Nekad je nužno odabrati stranu

Bandićeva udovica tvrdi da joj država želi uzeti 18 milijuna kuna. Doznajemo detalje

Država ne odustaje od novca za koji tvrdi da ga je pokojni gradonačelnik zatajio u predsjedničkoj kampanji

FOTO: Vjekoslav Skledar

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) zatražilo je od Vrhovnog suda da preispita odluku Visokog upravnog suda RH koji je zaključio da Milan Bandić ne mora platiti 18 milijuna kuna poreznog duga zaostalog nakon predsjedničke kampanje 2009. godine. DORH je podnio tzv. zahtjev za izvanrednim preispitivanjem zakonitosti pravomoćne presude o kojem sada odlučuje Vrhovni sud RH. Da se nešto novo događa u ovom već pomalo zaboravljenom procesu koji je pravomoćno okončan još sredinom 2019. otkrila je Bandićeva udovica, Vesna Bandić u intervjuu za Jutarnji list.

Osim što je govorila o financijskim problemima s plaćanjem režija za golemi stan koji joj je ostao u nasljedstvo nakon smrti supruga, izjavila je i kako strahuje da ne ostane bez nekretnina u Hercegovini i Samoboru upravo zbog milijunskog poreznog duga. U pitanju je dug iz Bandićeve predsjedničke kampanje, zbog čega ga je svojevremeno optužio i USKOK.

Porezna uprava utvrdila je dug

Porezna uprava je još 2016. Bandiću poslala porezno rješenje. Radilo se o iznosu od oko 12 milijuna kuna, koji je s kamatama dosegao 18 milijuna. Poreznici su utvrdili da je Bandić primao donacije i nakon proteka predsjedničke kampanje, što prema njihovom zaključku nije smio. Poreznici su zaključili da se, s obzirom da je predsjednička kampanja prošla, više nije moglo raditi o donacijama već o drugom dohotku zagrebačkog gradonačelnika. Zbog toga je Bandiću obračunala porez na dohodak, kao i neplaćene prireze za period od 2010. do 2012. godine.

Bandić se na to rješenje žalio, ali ga je Ministarstvo financija odbilo. Sve je zato završilo na Upravnom sudu u Zagrebu.

Sudski postupak zbog dugovanja

Taj sud zaključuje kako Bandić porez ipak ne mora platiti. Utvrđuje kako Zakon o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika uopće ne propisuje rok do kojeg predsjednički kandidati mogu primati donacije. Čak ne vidi ništa sporno u tome da kandidati to nakon izbora i rade, budući da nema zakonskog uporišta koje bi ih u tome sprječavalo.

Drugim riječima, Bandić nije imao golemi porezni dug.

Ministarstvo financija ulaže žalbu, no sredinom 2019. Visoki upravni sud RH ju odbija. Potvrđuje da se u Bandićevom slučaju radilo o novcu prikupljenom nakon izbora, no on ga je utrošio samo na podmirivanje troškova svoje kampanje. Zato ti iznosi, prema pravomoćnoj presudi, ne podliježu oporezivanju, odnosno na njih se ne plaća porez na dohodak i ostala davanja, već ih se mora smatrati donacijama.

Što je s USKOK-ovom optužbom?

Istovremeno, protiv Bandića je i USKOK bio podigao optužnicu koja ga je teretila upravo za sumnjivo financiranje predsjedničke kampanje iz 2009., odnosno prikupljanje donacija nakon njezinog završetka. Novac mu je, kako je naveo USKOK, pristizao sve do 10. siječnja 2010. godine. To je pak kraći period od onog kojeg je utvrdila Porezna uprava.

Nakon toga je Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske podnio završno izvješće o visini i izvoru sredstava korištenih za financiranje izborne promidžbe, a kasnije je, na isti račun, nastavio primati donacije. Od 3. ožujka 2011. do 5. lipnja 2012. uplaćeno mu je još 15.741.500 kuna. Budući da se uplate primljene nakon održavanja izbora, prema Zakonu o porezu na dohodak, smatraju drugim dohotkom, Bandić je morao za njih podnijeti prijavu poreza na dohodak. To, međutim, nije učinio. Zato su ga optuživali za izbjegavanje plaćanja ukupno 3.714.994 kuna. Državni proračun je, tvrdio je USKOK, oštetio za 542.912,50 kuna, a proračun Grada Zagreba za 3.172.081,50 kuna.

U međuvremenu je taj postupak odlukom Županijskog suda u Zagrebu obustavljen, a nakon Bandićeve smrti više nije postojala nikakva mogućnost da se kazneni proces nastavi.

DORH piše Vrhovnom sudu RH

Ipak, od postupka za vraćanje 18 milijuna kuna poreznog duga država ne želi odustati.

DORH je pred kraj prošle godine podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude u Bandićevom slučaju. Cijeli spis, kako je za Telegram potvrđeno na Upravnom sudu u Zagrebu, zato je proslijeđen Vrhovnom sudu RH. Upravo taj sud morao bi donijeti konačnu odluku, odnosno razjasniti je li u pitanju drugi dohodak na koji se mora platiti porez kao što to tvrdi Ministarstvo financija ili se radi o donacijama koje ne podliježu oporezivanju što smatraju sudovi.

Ukoliko presude koje su išle Bandiću u korist budu ukinute, nije isključeno da se država, kao što je to izjavila Vesna Bandić, pokuša naplatiti iz njegovih nekretnina koje je udovica naslijedila.