Bandić opet hrabro napada zakon o obnovi. Problemčić? Njegovi zastupnici izglasali su ga u Saboru
Pritom su glatko odbili i amandman HSS-a koji je tražio da se odšteta poveća s pet na 10 posto
Sukob koji je eskalirao u prvih desetak dana nakon zagrebačkog potresa između ministarstva graditeljstva i Grada Zagreba je, čini se, barem zasad utišan. Iako su frcale međusobne optužbe o tome tko želi loviti u mutnom donoseći hitno poseban zakon za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu s jedne, a tko ne želi pomoći građanima grada kojeg vodi s druge strane, stvar se u međuvremenu stišala i sve češće se spominju struka, Vlada i Grad koji će zajedno dotjerivati zakon.
Podsjetimo, dva dana nakon potresa, 24. ožujka, Telegram je objavio da Vlada radi na posebnom zakonu za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu, jer je postojeći neprikladan za katastrofu takvih razmjera. Dan poslije, suradnici zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića na konferenciji za novinare se, međutim, pozivaju na postojeći Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda te tvrde da će se onima koji imaju 60 posto ili više štete na imovini odobriti povrat do pet posto vrijednosti štete i da taj postotak Vlada može iznimno povećati.
Krleža i Plenković
U danima koji slijede tenzije između Ministarstva koje vodi HNS-ov Predrag Štromar i Grada se povećavaju, da bi eskalirale 2. travnja na već čuvenoj Bandićevoj pressici na kojoj je govorio o Miroslavu Krleži kao autoru romana „U registraturi“ i izjavio da se njemu „nigdje ne žuri“. Kazao je i kako ima primjedbe na prijedlog zakona koji je napravilo Ministarstvo, govorio da Zagreb nije Gunja i da Zagreb neće sudjelovati u projektu koji je lomljenje preko koljena.
Stvari se u sljedećih tjedan dana ipak polako smiruju, a predsjednik Vlade Andrej Plenković na HRT-u 7. svibnja izjavljuje kako žali zbog sukoba između gradonačelnika i ministra nakon potresa u Zagrebu, odnosno zbog zakona o obnovi, te najavljuje da će Zakon donijeti Hrvatski sabor, a u donošenju trebaju sudjelovati i Vlada i struka i Grad Zagreb, svi koji mogu pomoći.
“Žetončići” bez primjedbi
Zbog recentnog relaksiranja situacije bi bilo možda pretjerano zaključiti kako je jučerašnja izjava Milana Bandića u jutarnjoj emisiji HRT-a o tome da je sramotno to što država, po sadašnjem zakonu, daje pet posto pomoći građanima i to samo ako je šteta 60 posto, nova kritika Vladi. Ne, gradonačelnik vjerojatno sebe želi istaknuti kao onog koji želi pomoći građanima, jer je odmah dodao kako je on prvi zatražio od Vlade promjenu zakona “i da povećamo te postotke, da ljudima pomognemo”.
Zanimljivo je, međutim, to što Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, onaj u kojem je previđeno pet posto odštete, nije donesen tako davno. Sabor ga je izglasao 8. veljače 2019. godine. Većinu u parlamentu čini i deset zastupnika iz Kluba Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika, oni koji se, uz još neke zastupnike, kolokvijalno nazivaju “Bandićevi žetončići”. Oni nisu imali primjedbi na zakonsku odredbu koje je predsjednik Stranke rada i solidarnosti danas nazvao – sramotnom. Štoviše, uredno su glasali za taj zakon.
Ništa od deset posto
Ima, međutim, i još. Hrvatska seljačka stranka podnijela je amandman kojim se postotak odštete penje s pet na deset posto. Tražeći glasanje o amandmanu koji je Vlada odbila, zastupnik HSS-a Davor Vlaović posebno je istaknuo kako su odštete koje građani dobivaju često simbolične.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić je konstatirao kako Vlada smatra da je takvo povećanje nerealno. Velikom većinom glasova, među kojima su bili i zastupnici iz Bandićeve stranke, amandman HSS-a je odbijen.