sjednici Vlade predstavio prijedlog zakona kojim bi Hrvatska trebala dobiti novo sveučilište. Iako takva pitanja obično spadaju u domenu ministrice Divjak, zakon je Vladi predstavio Krstičević jer će novo sveučilište biti “ustanova za potrebe obrambenog sustava i sustava domovinske sigurnosti”, i za njega će, za razliku od svih ostalih sveučilišta u državi, biti zaduženo Ministarstvo obrane. Sveučilište će se, punim imenom, zvati Sveučilište obrane i sigurnosti ‘Dr. Franjo Tuđman’.

Formirat će se, kako je to zamislio MORH, od postojećih sveučilišnih Vojnih studija koje već nekoliko godina za potrebe vojske izvode Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Splitu u suradnji s Hrvatskim vojnim učilištem ‘Dr. Franjo Tuđman’. Imat će svog rektora, o zakonitosti rada brinut će MORH i za osnivanje novoga sveučilišta, predviđa Ministarstvo, neće biti potrebna dodatna proračunska sredstva.

Stručnjaci ukazuju na cijeli niz problema

Telegram je razgovarao s više stučnjaka koji ekstenzivno objašnjavaju zašto je osnivanje ovakvog novog, vojnog sveučilišta višestruko problematično. U samom postupku osnivanja Sveučilišta obrane i sigurnosti, tvrde, zanemaruju se obrazovni zakoni pa se neće morati poštivati brojni, striktni propisi vrednovnja kvalitete koji su inače obavezni. Kako neće biti vrednovanja kvalitete, diplome ovog vojnog sveučilišta neće vrijediti nigdje u Hrvatskoj ili EU, što će studentima jednoga dana kada se odluče na izlazak iz vojske stvoriti probleme na tržištu rada.

Sporan je i sam nastanak sveučilišta, koji predviđa pripajanje već postojećih studija zagrebačkog i splitskog sveučilišta pa se postavlja pitanje intelektualnog vlasništva kolegija. Uz sve navedeno, naši se sugovornici pitaju kako je autonomija sveučilišta, zagarantirana Ustavom, spojiva s potrebom države da regulira područje obrane i sigurnosti i tvrde da će, suprotno Krstičevićevoj najavi, proračunska sredstva itekako biti nužna za novo sveučilište, počevši samo od plaća cijele nove organizacijske strukture, rektora, prorektora, dekana…

Zašto se na njih ne odnosi Zakon o osiguravanju kvalitete?

Naznačimo na početku da proces osnivanja sveučilišta u Hrvatskoj detaljno i rigorozno propisuje Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju; radi se o vrlo iscrpnom i dugotrajnom postupku tzv. inicijalne akreditacije kojom se utvrđuje ispunjava li novo sveučilište sve uvjete i standarde propisane zakonom. Ukoliko sveučilište dobije prolaznu ocjenu, dobiva dopusnicu za rad. Međutim, Sveučilište obrane i sigurnosti neće se morati zamarati ovim rigoroznim postupkom jer tako predviđa MORH-ov specijalno sročen Zakon o osnivanju sveučilišta obrane i sigurnosti, kojim se osniva ovo vojno sveučilište.

Ministrica Divjak, koja inače dosljedno inzistira na kvaliteti u visokom obrazovanju, u ovome je slučaju zažmirila. Na sjednici Vlade prošloga četvrtka, Krstičević je zahvalio ministrici Divjak na “potpori ovome procesu”, a ona je uzvratila kako je zakonski prijedlog za osnivanje Sveučilišta obrane i sigurnosti nastao u suradnji s njenim Ministarstvom koje je “bilo konstruktivan partner u formuliranju ovoga Zakona”.

Da se radi o presedanu koji može produbiti nepovjerenje u kvalitetu visokog obrazovanja u Hrvatskoj, smatra znanstvenik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Nikola Baketa koji je doktorirao na temu politika visokog obrazovanja na javnim sveučilištima u Hrvatskoj. “Smatram da niti jedna institucija u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ne smije biti izdvojena iz ministarstva koje je nadležno za znanost i visoko obrazovanje”, ističe Baketa i dodaje kako je apsolutno neprihvatljivo da se pri njegovom osnivanju zaobilaze sva standardna zakonska pravila oko vrednovnja kvalitete sveučilišta.

Pitanje intelektualnog vlasništva kolegija koje si prisvajaju

Na to je, tijekom javnog savjetovanja o zakonu kojim se osniva novo sveučilište, ukazao i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras koji inzistira da se nakon osnivanja Sveučilišta obrane, ispoštuju odredbe kojima će se vrednovati njegova kvaliteta. Osim Borasa, opširne komentare ostavio je i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu koji, uz još 10 zagrebačkih fakulteta, sudjeluje u izvođenju (dosadašnjih) Vojnih studija. Taj je fakultet od samog početka bio uključen u stvaranje programa Vojnih studija, koji bi se sada nonšalantno trebali prenijeti na posve novo Sveučilište.

