ARBITRAŽA: Sve što trebate znati
Odluka će se početi čitati danas u 14 sati
Gilbert Guillame, predsjednik Arbitražnog suda u Den Haagu, pročitat će danas u 14 sati odluku o teritorijalnom sporu Hrvatske i Slovenije na moru i kopnu, no predstavnici Hrvatske neće biti u sudnici, sukladno odluci Hrvatskog sabora iz srpnja 2015. o povlačenju iz arbitraže zbog “teške povrede arbitražnog postupka”. Sud je tijekom jutra poslao presudu u hrvatsko veleposlanstvo u Haagu, no Hrvatska tu presudu ne želi niti primiti. Situaciju možete pratiti uživo na Telegramu, a izdvojili smo i nekoliko ključnih stvari o cijelom ovom arbitražnom postupku.
12:30 Kako javlja novinarka Nataša Božić, izjavu o arbitražnoj odluci u 17 sati dat će i bivši premijer Zoran Milanović koji je inicirao izlazak iz arbitraže.
11:45 Njemačko veleposlanstvo u Hrvatskoj oglasilo se priopćenjem u kojem navode kako se odluke arbitražnog suda moraju poštovati i da ih stranke moraju implementirati. “Očuvanje integriteta međunarodnog sudstva u zajedničkom je interesu svih država. Države članice Europske unije u tome moraju prednjačiti dobrim primjerom”, navodi se u priopćenju.
11:01 Nakon objave odluke u Saboru će ipak biti reakcija, očekuje se da će Gordan Jandroković dati kratku izjavu, javlja reporterka Nataša Božić.
10:38 Ivan Jakovčić, hrvatski europarlamentarac, rekao je za N1da ne postoji pravna stečevina EU kojom bi se moglo pritisnuti Republiku Hrvatsku. “Ovo će vjerojatno riješavati neke druge generacije”, rekao je.
10:17 Premijer Andrej Plenković u uvodnom je dijelu sjednice ponovno naglasio kako Hrvatska neće priznati odluku o arbitraži. “Jasan i nepromijenjen stav RH slijedom odluke Sabora iz 2015. godine je da je za nas taj arbitražni spor nepovratno kontaminiran i kompromitiran. Hrvatska poštuje međunarodno pravo, no pretpostavki za korektno vođenje toga postupka nije bilo”, rekao je premijer. Dodao je da današnja odluka za nas nije obvezna ni na koji način, te da je naša pozicija jasna. “Donijeli smo snažnu političku odluku da ne prihvatimo dostavu i na tom tragu će biti naše ponašanje nakon objave odluke. Ostajemo otvoreni za rješavanje graničnog pitanja sa Slovenijom koji je naš partner. Naša pozicija je sasvim jasna i nepromijenjena, na crti obrane nacionalnih interesa”, poručuje premijer.
PVRH @AndrejPlenkovic: Za nas je taj proces zbog krivnje Slovenije nepovratno kontaminiran i kompromitiran.
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) June 29, 2017
9:58 Ministar turizma Gari Cappelli je uoči sjednice Vlade ponovio kako odluka o arbitraži ne postoji za njega, ni za cijelu Vladu.
9:00 Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec stigao je sa svojom delegacijom u zgradu suda u Haagu, javio je reporter N1 televizije.
Erjavec sa slovenskom delegacijom vec stigao u Palacu mira u Haagu #N1info #politikahr #arbitraza pic.twitter.com/815dRwrI7Y
— Elvir Mesanovic (@Elvir_Mesanovic) June 29, 2017
1. Sve je počelo još 2009.
Sve se proteže još od 2009. kada su tadašnja premijerka Jadranka Kosor i njezin slavonski kolega Borut Pahor potpisali sporazum o arbitraži. Na taj način trebalo se napokon riješiti pitanje granice dviju zemalja na području Piranskog zaljeva. Radi se o fazi kada je Hrvatska bila u pristupnim pregovorima za ulazak u Europsku unijiu, a Slovenija je imala niz rezervi prema tome. Potpisivanjem sporazuma, Slovenci su se obvezali otkloniti svoje rezerve i osloboditi Hrvatskoj put prema ulasku u EU.
2. Odlučuje se o morskoj i kopnenoj granici
Prema arbitražnom sporazumu, sud treba odlučiti o crti morske i kopnene granice Hrvatske i Slovenije, o vezi Slovenije s otvorenim morem i o režimu upotrebe relevantnih morskih područja. Hrvatska ističe da se granica u Piranskom zaljevu treba odrediti od ušća rijeke Dragonje, gdje završava kopnena granica, i da se od te točke zaljev razgraniči primjenjujući crtu ekvidistance.
