Anketa EP-a: Hrvati manje od ostalih EU građana vjeruju Vladi oko trošenja novca za oporavak. Dosta je jasno zašto
Nova anketa Europskog parlamenta pokazuje da više od 62 posto hrvatskih građana nema povjerenja oko tog pitanja
Zemljama članicama Europske unije već su počela stizati sredstva iz Bruxellesa namijenjena oporavku nakon korona-krize, a kako je Telegram već pisao, neslužbeno se doznaje da je u pripremi financijski sporazum između Europske komisije i Banskih dvora.
Hrvatskoj bi prvi avans od 818 milijuna eura, odnosno oko 6,1 milijardu kuna, mogao biti uplaćen do kraja rujna, a upravo je europski plan za oporavak bio jedna od tema u najnovijem istraživanju Eurobarometra, ankete Europskog parlamenta.
Pitali su Europljane smatraju li ga ključnim za oporavak svoje zemlje te slažu li se s tvrdnjom da je potrebna transparentnost i učinkovita kontrola oko trošenja tih sredstava. Pitali su građane i vjeruju li svojoj vladi da će ta sredstva trošiti ispravno.
Većina europski plan smatra ključnim
Da je europski plan ključan za rješenje krize u njihovoj zemlji misli 60 posto građana EU-a, od toga se 13,8 posto u potpunosti, a 46,2 posto uglavnom slaže s tom tvrdnjom. U Hrvatskoj i više ljudi dijeli to mišljenje, njih 63,4 posto, odnosno 12,9 posto ih se u potpunosti, a 50,5 uglavnom slaže.
Hrvatska je iznad europskog prosjeka i kad je u pitanju potreba za transparentnim i kontroliranim trošenjem europskog novca. S time se slaže više od 90 posto hrvatskih državljana (59,9 posto u potpunosti se slaže i 30,2 posto uglavnom) u odnosu na oko 85 posto na razini cijele EU (53,4 posto u potpunosti se slaže, a 31,7 posto uglavnom).
Ispred Hrvatske su jedino Cipar, Portugal i Luksemburg.
Više od 60 posto ne vjeruje Vladi
Diljem starog kontinenta manje od polovice Europljana vjeruje da će njihove vlade ta sredstva ispravno trošiti – 10,2 posto u potpunosti, a 34,3 posto uglavnom vjeruje vladajućima, dok im uglavnom ne vjeruje 23,8 posto, a u potpunosti njih 16,9. Mogu li vjerovati vladi ne zna 14,8 posto građana.
Hrvati su po pitanju povjerenja vladajućima ispod EU prosjeka. Čak 32,5 posto u potpunosti ne vjeruje da će Vlada Andreja Plenkovića ta sredstva trošiti ispravno, dok im uglavnom ne vjeruje 29,7 posto ispitanih. Potpuno povjerenje u Vladu ima 5,6 posto građana i uglavnom im vjeruje 24,7 posto, a ne zna njih 7,4 posto.
Ciprani, Mađari, Slovaci i Slovenci jedini su koji imaju manje povjerenja u vladajuće, a u samo šest zemalja članica (Luksemburgu, Danskoj, Finskoj, Nizozemskoj, Portugalu i Malti) više građana vjeruje svojoj vladi nego ne.
Malverzacije s EU sredstvima
Zašto više od 62 posto hrvatskih građana ne vjeruje da će Plenković i njegovi ministri ispravno koristiti velike europske novce? Možda je s time povezana činjenica da Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) istražuje tri slučaja malverzacija s europskim novcem u Hrvatskoj.
Epilog jednog od tih slučajeva je da čuvena kutjevačka vinarija Galić mora vratiti 10 milijuna kuna dodijeljenih iz EU fondova nakon što je OLAF otkrio malverzacije sa sredstvima koja je vinar Josip Galić dobio na natječaju ministarstva poljoprivrede.
OLAF je zatražio povrat novca i Hrvatskoj preporučio da kazneno prijavi Galića, jer je radove na novoj zgradi vinarije, europskim novcem, izvodila tvrtka njegovog sina. Galićevi odvjetnici za Telegram su još u srpnju najavili kako će “svaki zahtjev za utvrđivanjem nepravilnosti i povratom potpore odlučno osporavati svim raspoloživim pravnim sredstvima”.
Državni ured za NPOO nije uspostavljen
Drugi slučaj kojeg je Telegram otkrio tiče se tvrtke Centar za rehabilitaciju Varaždin, čija je osnivačica poduzetnica Dubravka Lekić. OLAF tvrdi da je zlorabila više od četiri milijuna kuna europskog novca, odnosno da je lažirala dokumentaciju oko količine posla plaćenog europskim novcima. Traži da ju Hrvatska procesuira, te da Lekić vrati sredstva u EU fond.
Ako ti slučajevi malverzacija nisu razlog za nepovjerenje građana, je li uzrok možda činjenica da poseban sektor u Ministarstvu financija koji bi trebao provoditi plan oporavka još nije uspostavljen, kako je doznao Telegram? Iz ministarstva su nam tad odgovorili da će “punu funkcionalnost” tog ureda, u kojem bi trebalo raditi 30 ljudi, osigurati tijekom listopada.
Naveli su kako su u fazi usvajanja uredbe Vlade, inače sastavnice vladinog prijedloga Nacionalnog plana iz travnja. Pet mjeseci kasnije ne može se odbaciti mogućnost da će novci iz Bruxellesa stići u Zagreb i prije nego što sustav, koji treba koordinirati njihovu raspodjelu i trošenje, krene s radom.
Sredstva za obnovu se sporo troše
Uz sve to nameće se i pitanje brzine korištenja europskih sredstava, s obzirom na sporo trošenje deset puta manjeg avansa od 88,9 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU-a za obnovu nakon zagrebačkog potresa kojeg država mora potrošiti do lipnja 2022.
Vrijeme curi, a Plenković uvjerava da europski novac neće propasti, kao i da “nije problem nazvati predsjednicu Europske komisije i zatražiti produljenje rokova”.
Eurobarometar je rađen online između 17. i 25. kolovoza, a u ispitivanju je sudjelovalo 26.459 osoba, od toga 1000 iz Hrvatske.