Bandić je imao plan, sa šefom Novske dogovorio je da će im uvaliti zagrebačko smeće. Mještani su ih rasturili
Novljani su se pobunili i prikupili dovoljno potpisa kako bi se o tome izjasnili na referendumu
Još početkom godine u medijima se pojavila priča da će se u Novskoj graditi zagrebačka kompostana, novo postrojenje za obradu odvojeno prikupljenog biootpada. Gradonačelnik, HDZ-ov Marin Piletić naprosto je nazvao zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i rekao mu da umjesto u Brezovici, gdje su se ljudi pobunili, kompostanu izgradi u Novskoj. Bandiću se, dakle, ni jedna od lokalnih jedinica u krugu od 30 kilometara nije odazvala na poziv pa mu se Piletić samoinicijativno javio i kao mjesto izgradnje ponudio poduzetničku zonu u Novskoj. Potpisali su i sporazum o suradnji.
Ne posve neočekivano, građani su se pobunili jer im nije bilo jasno zašto zagrebački otpad, koji Zagrepčani nisu htjeli, mora završiti u Novskoj. Ubrzo su odlučili cijeli projekt zaustaviti peticijom za referendum. Prvu peticiju protiv kompostane Grad je posve izignorirao, no onda su prije dva tjedna odlučili ponovno početi prikupljati potpise i za raspisivanje referenduma i uspjeli su; danas su objavili da imaju 2290 potpisa što je dovoljno za referendum, budući da u Novskoj ima ukupno 11.110 birača.
No, najveći problem nije kompostana, nego to što Novljani misle kako bi ovaj projekt, o kojem se ne zna previše detalja, mogao završiti time da se u Novsku dovoze i druge vrste otpada i da se tamo gradi spalionica što će, misle, utjecati na kvalitetu njihova života, zdravlje, okoliš i gospodarstvo.
HDZ govori jedno, radi drugo
Sporazum između Novske i Zagreba je, dakle, potpisan, neovisno o pobuni i peticiji. No, u međuvremenu su se javili i iz gradskog HDZ-a. Kažu kako su i oni sami za referendum, da građani odluče o kompostani, no ljudi koji su organizirali peticiju baš im i ne vjeruju. Jedan od inicijatora, Vlado Klasan, s kojim smo razgovarali, postavlja pitanje zašto se na Gradskom vijeću donosi odluka i potpisuje sporazum sa Zagrebom, ako se želi referendum.
“Zašto onda Milan Bandić govori da je već razgovarao s Varaždinom i drugim gradovima da se ondje dovozi otpad i zašto najavljuju početak gradnje 2021.? Dok smo prikupljali potpise za referendum građani su nam govorili da su im prijetili da će im djeci oduzeti stipendije ako potpišu za referendum, OPG-ovcima da će poslati inspekcije, umirovljenike su strašili. Čemu sve to ako su za referendum?”, kaže nam Klasan. Pritom ističe kako građani nisu protiv kompostane za svoj otpad već protiv dovoženja zagrebačkog otpada, a poslije i otpada iz drugih gradova.
HDZ-ov gradonačelnik Marin Piletić, koji pak proziva Klasana da koristi novo postrojenje za politički obračun, tvrdi da se ne boji referenduma. „Bit će mi zadovoljstvo pozvati Gradsko vijeće da se donese odluka o raspisivanju referenduma. Mi smo i prije rekli da smo za referendum. Prvo se mora izraditi studija izvodljivosti i ona mora pokazati opravdanost investicije i što to znači za Novsku i Zagreb, a ako ona ne bude dobra, mi od projekta možemo odustati”, kaže nam Piletić. Dodaje i kako je Grad planirao referendum kad građanima predoči rezultate studije. No, upozoravamo ga da će to sada morati biti prije. „Onda će referendum biti prije, ali je pitanje o čemu glasamo i za što trošimo novac”, kaže Piletić.
Pitanje financija i novljanski teret
Na naše pitanje zašto je uopće kretao u projekt bez konzultacija s građanima i znajući da ga ni sami Zagrepčani ne žele, Piletić odgovara da se samoinicijativno Bandiću javio iz financijskih razloga. Navodi kako bi investicija samu Novsku koštala desetak milijuna kuna i zapošljavala do troje ljudi, dok bi sadašnju ideju, ne računajući novljansko zemljište, financirao Zagreb, te bi s transportom zapošljavala do stotinu ljudi. Tvrdi kako je izbore dobio na temelju „stavljanja u funkciju i izgradnje kompostane za lokalne potrebe”. Doduše, tada Zagreb nije bio u igri.
