Barikade na cestama, radikali zazivaju Putina, Beograd prijeti vojskom. Što dosad znamo o krizi na Kosovu?

Proteklih dana s Kosova stižu uznemirujuće vijesti o rastu napetosti između srpskog stanovništva koje nastanjuje sjever najmlađe europske države i vlasti u Prištini. Premda tenzije između kosovskih Srba i Albanaca nisu nikakva novost, na vrhuncu najnovije krize činilo se mogućim da će se u sukob otvoreno umiješati Republika Srbija, što bi situaciju dovelo do ruba velikog oružanog konflikta.

Korijeni sukoba na Kosovu leže u činjenici da se Beograd i najveći dio kosovskih Srba ni nakon 14 godina nisu pomirili s nezavisnošću bivše srpske autonomne pokrajine. Većinski Albanci svjesni su srpskih pretenzija, kao i činjenice da neke globalne sile, poput Rusije i Kine, nikada nisu priznale Kosovo, što samostalnost njihove države čini prilično nesigurnom. Izgradnju funkcionalnih institucija, uključujući upravljanje vozilima i granicama, Kosovari zbog toga smatraju strateškim ciljem. Upravo ta ambicija postala je povod za najnoviji sukob.

Prvi problemi zbog registracijskih pločica

Kosovska vlada objavila je u studenom da oko 10.000 kosovskih Srba mora zamijeniti registarske pločice, koje im je izdala Srbija, pločicama Republike Kosovo. Zamjenu pločica trebali bi obaviti do sljedećeg travnja prema postupnom planu koji uključuje upozorenja, novčane kazne, a u konačnici zabranu prometovanja. Srbi tu odluku nisu dobro primili pa su masovno podnosili ostavke na sjeveru Kosova, što uključuje stotine policajaca, sudaca, tužitelja i drugih birokrata u civilnim institucijama, zbog čega je došlo do rasta napetosti i bojazni od novih nemira.

Sredinom prošlog mjeseca, kosovska vlada najavila je da će nakon 21. studenoga početi naplaćivati kazne vlasnicima vozila sa sjevera Kosova koji nisu zamijenili srpske tablice. S približavanjem toga datuma rasla je napetost, sve dok Europska komisija situaciju nije proglasila „najozbiljnijom“ u posljednjih desetak godina. Takav zaključak mobilizirao je diplomatske snage SAD-a i EU, pod čijim je pritiskom postignut kompromis: 23. studenog dogovoreno je da će Srbija prestati izdavati tablice s oznakama kosovskih gradova, a da će Kosovo obustaviti daljnje korake u vezi s preregistracijom vozila.

Srbi traže autonomiju

Zapad je sporazum doživio kao korak prema normalizaciji odnosa na Kosovu i pripremu za nove pregovore Beograda i Kosovara. Tumačenje službene Srbije i kosovskih Srba bilo je nešto drugačije. Oni su dogovor vidjeli kao pristanak Prištine na svoje zahtjeve u pogledu ispunjavanja ranijih obveza preuzetih Briselskim sporazumom iz 2013. Sporazum iz 2013., postignut pod pokroviteljstvom EU-a, obvezao je kosovske vlasti da formiraju Zajednicu srpskih općina, ali to nikad nije provedeno jer Priština strahuje da bi ta ideja mogla dovesti do paralelne izvršne vlasti pod kontrolom Beograda.

Nove napetosti izbile su kada je Kosovo raspisalo izvanredne izbore za 18. prosinca u četiri općine na sjeveru, nakon masovnog izlaska Srba iz kosovskih institucija, uključujući i ostavke načelnika spomenutih općina. Glavna srpska politička stranka najavila je bojkot izbora, tražeći formiranje Zajednice srpskih općina.

Prvi incidenti

Prvi incidenti izbili su 6. prosinca u Zubinom Potoku i sjevernoj Kosovskoj Mitrovici, pri pokušaju članova općinskih izbornih povjerenstava (OIK) da u pratnji kosovske policije uđu u prostorije OIK-a. Lokalni Srbi spriječili su ih da to učine, pri čemu su na prostorije OIK-a bačene dvije eksplozivne naprave od kojih je jedna eksplodirala. Druga je u kontroliranoj eksploziji uklonjena. Lokalni mediji tvrde da su viđeni i “pojedinci s maskama”

Incidente je kosovski premijer nazvao “napadima” koje su počinile “zločinačke bande na sjeveru Kosova”, dok Beograd uzvraća sličnom retorikom. Kosovski premijer Albin Kurti je zbog svega najavio veće prisustvo policajaca, optužujući srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da stoji iza tih akcija. Uz takvu retoriku vlasti nije bilo previše šansi za smirivanje tenzija na terenu, pa ne čudi što je situacija uskoro eskalirala.