No, Slovenija ističe kako cijeli zaljev pripada njoj, i da se radi o njenim unutarnjim vodama, te da je ona za vrijeme bivše Jugoslavije nadzirala cijeli zaljev. Smatraju stoga da se u slučaju odlučivanja treba primjeniti načelo ‘uti possidetis juris’, koje znači da svaka strana treba zadržati za sebe ono što je ranije imala.
3. Afera zbog kompromitirajućih snimki
Večernji list je u srpnju 2015. objavio transkript i audio-zapis koji pokazuju da su se slovenski član arbitražnog suda Jernej Sokolec i slovenska diplomatkinja, opunomoćena predstavnica za praćenje arbitraže, Simona Drenik dogovarali o iznošenju argumenata i lobiranju kod drugih sudaca Stalnog arbitražnog suda u Haagu u postupku o granici između Slovenije i Hrvatske.
4. Hrvatska je izašla iz arbitražnog sporazuma
Hrvatski sabor je malon nakon objave spornih snimki, krajem srpnja 2015., donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora. Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili. Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove “teške povrede”.
5. Slovenija je više puta kršila Sporazum o arbitraži
Osim spomenute afere, bilo je nekoliko slučaja slovenskog kršenaj Sporazuma o arbitraži, smatra hrvatska strana. Prvi teški udarac sporazumu zadan je još 2013. kada je predsjednik Odbora za vanjsku politiku slovenskog parlamenta Jože Horvat objavio da je donesen službeni zaključak da će Ljubljana smatrati da arbitražni sporazum nije ispunio svoju zadaću ako Slovenija ne dobije teritorijalni kontakt s otvorenim morem i time najavila da će prihvatiti samo ono rješenje koje njoj odgovara.
Hrvatski pravni stručnjaci slažu se u ocjeni da je Slovenija tijekom postupka svjesno i ‘mala fide’ (zlonamjerno) prekršila Sporazum o arbitraži u tolikoj mjeri da njegovi svrha i predmet više ne mogu biti ostvareni te je Hrvatska donijela odluke u skladu s raspoloživim instrumentima međunarodnog prava o pokretanju postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži i, istovremeno, o prestanku njegove primjene.
6. Hrvatska neće priznati današnju odluku
Hrvatska vlast i oporba jedinstveni su u stavu da je arbitražni sporazum za Hrvatsku “mrtvo slovo na papiru” te da na miran i trezven način treba tražiti drugi način rješavanja teritorijalnog spora vezanog uz morsku granicu. Također pozivaju na izbjegavanje bilo kakvih jednostranih poteza. Premijer Andrej Plenković je prošli petak u Bruxellesu izjavio da je arbitraža za njega nepovratno završena te da pitanje granica treba riješti na drukčiji način, isto ponavlja i ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u intervjuu za ljubljansko Delo kazala da se Hrvatsku arbitražni postupak o graničnom prijeporu sa Slovenijom više ne tiče i da se u četvrtak ništa posebno neće dogoditi.
7. Slovenci smatraju da se odluka suda mora poštovati
Za razliku od hrvatskih vlasti, slovenski premijer Miro Cerar tijekom dvodnevnog summita čelnika EU-a snažno je lobirao ne bi li dobio potporu za svoje stajalište da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije mora poštovati. Najviši slovenski političari ovih su dana objavu presude nazivali povijesnim i presudnim danom za svoju državu i pomorsku orijentaciju Slovenije, koja očekuje da će arbitražom dobiti kontakt s otvorenim morem. Jedinstveno je mišljenje da presuda arbitražnog suda nema alternative.
8. Nema mehanizma prisile za poštivanje odluke
Pravni stručnjaci kažu da za arbitražne odluke nema mehanizma prisile, a čak i prijetnja silom, a kamoli upotreba sile, bila bi neprihvatljiva i predstavljala bi “najtežu povredu međunarodnog prava. Kažu da se stranama u postupku prepušta dobrovoljna provedba odluke suda.
9. Strah od jednostranih akcija Slovenije
Ministrica vasnjskih poslova Pejčinović Burić izrazila je tijekom istupa posljednjih dana da očekuje da Slovenija neće poduzimati nikakve “jednostrane akcije”. To je rekla nakon što je njezin slovenski kolega Karl Erjavec najavio da Slovenija ima nekoliko scenarija za razdoblje nakon presude. Pejčinović Burić kaže da vjeruje da iz Slovenije neće doći pritisci ili blokada hrvatskog ulaska u Schengen. Ministrica je naglasila da ne vidi da bi netko mogao Hrvatskoj nametnuti sankcije, prisiliti je na ostanak u sporazumu ili na primjenu presude.