Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Austrijski ministar objavio da se protivi širenju Schengena. Stručnjak: 'Hrvatska je kolateralna žrtva'

Smatra da je izjava austrijskog ministra konstanta njihove politike prema Schengenu

FOTO: Screenshot N1

Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner protivi se širenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku, prenio je jučer austrijski list Kurier. “Nije prikladno glasati o proširenju kad sustav vanjskih granica ne funkcionira”, kazao je konzervativni austrijski ministar. “Proširivati jedan slomljeni sustav, nema smisla jer ne bi mogao funkcionirati. Stanje u Europi posve jasno pokazuje da je zaštita vanjske granice propala”, rekao je.

Poručio je kako je Austrija suočena s povećanim priljevom izbjeglica koji su do nje stigli preko drugih zemalja EU-a takozvanom balkanskom rutom. Po podacima austrijskog ministarstva unutarnjih poslova, više od 90.000 ih je stiglo na austrijsku granicu od početka godine. Među njima ih 75.000 nije bilo prethodno registrirano u nijednoj zemlji EU.

Stručnjak za međunarodne odnose Goran Bandov za N1 je komentirao navode iz Austrije, rekavši da je tu Hrvatska “kolateralna žrtva”.

‘To je konstanta austrijske politike’

Bandov je istaknuo da Austrija od 2015. konstantno govori da vanjska granica EU-a nije dovoljno osigurana te da je zato uvela kontrole na svojoj granici. ”

Ona je te kontrole stalno produžavala, imamo i presude europskih institucija koje su utvrdile da to nije dobro što Austrija radi, da to treba drugačije riješiti. Očito u smislu te politike je ta izjava, to je konstanta austrijske politike. Novo je da je Austrija prvi put spomenula neslužbeno da smatra da nije vrijeme za proširenje Schengena”, rekao Bandov.

Smatra da su tu “prvenstveno mislili na Bugarsku i Rumunjsku, a Hrvatska dolazi kao kolateralna žrtva”. Bandov je dodao da su “kanali diplomacije otvoreni” te da se traže rješenja. “Jedno od rješenja je da ne idu sve tri države u blok, nego odvojena glasanja. U tom trenutku bi Hrvatska bila u povoljnijoj situaciji. Kod Bugarske i Rumunjske je još niz pitanja, korupcija, vladavina prava… Za Hrvatsku već dugo postoji suglasnost europskih država da Hrvatska prolazi.”

‘Ovo su tehničke zamjerke’

Bandov je kazao da su ranije zamjerke bile u kontekstu kršenja ljudskih prava, a da su ovo sada tehničke zamjerke.

“Ovo su tehničke, sigurnosne zamjerke. Ključno je prolaze li ljudi i gdje, i je li nedostatna zaštita. Ako je pitanje propusnosti granice, onda je i pitanje Slovenije, Italije, to ne govori o propusnosti Hrvatske, nego da je sustav Schengena propustan, čim ti ljudi mogu dolaziti. Oko 100.000 ljudi je ilegalno ulazilo u EU, sustav nije idealan”, kazao je.

Istaknuo je da “Austrija sada pokušava ojačati policijsku strukturu u državama koje ulaze”. Podsjetimo, Hrvatska je ispunila uvjete za ulazak u šengenski prostor i dobila zeleno svjetlo Europske komisije i Europskog parlamenta. Konačnu odluku donijet će Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove koje se sastaje 8. i 9. prosinca u Bruxellesu.

O situaciji u Ukrajini

Bandov se osvrnuo i na situaciju u Ukrajini.

“Ukrajina sad na vojnom planu može osloboditi ono što bi u pregovorima dobila kompromisom. Kompromisom ćete teško dobiti ono što netko smatra da ne možete dobiti na vojnom polju. Ako Ukrajina bude u narednom periodu nastavila vojno napredovati, ne vidim razlog da ne sjedne i ne pregovara. Sumnjam da će Rusija ako ne bude potpuno poražena, pristati na zahtjeve Ukrajine”, kazao je.

Komentirajući pad rakete u Poljskoj, kazao je da ćemo teško saznati što se zapravo dogodilo. “Možda za 30 ili 50 godina. Često ne znamo što stoji iza nečega, a onda se nakon niza godina ispostavi da je bilo drugačije. Za građane je bitnije da su svi djelovali racionalno”, smatra.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više