Beograd prijeti slanjem vojske

Do eskalacije je došlo u četvrtak navečer, kada su kosovski mediji na srpskom jeziku objavili da je u sjeverni dio Kosovske Mitrovice, većinski naseljen Srbima, ušlo između 200 i 300 policajaca u pratnji oklopnih vozila, koji su se rasporedili na obodu grada. Kosovska vlada objašnjavala je da su policajci albanske nacionalnosti raspoređeni kako bi nadomjestili sigurnosnu prazninu nastalu nakon kolektivnog odlaska mjesnih Srba iz policije.

Direktor Ureda za Kosovo i Metohiju srbijanske vlade Petar Petković smjesta je objavio kako je riječ o akciji čiji je cilj pokopati Briselski sporazum. Uz to je najavio da Srbija razmotriti vraćanje do 1000 pripadnika svojih snaga, na što ima pravo prema rezoluciji UN-a iz 1999. godine.

Situacija se dodatno zakomplicirala kada je jedan od novoraspoređenih policajaca ozlijeđen prilikom napada na ophodnju. “Osobe s puškama zapucale su iz automobila” na policijsko vozilo, objavio je kosovski MUP, dodavši da je jedan policajac lakše ranjen. Pokazalo se da je napad na policijsku ophodnju bio uvod u nove političke sukobe i fizičke obračune na sjeveru Kosova.

‘Mi smo na rubu oružanih sukoba’

Alarmantno je zazvučala izjava koju je u petak dala srbijanska premijerka Ana Brnabić: “Mi smo na rubu oružanih sukoba, a tamo nas je doveo jedan neodgovorni pojedinac” rekla je Brnabić govoreći o kosovskom premijeru Albinu Kurtiju, uz ocjenu da međunarodna zajednica “gromoglasno šuti na njegove poteze”. Premijerka je potvrdila kako se u Beogradu ozbiljno razmišlja o slanju vojske zbog toga što se Srbi na sjeveru Kosova osjećaju „životno ugroženima“.

Suočena s takvim razvojem situacije, kosovska predsjednica u subotu je najavila da će lokalni izbori u većinskim srpskim područjima na sjeveru biti odgođeni do travnja. To nije smirilo lokalne Srbe, koji su blokirali glavne prometnice u tom području, prosvjedujući protiv uhićenja bivšeg pripadnika kosovske policije koji je prošlog mjeseca napustio dužnost zajedno s drugim etničkim Srbima. Prethodno je kosovska policija uhitila još jednog Srbina zbog sumnje da je sudjelovao u oružanom napadu na policijsku patrolu.

Barikade su poziv na mir?

Do vrhunca napetosti na Kosovu došlo je tijekom noći sa subote na nedjelju, kada su se dogodila dva incidenta s vatrenim oružjem. Prvo je kosovska policija objavila da je na nju otvorena vatra na različitim lokacijama u blizini granice sa Srbijom, zbog čega su policajci morali uzvratiti vatru u samoobrani. Potom su javili i pripadnici EULEX-a, misija Europske unije zadužena za patroliranje sjeverom Kosova, rekavši da je na njihovu izvidničku patrolu tijekom noći bačena šok bomba.

Lokalni Srbi nastavili su s blokadom prometnica i u nedjelju, kada su kamionima i drugim teškim vozilima zatvorili nekoliko glavnih cesta na sjevernom Kosovu koje vode do dva granična prijelaza sa Srbijom. Takav razvoj događaja donio je izjavu bizarnu čak i prema balkanskim standardima, kada je premijerka Brnabić jučer na Twitteru napisala da su „barikade poziv na mir“.

Rješenje nije na vidiku

Većih promjena u odnosu na situaciju koja se razvila tijekom vikenda nema ni danas. Kosovski mediji javljaju kako su lokalni Srbi proveli noć dežurajući na barikadama i dodatno ih ojačavajući. Na sjeveru Kosova osnovan je Krizni štab lokalnih Srba, a osnovne i srednje škole danas su zatvorene. Iz Beograda stižu optužbe na račun kosovskih vlasti, koje je predsjednik Vučić optužio da namjerno izazivaju nelagodu i strah među srpskim stanovništvom šaljući naoružanu policiju na sjever Kosova.

Priština uzvraća priopćenjima iz kojih je lako razaznati kako Albanci vjeruju da je najnovija kriza zakuhana u Beogradu, i kako su lokalni Srbi Vučićeve marionete. Situacija na terenu trenutno je mirna, ali razlog za zabrinutost ponudili su radikalni srpski nacionalisti iz pokreta Dveri, koji već traže da Srbija zatraži pomoć Rusije oko rješavanja krize na Kosovu.

Kada se tome doda predviđanje bivšeg švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta, koji već desetljećima sudjeluje u rješavanju sukoba na području bivše SFRJ, a sada je uvjeren da će se situacija na Kosovu narednih dana pogoršati, izvjesno je kako se kraj najnovije krize još ne nazire.