Nekad je nužno odabrati stranu

Bandić optužuje građane da su zapustili svoje zgrade. A ovako ih je prevario za obnovu fasada

Kako je krahiralo glavno Bandićevo obećanje pred prošle izbore: 'projekt kakav nitko nikada nije učinio za Zagreb'

Početkom 2018. tjednik Globus objavio je veliki intervju s Milanom Bandićem. Uz fotografije gdje pozira na gradilištima, ispod kranova, zagrebački gradonačelnik najavio je “najveći projekt ikada napravljen u ovom gradu”.

“Bandić ima”, pisalo je velikim slovima u naslovu, “New Deal za Zagreb”. Zaposlit će osam do deset tisuća radnika i krenuti. “Fasade su prioritet broj jedan ovoga grada”, rekao je gradonačelnik i najavio da će već u proljeće 2018. godine podići prvih 50 skela.

Gdje je puklo?

Do toga siječnja 2018., potvrđuje i Milan Bandić u spomenutom intervjuu, na natječaj za obnovu već se bilo prijavilo 4000 objekata. Ovih dana, međutim, dvije godine kasnije, gradonačelnik je optužio građane da su sami krivi za razmjere štete od potresa. Na današnjoj press konferenciji izjavio je sljedeće: “Ovo se dogodilo zbog neulaganja u vlastitu imovinu. Privatna imovina je svaka zgrada u Gornjem i Donjem gradu. Ljudi nisu ulagali u svoju imovinu!”.

No, ako je prije više od dvije godine 4000 objekata bilo prijavljeno za obnovu, a gradonačelnik je nudio New Deal, gdje je puklo?

Možda treba odmah napomenuti kako su brojni suvlasnici doista odustajali od obnove, no opravdanja su im zvučala prilično suvislo. Građani su masovno dobivali procjene koliko će obnova njihovih zgrada stajati. Pripremili bi se na tu cijenu, no onda bi se iznos naglo povećao, i to radikalno.

Cijena bi se naglo drastično povećala

Dok je Telegram svojedobno prvi put istraživao krah projekta masovnih obnova pročelja, predstavnik stanara zgrade u ulici Vladimira Nazora 2 detaljno nam je prepričao konkretan slučaj: “Imamo potpisan ugovor s Gradom za obnovu fasade, ali stvari dugo stoje. Na prvom natječaju procijenili su radove na 700 tisuća kuna, no na kraju se javila samo jedna tvrtka, i ta je dala ponudu od gotovo tri milijuna kuna”. Od više predstavnika stanara čuli smo slične priče; većina ponuda koje su dobivali bila je dramatično viša od službene procjene temeljem kojih su potpisani prvi ugovori.

Nadalje, ogroman je problem bio i u tvrtkama ovlaštenim za obnovu donjogradskih pročelja. U razgovoru za Telegram prošle godine, nadležni pročelnik Dinko Bilić kazao je kako je broj izvoditelja radova koji se javljaju na natječaj premalen pa je zbog toga u tom trenutku već bilo poništeno 137 postupaka. “Na 50 posto provedenih postupaka nije se javio niti jedan ponuditelj”, priznao je.

Bandićeva vizija: ‘Vizim nove fasade, vidim skele…’

Krajem ožujka 2017. Milan Bandić svečano je otvorio novouređeni sjeverni dio Britanskog trga. Dok je držao govor, iza njega su bliještale netom postavljene skele koje su trebale oslikavati razmjere najavljene obnove gradskih pročelja. Taj projekt trebao je biti, govorio je gradonačelnik, vrijedan četiri milijarde kuna. “Vidim nove fasade, vidim skele, za mjesec dana će sve zgrade na ovom trgu biti pod skelama”, rekao je tada Bandić okupljenim građanima.

Međutim, dvije godine kasnije, u travnju 2019., Telegram je napravio reportažu s Britanskog trga. I što smo doznali? Na dvije od tri zgrade na tom trgu skinute su skele nakon gradonačelnikovog govora u povodu svečanog otvorenja. Radovi nisu ni započeli, a građani su to redikulozno postavljanje pa skidanje skela morali platiti više od pola milijuna kuna.

Skele su bez veze stajale 711 dana

Za potrebe spomenute reportaže iz travnja 2019., Telegram je razgovarao sa Sinišom Bobićem, predstavnikom stanara uglovnice koja spaja Britanac i Nazorovu. Kazao nam je kako su skele na njegovu zgradu postavljene dan prije Bandićevog govora.

Gospodin Bobić dodao je kako suvlasnike nitko nije pitao žele li uopće te skele na svojoj zgradi. “Skele su se samo pojavile preko noći. Sada kada su ih skinuli, ostaje pitanje tko će platiti trošak postavljanja, najma i demontaže?”. Skele su bile namijenjene radnicima koji su trebali obnavljati pročelje, ali oni se tamo nikada nisu ukazali. Stoga su ispred dvije zgrade na Britancu nepotrebno stajale 711 dana.

Nadrealan odgovor na pitanje zašto su stavili skele

Kada smo u Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo poslali upit zašto su skele dvije godine stajale na zgradi koju na kraju nisu ni počeli uređivati, dobili smo prilično senzacionalan odgovor. Direktor te Holdingove podružnice, Joško Jakelić, kazao nam je kako su, citiramo, “željeli potaknuti suvlasnike da se što prije uključe u obnovu svojih pročelja”.

“Očekivali smo da će svi ovi postupci rezultirati izvođenjem radova na obnovi pročelja zgrade, te smo iz tih razloga na vlastiti trošak ostavili skelu do isteka roka, sukladno pravovaljanim dozvolama”, stajalo je dalje u odgovoru koji smo primili. Postavljanje, najam i demontaža skela na Britanskom trgu, Telegram je naknadno doznao, koštali su pak sveukupno 570.329 kuna. Izjava direktora o “vlastitom trošku” pritom zvuči dosta banalno, kada se tvrtka koju vodi financira novcem Zagrepčana.

Izvođače je tražio Grad, cijene su bile više od tržišnih

HNS-ov zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, Tomislav Stojak, tada nam je ispričao da su se stanari žalili i kako je prikupljanje dokumentacije komplicirano, te da mu je nekoliko upravitelja zgrada kazalo kako je odustalo od obnove uz subvenciju Grada, jer su izračunali da bi jeftinije prošli da su sami tražili izvođača radova.

U lipnju prošle godine Hina je objavila podatak kako je nakon dva javna poziva na iskazivanje interesa za sufinanciranje sklopljeno 448 sporazuma o obnovi pročelja, no od tog broja 130 zgrada odustalo je od realizacije. Za 212 višestambenih zgrada koje su imale potpunu dokumentaciju provedeno je 328 postupaka javne nabave, a na kraju su za samo 26 zgrada sklopljeni ugovori s izvođačima radova.

I, na kraju, gradonačelnik Milan Bandić u najavama svog grandioznog New Deala najavljivao je kako će za obnove pročelja Zagreb godišnje izdvajati između 300 i 400 milijuna kuna godišnje. No 2018. iznos predviđen za to u proračunu grada bio je tek 20 milijuna kuna, a 2019. smanjen je na 10. U ožujku 2020., znamo, Zagreb je pogodio nezapamćen potres.