Inicijatori peticije, pak, podsjećaju kako drugi gradovi imaju kompostane za sebe, a da Novska sada nosi teret Zagreba. Na tvrdnje o trošku gradnje od 10 milijuna kuna kao nečem što Novska ne može podnijeti, Klasan odgovara protuargumentima. Navodi kako se i Novska, poput Zagreba, može prijaviti za gradnju kompostane uz pomoć EU fondova. Podsjeća da je Novska treća u RH po zbrinjavanju otpada, da su s ranije dobivenih 20 milijuna kuna uredili postojeće odlagalište Kurjakanu s reciklažnim dvorištem, a da se količina biootpada koju Novljani proizvedu, a koja je mala, može rješavati i s razrađenim projektom na tom odlagalištu.
Gradonačelnik Novljane nije uspio uvjeriti niti da Zagreb može snositi posljedice ako, kao mogući većinski vlasnik postrojenja, bez Novske odluči proširiti djelatnost i dovesti i druge vrste otpada. Piletić tvrdi kako bi ih od toga štitio “osnovni ugovor” zbog čijeg bi kršenja Zagreb morao na sud, no građani mu čini se zbog prijašnjih grešaka ne vjeruju. Pritom im povjerenje nikako ne ulijeva ni pobuna u Brezovici u kojoj su, kako su ondje tvrdili, doznali da se uz kompostanu skrivećki planira izgraditi postrojenje za termičku obradu. Zbog svih tih sumnji Marin Piletić ipak će morati raspisati referendum. On bi se trebao održati u roku 90 dana od kada Grad zaprimi potpise.
Zagreb tvrdi da o pobuni Novljana nema pojma
Dok se u Novskoj odvijaju previranja, u Zagrebu tvrde kako za peticije i referendum uopće nisu čuli, a da o projektu ne mogu govoriti dok ne bude gotova studija izvedivosti i izabrana tehnologija. Kad je riječ o odustajanju od gradnje postrojenja za oporabu biootpada u Brezovici ističu da su na to bili prisiljeni jer se “manipuliralo ljudskim osjećajima” te da je tada i zagrebački HDZ tražio da se Brezovica izbriše iz plana.
“To smo i napravili, inače plan ne bi prošao, a to bi uzrokovalo zastoj u nizu drugih aktivnosti vezanih uz Plan gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu što bi uzrokovalo višestruke štete za Grad Zagreb i njegove građane. Nitko od političara – zastupnika u Gradskoj skupštini koji su bili protiv, nije ponudio alternativno rješenje. Manipuliralo se krivim informacijama i ljudskim osjećajima”, kaže Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša.
Jozić poručuje kako Zagreb ima alternativu ako ih Novljani odbiju. “Ako se ne pronađe politički konsenzus oko lokacije na području Grada Zagreba uvijek preostaje privatni sektor koji će prepoznati poslovnu priliku i udovoljiti potražnji. Problem nije nerješiv. Samo je pitanje koliko će nas koštati. Hoćemo li biti dovoljno pametni da to napravimo unutar javnog sektora iz EU fondova ili ćemo privatnom sektoru plaćati da to obavi umjesto nas”, kaže zagrebačka pročelnica.
A što o svemu kažu stručnjaci?
A u čemu je uopće problem s izgradnjom kompostana, bioplinskih postrojenja i spalionica, pokušali smo doznati od profesora Agronomskog fakulteta. Rekli su nam da ni Zagrepčani ni Novljani nemaju razloga za brigu u slučaju da se kompostane i bioplinska postrojenja izgrade u skladu s visokim ekološkim standardima. Smatraju da negativnog utjecaja na okoliš i zdravlje u slučaju kompostana i bioplinskih postrojenja nema ako se poštuju pravila. Neki od njih skloniji su bioplinskim postrojenjima jer kod njih nema ni neugodnih mirisa.
No, imaju razumijevanja za građane koji su svjesni da ne žive u Danskoj već u Hrvatskoj u kojoj se pravila nerijetko ne poštuju i praksa nije u skladu s onom na zapadu. Tako primjerice ističu kako bi kod nas problem ispuštanja plinova u zrak mogao postojati ako se ne bi ugradili odgovarajući filteri ili ako se, zbog uštede, ne bi rabila adekvatna tehnologija. Kad je riječ o spalionicama, smatraju kako one imaju svojih pozitivnih i negativnih strana, ali kako se njima treba zabaviti tek nakon svih drugih odgovarajućih rješenja.