Milanović očekuje još veći rast BDP-a i kaže da je Hrvatska izašla iz krize (i još 5 izjava koje trebate znati)

Optimistične vijesti došle su u petak iz Državnog zavoda za statistiku koje je objavilo da je hrvatsko gospodarstvo poraslo za 1,2 posto što je iznad svih očekivanja.

Ovo je treće tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to sve brže.
Nakon 12 kvartala pada, šest dugih recesijskih godina, u veljači ove godine napokon su stigle pozitivne vijesti, hrvatsko gospodarstvo zabilježilo je minimalan rast BDP od 0,3 posto. U prethodnom tromjesečju BDP je opet porastao za skromnih 0,5.

U skladu s tim minimalnim stopama rasta, očekivanja za ovo tromjesečje bila su oko 0,7 posto rasta, nikome nije bilo ni na kraj pameti da će rast biti skoro dvostruko veći.

Evo najbitnijih reakcija na rast BDP-a od objektivno malih, ali za hrvatsko gospodarstvo velikih 1,2 posto.

1. Zoran Milanović: Očekujem još veći rast

Premijer Zoran Milanović u petak je u Puli izjavio da je Hrvatska izašla iz krize te da će stope gospodarskog rasta u nadolazećim tromjesečjima vjerojatno biti još i više.

“To je brojka kojom možemo biti jako zadovoljni. Nismo više u ranim 2000. godinama, a ono što je još važnije, rastu izvoz i industrijska proizvodnja, a tek onda potrošnja. To su sve posljedice određenih aktivnih mjera, smanjenja nekih poreznih stopa, da, i okruženja, ali ne isključivo članstva Hrvatske u Europskoj uniji, jer kada bi to bilo tako, onda bi sve članice Europske unije bile jednako uređene i ne bi ni jedna imala problema, a nije baš tako”, rekao je Milanović novinarima nakon obilaska brodogradilišta Uljanik d.d.

Dodao je kako je Hrvatska imala koristi od Europske unije te da je Vlada posebno u ovoj godini izuzetno uspješna u korištenju europskih fondova.”Prošle godine je to bio plus, ove godine samo u prvoj polovini godine povukli iz europskih fondova tri puta više novca nego u prvoj polovini prošle godine. To ne ide samo po sebi, to treba pripremiti i odraditi, natjecati se i dobiti odobrenje, jer ako to ne iskoristite onda je članstvo u Europskoj uniji samo duhovna vježba, ništa više. A mi želimo materijalnu korist od toga i imamo je”.

“Hrvatska je izašla iz krize i sljedeće stope rasta u kvartalima koje su pred nama će biti vjerojatno još više”, rekao je Milanović.

2. DZS: Znatno bolje od svih procjena

Državni zavod za statistiku objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 1,2 posto na godišnjoj razini. To je znatno bolji podatak od očekivanja obzirom da su se procjene ekonomista kretale u rasponu od 0,6 do 1 posto.

DZS je priopćio kako je je, prema sezonski prilagođenim podacima, BDP u drugom tromjesečju u odnosu na prethodni kvartal ojačao 0,7 posto, dok je u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine skočio 1,4 posto.

Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava, stoji u priopćenju DZS-a.

3. HUP: Rezultat restrukturiranja privatnog sektora

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ocjenjuju da je rast BDP-a u drugom tromjesečju ove godine za 1,2 posto na godišnjoj razini u najvećoj mjeri rezultat restrukturiranja privatnog sektora te da se tek sa stopom rasta od 3 posto može reći da je zemlja počeli rješavati probleme i da će se povećati životni standard građana.

“Taj pozitivan pomak rezultat je u najvećoj mjeri restrukturiranja privatnog sektora koji se u vrijeme krize morao prilagođavati teškim uvjetima poslovanja i orijentirati na izvoz. Državni aparat i dalje je preglomazan te generira najveće troškove i dugove, stoga tek s 3 posto rasta BDP-a možemo reći da smo se kao zemlja restrukturirali, da smo počeli rješavati probleme i da će se povećati životni standard građana”, istaknuo je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Dodaje kako bi opasno bilo zaključiti da zbog ovakvo malog rasta BDP-a ne treba hitno i ozbiljno raditi na ekonomskim problemima zemlje – fiskalnoj konsolidaciji, smanjivanju javnoga duga i provedbi strukturnih reformi.

Ističe kako je niz mjera koje se mogu poduzeti kako bi se značajnijim koracima zagrabilo prema rastu koji Hrvatsku razdvaja od najnerazvijenijih zemalja EU. “HUP stoga i dalje traži od svih političkih elita da se krene u ozbiljnije promjene i počnu otklanjati sve dobro poznate slabosti”, poručio je Majetić.

4. Branko Grčić: Za ovo smo se borili tri i pol godine

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić kazao je u petak da rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,2 posto ukazuje na snažnu promjenu trenda u gospodarstvu te da će s tim dobrim rezultatom Vlada tražiti povjerenje građana za idući mandat.

“To su jako dobre vijesti. Unatoč činjenici da mnogi nisu vjerovali da se događa snažna promjena trenda u gospodarstvu, drugi kvartal završavamo s ovako visokom stopom rasta, pri čemu prije svega mislim u odnosu na ono što su ekonomski analitičari i drugi relevantni ljudi u državi projicirali. Dogodilo se to da je ta stopa i veća od toga”, kazao je Grčić u izjavi za Hinu.