Fakultet političkih znanosti naglašava kako je njihovih osam kolegija odobreno u sklopu studija Politologije i da ih se ne može samo tako prebaciti na drugo Sveučilište. Osim toga, kažu da na kolegije naprosto polažu prava na intelektualno vlasništvo.

Sporan prijedlog rektora Borasa

Problematičnim smatraju i to što će njihovi profesori izgubiti značajan dio nastavnih sati ukoliko im FPZG uskrati mogućnost da predaju na novom Sveučilištu. U tom bi slučaju, napominju, novo sveučilište moglo ostati bez velikog broja nastavnih sati koje su izvodili upravo nastavnici FPZG-a.

Interesantno, rektor Boras je u javnom savjetovanju predložio da se ugovori o radu zaposlenika Sveučilišta u Zagrebu, koji su radili i na Vojnim studijima, jednostavno prenesu na novog poslodavca, odnosno MORH. Slikovito, to bi značilo da će, primjerice, sadašnji docenti s Političkih znanosti koji na Vojnim studijima predaju akademsko pisanje ili međunarodnu politiku, postati zaposlenici Ministarstva obrane. To bi značilo i da rektor Boras svoje, sveučilišne nastavnike, predaje drugom sveučilištu.

Apsurd spajanja sveučilišne autonomije i obrane i sigurnosti

FPZG-u je Borasov prijedlog neprihvatljiv pa upozoravaju da bilo kakav prisilni oblik prenošenja ugovora o radu bez uvažavanja želja zaposlenika krši njihova prava. Na ove probleme upozorava i Petar Pervan, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Kaže, posve je nejasno zbog čega je uopće potrebna organizacijska promjena u zasebno javno sveučilište u ovome slučaju. “Izabire se sveučilišni princip organiziranja koji u sebi nosi jako puno nejasnoća pa i mogućih kontradikcija”, govori Pervan.

Primjerice, ističe, nejasno je kako će se pomiriti koncept sveučilišne autonomije s potrebom direktnog upravljanja obrazovnim procesima koje zahtijevaju obrana i sigurnost. Svoje zamjerke detaljno iznosi i Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća visokog učilišta Algebra na kojem već dvije godine rade na osnivanju vlastitog sveučilišta.

‘Krvava procedura’ koju Krstičevićevo sveučilište zaobilazi

Vrlo je dobro upoznat s, kako nam kaže, “krvavom procedurom” koja mora biti zadovoljena da bi se osnovalo sveučilište. Upozorava da je za Sveučilište obrane i sigurnosti stvoren poseban zakonodavni okvir koji ruši vladavinu prava u Hrvatskoj i stvara pravnu nesigurnost. “Ovo je opasan presedan, rekao bih diktatorski zakon”, govori nam Balen. Smatra kako se sva ostala javna i privatna visoka učilišta dovode u neravnopravan položaj, a problematizira i odredbu prema kojoj bi Sveučilište obrane moglo izvoditi i druge sveučilišne programe “dostupne ostalim kandidatima izvan obrambenog sustava”.

Tako bi se, primjerice, mogli izvoditi studiji prava, elektrotehnike, ekonomije, sociologije što, smatra Balen, “ubija kompetitivnost i konkurentnost na tržištu”. Upozorava i na potencijalno neodgovorno trošenje proračunskih sredstava na studije za koje već danas nema interesa na javnim sveučilištima. To direktno, ističe, pobija tvrdnju da za osnivanje novog Sveučilišta neće biti potrebna dodatna financijska sredstva, a napominje, tu su i plaće rektora, prorektora, cijele jedne nove organizacijske strukture na koju će se morati trošiti javni novac.

Diplome koje neće vrijediti nigdje u Hrvatskoj ili EU

Potencira i važno pitanje koje proizlazi iz nedostatka akreditacije programa novoga Sveučilišta; “diplome koje će se izdavati studentima neće vrijediti nigdje u Hrvatskoj ili Europskoj uniji, već isključivo unutar jednog ministarstva”. Slično nam govori i izvanredna profesorica Marta Zorko s Fakulteta političkih znanosti, koja nastavu izvodi i na Vojnim studijima. “Bojim se da bi odvajanje u zasebno sveučilište bio korak unazad u potencijalnoj prepoznatljivosti diplome novog sveučilišta i zapošljivosti na domaćem i EU tržištu”, govori Zorko, inače predstavnica FPZG-a u Vijeću preddiplomskih studija na Vojnim studijima. Tamo, dodaje, sve do danas nije bilo govora o osnivanju zasebnog sveučilišta ili bilo kakvom odvajanju.

