Anketu o radu nedjeljom građani su platili skoro 70 tisuća kn. Zašto Vlada drži detalje podalje od javnosti?
Iz Ministarstva tumače da su zaključci već dostupni javnosti. Zaključci, međutim, nisu isto što i uvid u cjelokupne rezultate
Koliko ljudi smatra da bi sve trgovine nedjeljom trebale biti zatvorene? Precizan odgovor trebalo bi imati Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje je, baš zato da bi doznali što o Vladinom planu da regulira rad nedjeljom misle građani, naručilo posebno istraživanje. No, iako je istraživanje plaćeno javnim novcem, Ministarstvo ga i dalje drži podalje od javnosti.
Telegram je nedavno pisao o ovom spornom potezu Vladinog resora: kada smo tražili da nam pošalju cijelu anketu, iz Ministarstva koje vodi Tomislav Ćorić poručili su nam da „cjelokupno istraživanje nisu u mogućnosti dostaviti“, već samo prenijeti njegove glavne nalaze. Unatoč tome što je, kako smo napomenuli, anketa plaćena javnim novcem.
Problem nije u novcu
Provođenje ovog istraživanja, kojim su, kako tvrde, htjeli dobiti „uvid u stavove građana o radu nedjeljom“, Ministarstvo je, potvrdili su nam, platilo 55 tisuća kuna plus PDV. Ukupni iznos je, dakle, 68.750 kuna. Terensko anketiranje je, po narudžbi Ministarstva, napravila agencija Ipsos tijekom prosinca prošle godine na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika.
Nije pritom problematično to što je istraživanje plaćeno iz državnog proračuna. No, jest to što detaljan „uvid u stavove građana o radu nedjeljom“ nema šira javnost. Iz Ministarstva tumače da su „zaključci već dostupni javnosti“. Zaključci, međutim, nisu isto što i uvid u cjelokupne rezultate ankete na koju se Vlada učestalo poziva, pa čak i u javnom savjetovanju.
Što građani podržavaju?
Ministarstvo je prošlog tjedna na savjetovanje poslalo dokument u kojem objašnjava zašto je potrebno mijenjati zakon. U njemu, među ostalim, pišu da “oko dvije trećine građana iskazuje negativne stavove spram rada nedjeljom”, a “72% ispitanika uglavnom ili u potpunosti podržava prijedlog regulacije rada trgovina na način da se nedjelja odredi kao dan tjednog odmora”.
U dokumentu, oko kojeg bi se zainteresirana javnost trebala očitovati, ne preciziraju, međutim, za što se točno zalaže tih 72 posto anketiranih – smatraju li da treba zatvoriti sve trgovine nedjeljom ili dio ispitanika (i koliki uopće postotak) podržava neki drugi oblik reguliranja nedjeljog rada u djelatnosti trgovine?
Budući da Vlada svoju namjeru da u pravilu zabrani rad nedjeljom, osim 16 nedjelja u godini, pravda i famoznom anketom i navodnom podrškom građana, odgovori na ova pitanja dali bi javnosti svakako bolji “uvid u stavove građana”. Ministarstvo smo stoga pitali da nam preciziraju tih 72 posto, kao i da se očituju na medijske objave da tek 27 posto ispitanika izrijekom podržava da baš sve trgovine nedjeljom budu zatvorene.
Ministarstvo bez objašnjenja
O tome je nedavno pisao Večernji list. “U svim demografskim skupinama podrška prijedlogu novog zakona na razini je od oko 70 posto”, izvijestio je taj dnevnik, napominjući da su različite preferencije građana prema tome kako bi konkretno trebao biti reguliran rad nedjeljom.
“Njih 29 posto smatra da bi trgovačkim poduzećima trebalo ostaviti da sami biraju hoće li raditi nedjeljom, 27 posto smatra da bi nedjeljom sva prodajna mjesta morala biti zatvorena, a isto toliko ih misli da bi, osim benzinskih pumpi, kioska, pekara i malih dućana, koji trebaju biti otvoreni do 12 sati, sve ostale trgovine trebale biti zatvorene”, istaknuo je Večernji.
Ako, dakle, 72 posto građana podržava to što Vlada misli mijenjati zakon, a Vlada to uzima kao jedan od argumenata u korist svog plana, bilo bi jednako zanimljivo čuti i na koji način građani žele da se to pitanje regulira. Detaljne odgovore Ministarstva, kao i podrobnije pojašnjenje zašto nam “nisu u mogućnosti” poslati cijelo istraživanje, međutim, još čekamo.