Istaknuo je i da se puno očekuje u trećem kvartalu, zbog odlične turističke sezone.
Ocijenio je da je Vlada odradila dobru pripremu te donijela neke ključne mjere kao što su poticaji osobnoj potrošnji, investicijama te pojačanom korištenju EU fondova, istaknuvši pritom da je ono samo u prvih 6 mjeseci ove godine čak tri puta više nego u prvih šest mjeseci prošle godine, što je sve doprinijelo ovako dobrom rezultatu.

“U Vladi zatvaramo naš mandat i naš ciklus s dobrim rezultatom i ono što možemo biti sigurni da ćemo sa dobrim rezultatima ući vrlo brzo u kampanju i da ćemo na tome bazirati tu kampanju i tražiti povjerenje građana za idući mandat, jer smo dokazali da u konačnici postižemo rezultate za koje smo se borili ove tri i pol godine”, zaključio je Grčić.

5. Ivan Vrdoljak: Naše mjere donose rezultate

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je u petak kako ga posebno veseli što je veći od očekivanja rast BDP-a u proteklom kvartalu od 1,2 posto, baziran na industrijskoj proizvodnji te da smjer kojim Hrvatska ide potvrđuje da Vladine mjere donose rezultate.

“Rast od 1,2 posto je veći od očekivanja analitičara, pa čak i od naših očekivanja. Ono što mene posebno veseli je da je taj rast baziran na onom što je najvrednije, a to je industrijska proizvodnja; to je izvoz; potrošnja; rast investicija. Znači smjer kojem ide Hrvatska potvrđuje da sve mjere koje smo poduzeli u zadnje tri godine donose rezultate”, kazao je Vrdoljak u izjavi za medije.

“Pred nama su nova zapošljavanja, nove investicije i nova industrija koja u Hrvatskoj nije postojala zadnjih 20 godina”, istaknuo je Vrdoljak.

6. Sindikati: Rast je veći od očekivanog, ali manji od potrebnog

Sindikati ocjenjuju da je rast BDP-a od 1,2 posto u drugom tromjesečju viši od očekivanog, ali manji od potrebnog, a za veći rast potrebne su strukturne reforme i drugačija gospodarska politika.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević ističe kako je Vlada ipak uspjela zaustaviti eroziju gospodarstva.

“Ako smo kritizirali Vladu za 12 kvartala pada BDP-a, onda bi bilo nekorektno tvrditi da je ovaj rast samo rezultat utjecaja vanjskih čimbenika, pa se nećemo libiti uvjetno odati prizanje Vladi da je uspjela zaustaviti eroziju gospodarstva”, rekao je.

Pozitivnim smatra to što je na gospodarski rast utjecala potrošnja kućanstava, koja je u proteklim godinama pala za više od 20 posto.

Međutim, upozorava Matijašević, to je tek početak jer su za daljnji rast “odlučno i bez odlaganja” potrebne reforme porezne politike i rasterećenje gospodarstva, kao i zahvati u bankarskom sektoru.

Rast BDP-a viši je od očekivanog ali manji od potrebnog, ocjenuje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

“S obzirom na veliku zaduženost, Hrvatskoj je za servisiranje kredita potreban rast BDP-a od minimalno 3 posto. Ovaj rast je bolji nego da smo u negativi, ali svaki rast BDP-a koji je ispod 3 posto samo produbljuje tešku situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi”, kaže Sever.

S obzirom na hrvatske mogućnosti, rast BDP-a mogao bi biti veći kada bismo imali sposobne ljude na vlasti, spremne provesti promjene u gospodarskoj politici, koja se neće temeljiti na uslužnim djelatnostima nego na industrijskoj proizvodnji, dodao je.

Svaki pozitivan trend bolji je od negativnog, ali 1,2 posto rasta BDP-a je premalo da bi se riješio ijedan od krucijalnih hrvatskih ekonomskih problema, smatra predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.

“Bez rasta od tri ili četiri posto, bez bitno drugačije ekonomske politike ne mogu se riješiti teški problemi u kojima hrvatski građani žive”, kazao je Ribić.

Uvjeren je da će taj podatak biti korišten u propagandne svrhe kao veliki uspjeh, pa poručuje da to treba usporediti s tisućama mladih ljudi koji odlaze u inozemstvo, s očajem i bijedom umirovljenika i omjerom zaposlenih i umirovljenika.

Podsjeća da je rast BDP-a prije krize bio 4,5 ili sedam posto, da je u Kini, primjerice, sedam do 10 posto, a u SAD-u je sada pet posto. Takav rast je u razvijenoj ekonomiji SAD-a spektakularan, ali Amerika je vodila sasvim drugu ekonomsku politiku od one koju nama vodi Njemačka, a to je “stiskanje i rezanje”, zbog čega je došlo do zamrzavanja ekonomije, ističe Ribić.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel ocjenjuje kako su na porast BDP-a očito utjecali realizacija i povlačenje sredstava u mnogim započetim EU projektima, povećana potrošnja tijekom turističke sezone, kao i porast izvoza koji ima najveći utjecaj na rast BDP-a.

Ostaje pitanje, dodaje, jesu li te tri činjenice rezultat Vladinih mjera i onoga o čemu govori “vječni optimist” potpredsjednik Vlade Branko Grčić ili se “jednostavno posrećilo”.