Nekad je nužno odabrati stranu

Analiziramo koliko su rezultati jučerašnjih izbora u Mađarskoj bolni za Viktora Orbana

Mađarska oporba jučer je preuzela 10 od 23 veća grada; Irena Frlan Gašparović objašnjava pozadinu

FOTO: Jacques Witt/SIPA / Shutterstock Editorial / Profimedia

Viktor Orban još uvijek čvrsto drži političke uzde u Mađarskoj, ali su nedjeljni lokalni izbori pokazali da je Orbana i njegov Fidesz moguće pobijediti. Oporbeni kandidat, liberal Gergely Karacsony postao je gradonačelnik Budimpešte, pobijedivši Orbanovog saveznika Istvana Tarlosa, koji je gotovo cijelo desetljeće bio na čelu glavnog grada.

Pobjeda u Budimpešti, glavnom i najvećem gradu, simbolički je dakako najvažnija, ali oporbeni uspjeh ne zaustavlja se na administrativnim granicama Budimpešte – uspjeli su preuzeti ukupno deset od 23 veća grada. Prema pisanju mađarskog portala Index.hu, oporbeni kandidati pobijedili su dosadašnje gradonačelnike, među ostalim, u Pečuhu, Miškolcu, Egeru. Orbanov Fidesz, koji neprikosnoveno vlada Mađarskom od 2010. godine, zadržao je 13 gradova.

Preokret u odnosu na 2014.

Rezultati nedjeljnih izbora značajno su drugačiji nego prije pet godina. Na lokalnim izborima 2014. godine oporbene stranke uspjele su osvojiti samo tri gradonačelničke pozicije. Ovoga puta presudno je bilo to što su vrlo raznolike stranke – zeleni, socijalisti, liberali, konzervativci – nastupile ujedinjeno, podržavši zajedničke kandidate. Nedjeljni izbori najsnažniji su udarac za Orbana u posljednjih desetak godina. Od parlamentarnih izbora 2010. godine Fidesz zapravo nije izgubio nijedne važnije izbore, a njihov je kandidat gotovo cijelo desetljeće bio i na čelu glavnog grada.

Prije devet godina, Orban je uvjerljivo došao na vlast, osvojivši preko 52 posto glasova. Praktički nedodirljiv bio je i na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima kada se također s lakoćom približio natpolovičnoj većini glasova. Pod Orbanovom vlašću Mađarska je posljednjih godina postala svojevrsni troublemaker Europske unije. Pogotovo od 2015. godine i velike izbjegličke krize tijekom koje je mađarski premijer doslovno podignuo zidove – bodljikavu žicu – na granicama prema južnim susjedima, među njima i Hrvatskoj.

EU parlament vs. Orban

Orban se postavlja kao glavni zaštitnik „kršćanske kulture” u Europi, redovito proziva navodne promigratske snage u EU, njegova vlada promovira vrlo tvrda antimigrantska stajališta. Europski parlament lani ga je optužio za ugrožavanje temeljnih vrijednosti Europske unije. EU zastupnici smatrali su da protiv Mađarske treba pokrenuti članak 7. ugovora o EU, koji – u konačnici – može dovesti do toga da se državi članici oduzme pravo glasa u Vijeću EU.

Usput rečeno, HDZ-ovi eurozastupnici tada su glasovali protiv izvješća o Mađarskoj. No, Orban se ne treba brinuti oko stava EU parlamenta jer u Europskom vijeću, koje donosi konačnu odluku, ima čvrstog saveznika, Poljsku, koja bi sigurno uložila veto.

Gospodarstvo na uzlaznoj putanji

Unatoč čestim sukobima s Bruxellesom i kritikama da potkopava slobodu medija i obračunava se s nevladinim organizacijama koje mu nisu po volji, Orban i njegov Fidesz i dalje, prema anketama, imaju čvrstu potporu biračkog tijela. Istraživanja im uglavnom daju preko 50 posto podrške.

Zagovorniku „iliberalne demokracije” na ruku idu gospodarski pokazatelji. Dok velike europske ekonomije poput njemačke ili talijanske stagniraju ili bilježe negativne kvartalne stope rasta, Mađarska je, primjerice, u drugom kvartalu ove godine prema Eurostatu zabilježila najveći rast u EU od 1,1 posto u odnosu na prvo tromjesečje. Na međugodišnjoj razini, pak, u svibnju su imali rast BDP-a od 5,2 posto.

Orban se nedavno hvalio da danas radi 850 tisuća više Mađara nego 2010. godine, da je minimalna plaća udvostručena, a prosječni dohodak povećan za 50 posto. Takvi rezultati očito još uvijek drže veliki broj birača na Fideszovoj strani, pa je oporba dosad imala problem artikulirati politiku koja bi mogla i na nacionalnoj razini srušiti Orbana.

Antiorbanovski izborni savez

No, na lokalnim izborima oporba je, očito, odlučila testirati novu strategiju koju bi mogli primijeniti i na sljedećim parlamentarnim izborima – staviti sa strane sve svoje nesuglasice i razlike i nastupiti u zajedničkom, svojevrsnom antiorbanovskom savezu. Pobjeda u Budimpešti za opoziciju je vrlo bitna, ali glavna su nagrada dakako parlamentarni izbori.

Oni se, međutim, trebaju održati tek 2022. godine. U politici su tri godine kao stoljeće, svašta se može dogoditi – pitanje je, recimo, može li antiorbanovski savez, svjetonazorski vrlo raznolik, preživjeti i učvrstiti se u naredne tri godine. Nedjeljni izbori su pokazali da Orban nije nepobjediv. Ali, dug je put od gradske vijećnice u Budimpešti do parlamenta.