Austrijski kancelar u Zagrebu: 'Podržat ćemo ulazak Hrvatske u Schengen. Bugarska i Rumunjska su druga priča'

Karl Nehammer sastao se s premijerom Plenkovićem

23.11.2022., Zagreb - Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic primio je u Banskim dvorima saveznog kancelara Republike Austrije Karla Nehammera. Nakon sastanka predsjednici vlada dali su izjave za medije. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je saveznog kancelara Republike Austrije Karla Nehammera u Banskim dvorima. Radi se o prvom službenom posjetu Nehammera Hrvatskoj u svojstvu kancelara. Nakon sastanka dali su izjave.

“Ove godine je RH posjetilo milijun i pol austrijskih turista”, rekao je Plenković na početku presice te naglasio kako dvije zemlje održavaju prijateljstke odnose već 30 godina. Na sastanku se razgovaralo o hrvatskom članstvu u Schengenu. “Ovo je bila prigoda da kancelaru još jednom pojasnimo što je sve RH učinila od 2016. do danas”, rekao je premijer.

“Imamo oko 130 tisuća zabilježenih migranata i s te strane smo svjesni posebnih zabrinutosti s kojima se susreće i kancelar i austrijska vlada”, dodao je.

Problem s ilegalnim migrantima u Austriju

“Kumulirani efekt predstavlja situaciju s kojom je Austrija suočena. Ono što je dobro i što smo utvrdili je da ti ljudi koji su došli u Austriju ne dolaze preko Hrvatske, nego drugih zemalja. I odlučili smo da ćemo zajednički raditi na tome da se jačaju kontrole na granicama”, dodao je, te istaknuo zadovoljstvo današnjim susretom i potporom kancelara da Hrvatska pristupi šengenskom prostoru.

Nakon Plenkovića, obratio se i austrijski kancelar. “Austriju i Hrvatsku povezuje duboko i višegodišnje prijateljstvo. Austrijska poduzeća rado ulažu u Hrvatsku jer je ona pouzdan partner. Isto tako postoje i uske kulturne veze, ali i veze po pitanju sigurnosti. Hrvatska će s 1. siječnjem ući u eurozonu i želim na tom čestitati”, rekao je Nehammer.

Ponovio je jučerašnje izjave austrijskim medijima da njegova zemlja ima problema s ilegalnim migrantima koji dolaze iz drugih zemalja Europske unije. “Ti migranti prolaze kroz zemlje članice EU, dolaze u Austriju, ali nisu prije toga registrirani. Imali smo preko 100.000 ilegalnih migranata, a 75 tisuća njih uopće nije registrirano”, objasnio je.

Austrija ima problem sa zaštitom granica

“Trenutno raspravljamo o proširenju Schengena, a vidimo da posebno Austrija ima problem s nedostatnom zaštitom vanjskih granica, a imamo i smanjenje nadzora granica unutar Europske unije. Po našem mišljenju, to ne može tako ići, moraju se poduzeti neke mjere”, rekao je.

“Kad govorimo o proširenju šengenskog prostora, a istovremeno kritiziramo plan koji Europska unija treba dovršiti, važno je reći da se to ne odnosi na Hrvatsku. Posebno će se glasati za Hrvatsku, a posebno za Rumunjsku i Bugarsku”, objasnio je austrijski kancelar.

Naglasio je i da velik broj migranata dolazi upravo iz tih dviju zemalja. “Schengen tu očito ne funkcionira. S mog gledišta, a na temelju činjenica, pokazuje se da je potrebno nešto učiniti i to je signalizirao naš ministar unutarnjih poslova prema Europskoj komisiji”, pojasnio je nedavne istupe svog ministra policije.

Moramo izmijeniti sustav funkcioniranja zone

“Naše akcije neće pogoditi Hrvatsku, nego ćemo dati dodatne zahtjeve prema Komisiji, zajedno s Hrvatskom. Podržat ćemo pridruživanje Hrvatske šengenskom prostoru, ali ćemo biti kritični po pitanju Rumunjske i Bugarske”, naglasio je. “Potrebno je izmijeniti sustav kako funkcionira Schengen”, objasnio je.

“Trebat će nam i nova direktiva o readmisiji migranata, što znači da se migranti mogu puno brže vratiti u zemlje iz koje su došli ako im zahtjev za izdavanja za azila ne bude odobren”, dodao je.

No, naglasio je, glavni razlog zašto je u Hrvatskoj jest osiguravanje energetske opskrbe. “Austrija je do sada bila ovisna o ruskim isporukama plina prije nego je počeo rat. Radili smo na tome i u međuvremenu smanjili ovisnost. Kupili smo plin na tržištu od drugih zemalja i pohranjivali ga i zato smo ovdje. Radujem se jer ćemo partnerstvo Hrvatske i Austrije sigurno proširiti glede opskrbe”, rekao je.

Ne Schengenu ako uključuje i Rumunjsku i Bugarsku

Odgovarajući na novinarsko pitanje, Nehammer je ponovio da Schengen ima smisla samo ako su vanjske granice dovoljno dobro zaštićene te je rekao da se slažu o podršci primanja Hrvatske u Schengen, ali ne podržavaju širenje Schengena ako ono uključuje i Rumunjsku i Bugarsku.

“Ministar unutarnjih poslova i kancelar imaju isto mišljenje. Na ovaj način se ne može provesti proširenje Schengena. Hrvatska je, za razliku od druge dvije zemlje, očito ispunila sve svoje obveze jer točno možemo pratiti otkud dolaze ilegalni migranti tako što ih saslušavamo, pregledavamo njihove mobitele…”, objasnio je Nehammer.

Zajedničko ulaganje u energetsku infrastrukturu

Jedna od tema razgovora bili su i kapaciteti LNG terminala Krk. “Tamo postoji kapacitet za još veće terminale, bilo kopneni, bilo plutajući te da bi se takav kapacitet Krka mogao iskoristiti na najbolji mogući način prema svim našim susjedima”, rekao je Plenković pa dodao da Austrija i Hrvatske žele zajedno raspraviti mogućnosti ulaganja u energetsku infrastrukturu.

“I to tako da se iskoristi kroz širi europski pothvat, a to je da se stvaraju alternativni pravci u kontekstu smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije”, objasnio je. Vezano uz ovu temu, Nehammer je dodao da je njima važno postignuti dogovor na političkoj razini, a onda će se poduzeća sastati i dogovoriti oko ostalih koraka.

Plenković je istaknuo da Hrvatska dugoročno može postati istinsko energetsko čvorište, osobito kada je riječ o prihvatu ukapljenog prirodnog plina.