Od ustroja Vojnih studija, Zorko je uključena u cijelu priču pa nam pojašnjava ideju takvog načina visokog obrazovanja vojnih kadrova. Vojnim studijima trebala su se premostiti tri problema u dotadašnjem vojnom obrazovanju; (1) različite izlazne kompetencije kadeta koje su stjecali na različitim civilnim studijskim programima, (2) usklađivanje rasporeda jer su različiti fakulteti imali različite rasporede predavanja te (3) problem tzv. druge karijere jer vojne škole, objašnjava Zorko, nisu bile akreditirane u civilnom sektoru.

Dosadašnji model kadetima je trebao osigurati i civilnu karijeru

Vojni su studiji u suradnji s javnim sveučilištima, kaže profesorica, kadetima trebali omogućiti civilnu karijeru jednoga dana kroz zapošljivost na tržištu i prepoznatljivu sveučilišnu diplomu. U planu Vojnih studija, zaključuje Zorko, bio je i razvoj kadra u vojnom sektoru koji bi postepeno preuzimao sve više i više obaveza u nastavi, pa i nositeljstvo na nekim kolegijima u fazi reakreditacije.

O problemima vojnog obrazovanja u Hrvatskoj, Telegram je opširno razgovarao i s vojnim analitičarem Igorom Tabakom. Prvo nam je, indikativno, kazao da u ovoj temi zaboravimo na sve što znamo o sustavu znanosti i visokog obrazovanja. “Hrvatsko vojno učilište nikada nije imalo veze sa sveučilišnim sustavom i visokim školstvom, sve je to drugačije od onoga kako je postavljena znanost u Hrvatskoj i upravo je to razlog dugogodišnjih problema”, govori.

Groblje slonova: ‘Ovdje po zapovijedi idete predavati’

Slikovito kaže, u vojnom sustavu “netko će vam zapovijediti da budete profesor i da idete predavati, što je jako različito od normalnog akademskog funkcioniranja”. Taj se problem, tvrdi naš sugovornik, počeo rješavati suradnjom HVU-a sa sveučilištima u Zagrebu i Splitu u sklopu sveučilišnih Vojnih studija, od čega se sada odustaje. Tabak pritom ističe kako je problem nastavnog osoblja u vojsci možda najtvrđi orah u cijeloj priči.

“Osnovni je problem vojnog obrazovanja u Hrvatskoj što mi imamo praktičare, ali nemamo znanstvenike. Vojska je mala, rotira ljude, nema vremena specijalizirati ljude za teoriju i baviti se postizanjem znanstvene kvalitete tog kadra”, smatra naš vojni analitičar, inače i autor na specijaliziranom portalu Obris.org, koji minuciozno prati sektor nacionalne sigurnosti. Taj se “tvrdi orah” sustava, ističe Tabak, neće promijeniti osnivanjem novog sveučilišta. Nedavno je, u opširnom tekstu na obris.org, napisao kako se, gledajući vojni nastavni kadar na postojećem Hrvatskom vojnom učilištu, radi o “groblju slonova” – kadru iz sustava s malo političkog utjecaja ili na kraju vojne karijere.

Sveučilište kao dio ‘Krstičevićeve fiksacije na domovinsku sigurnost’

U istom tekstu ističe i kako se HVU u dosadašnjim pokušajima nije uspio uklopiti u “normalan akademski okoliš Republike Hrvatske” što se tiče osiguravanja kvalitete, nastavnog kadra prema akademskim kriterijima i slično. “Kako izgleda, na sve te probleme su se u Ministarstvu obrane dosjetili odgovora – ako se nije izvelo prilagodbe za rad unutar akademskog sustava, najlakše je onda iskočiti iz tog neugodnog okvira. Drugim riječima, ako se HVU nije uspjelo prilagoditi postojećim sveučilištima, najbolje je napraviti svoje sveučilište – koje se neće zamarati svim tim ‘civilnim akademskim koještarijama'”, piše Tabak.

Struka, zaključuje za Telegram, ostaje bez know-howa, a postojeći defektan sustav pustim preslagivanjem u drugu formu neće se promijeniti bez suštinskih reformi. Vojno obrazovanje u Hrvatskoj, smatra, i dalje će biti improvizirani izolirani otok. Nekolicina upućenih sugovornika s kojima smo također razgovarali o ovoj temi, uz isticanje svih već navedenih problema, znakovito podcrtava i kako novo sveučilište nastaje u sklopu “fiksacije bivšeg ministra Krstičevića na sustav domovinske sigurnosti”.

Dora Kršul
Telegram autor
311 članak Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program