Bačić prvi ministar koji je otvoreno priznao da je za debakl s obnovom Zagreba kriva Vlada: 'Nismo položili ispit'
Od potresa su obnovljena tek 23 objekta, a podneseno gotovo 2000 zahtjeva. Nema nijedne zamjenske kuće
Ministar graditeljstva Branko Bačić kazao je, uoči treće obljetnice zagrebačkog potresa, da Vlada nije “položila ispit” kada je riječ o izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća. No, najavio je napredak do kraja ove godine, do kada očekuje radove na stotinjak kuća.
“Što se tiče izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća, to je najlošiji dio obnove nakon zagrebačkog potresa, činjenica je da na zamjenskim kućama nismo položili ispit, ako tako mogu reći”, izjavio je Bačić na konferenciji za novinare uoči treće obljetnice potresa u glavnom gradu. Još uvijek nije izgrađena nijedna zamjenska kuća, a za izgradnju je predano 247 zahtjeva.
Među njima, za 21 kuću u tijeku je javna nabava, dok je za projektiranje kuća potpisano 184 ugovora, kazao je. Do kraja ove godine resorni ministar najavljuje značajni napredak u tom segmentu obnove. “Plan za ovu godinu je završiti sva projektiranja za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća. Početkom svibnja krećemo s izgradnjom 21 kuće, a do kraja godine imat ćemo radove na 100 kuća”, kazao je.
‘Razumijem nezadovoljstvo naših sugrađana’
Na pitanje je li Vlada odgovorna za loše brojke kad su zamjenski obiteljske kuće u pitanju, Bačić odgovara da se “neće vraćati u prošlost, nego zajedno sa svojim suradnicima učiniti sve da nadoknadi zaostatak”. “Svaki sam dan na području Petrinje, Gline ili Zagreba, razumijem nezadovoljstvo naših sugrađana. Ono što mogu reći jest da ćemo javne nabave geografski klasterirati kako bismo na jednom mjestu imali veći broj kuća za izgradnju i tako privukli velike građevinske firme”, najavio je ministar graditeljstva.
Bačić je također kazao koji je najvažniji cilj do kraja prve polovice 2023.godine, a to je isplatiti 1,03 milijarde eura za projekte obnove iz Fonda solidarnosti. “Manje je važno hoće li u tih milijardu eura ući neka škola, fakultet, ili zgrada Vlade i Sabora. Ono što ide u konstrukcijsku obnovu će se ionako napraviti, a može se financirati nekim drugim modelom, recimo iz nacionalnih sredstava ili NPOO-a”, odgovorio je ministar na pitanje je li propao projekt obnove dviju najvažnijih zgrada na Markovom trgu.
‘Teže je konstrukcijski obnoviti bolnicu, nego sagraditi novu’
Što se tiče konstrukcijske obnove oštećenih zgrada, od 1951 podnesenog zahtjeva, završena je obnova 23 zgrada i kuća. Po jednoj konstrukcijskoj obnovi isplaćeno je u prosjeku oko 400.000 eura, napominje Bačić. Obnova je u tijeku na 32 zgrade, dok kod devet višestambenih zgrada u centru Zagreba traje javna nabava izvođača.
“Teže je konstrukcijski obnoviti jednu bolnicu, nego sagraditi novu. Na primjer, na bolnici Merkur izvode se najzahtjevniji građevinski radovi, zbog čega je smanjen broj dvorana i soba, a negdje morate smjestiti sve pacijente i liječnike”, kazao je resorni ministar, dodavši da se konstrukcijske obnove složeni i zahtjevni procesi.
Osim projekata konstrukcijskih obnova i izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća, Bačić najavljuje stambeno zbrinjavanje za obitelji koje stanuju u kontejnerima. “Državne nekretnine uređuju 216 zapuštenih stanova. Nažalost, većina njih je u Zagrebu, stoga je teško očekivati da će se netko htjeti preseliti ovdje iz, npr., kuće u Glini” poručio je ministar.