Nekad je nužno odabrati stranu

Berlinčani se izjasnili na referendumu: žele da Grad nacionalizira 200.000 privatnih stanova i spriječi divljanje cijena najma

Na nedjeljnom referendumu je 56,4 posto birača glasovalo za prijedlog, dok je 39 posto bilo protiv

Idyllic housing estate with windmill surrounded by high-rise buildings in berlin marzahn hellersdorf,Image: 622192077, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia
FOTO: Profimedia

U Berlinu je ove nedjelje kulminiralo nezadovoljstvo stanovnika zbog visokih cijena najma stanova. Paralelno s parlamentarnim i regionalnim izborima, u glavnom gradu Njemačke birači su u nedjelju podržali ideju da bi gradska vlast trebala nacionalizirati više od 200 tisuća stanova koji su u vlasništvu nekoliko velikih kompanija.

Na nedjeljnom referendumu je 56,4 posto birača glasovalo za ovaj kontroverzni prijedlog, dok je 39 posto bilo protiv. Inicijativa smatra da bi velike nekretninske tvrtke, koje u vlasništvu imaju više od tri tisuće stanova, trebalo prisiliti da ih prodaju po fer cijeni gradskoj vlasti i da se tako, prelaskom stanova u javno vlasništvo, utječe na visinu stanarina. Berlin bi taj otkup stajao više milijardi eura.

Opipljivo nezadovoljstvo

Izjašnjavanje građana nije obvezujuće – što znači da buduća gradska vlast neće morati provesti ovu odluku – ali pokazuje koliko su stanovnici Berlina frustrirani visokim cijenama najma stanova zbog kojih im je stanovanje u glavnom gradu sve manje priuštivo. To nezadovoljstvo bilo je opipljivo i dok su se prikupljali potpisi za referendumsku inicijativu. Trebalo ih je 175 tisuća, prikupljeno je preko 340 tisuća.

Nedjeljni referendum nastavak je višegodišnje bitke oko cijene stanarina u glavnom gradu Njemačke. Gradske vlasti već su ranije donosile određene mjere kako bi pokušale kontrolirati cijene budući da velika većina stanovnika Berlina živi u unajmljenim stanovima. Da bi stanovanje učinila priuštivijim, gradska vlast je lani na pet godina zamrznula cijene najma za stanove izgrađene prije 2014. godine.

Nije obvezujuće, ali…

Deutsche Welle je prošle jeseni pisao da su stanarine od 2014. do 2019., kad su u pitanju novi ugovori, u prosjeku rasle 30 posto u odnosu na ranije. Prosječna stanarina za stan od 60 kvadrata, navodi dalje DW, iznosila je oko 850 eura.

I zamrzavanje stanarina svojedobno je izazvalo vrlo podijeljena mišljenja, kako u javnosti, tako i među političkim strankama. U travnju ove godine, pak, njemački ustavni sud poništio je tu odluku berlinske gradske vlade.

Rezultati nedjeljnog referenduma, kako smo napomenuli, nisu obvezujući za buduću gradsku vlast. U nedjelju su se, podsjetimo, u Berlinu održali i regionalni izbori na kojima su pobijedili socijaldemokrati čija bi kandidatkinja Franziska Giffey trebala doći na čelo grada. No, mediji tvrde da je ona bila kritična prema referendumskoj inicijativi.

…ne može se ni ignorirati

Kritičari ove ideje tvrde da bi se, njezinom provedbom, Berlin našao u nizu pravnih problema i potencijalno zapetljan u brojnim tužbama. No, politički gledano, poruku građana, koje ovaj problem očito sve više muči, teško će bilo koja vlast moći tek tako ignorirati.

Dapače, postoje već i tumačenja da je inicijativa, i prije nego što su ljudi izašli na birališta, počela utjecati na postupke gradske uprave jer je prošlog tjedna objavljeno da grad kupuje gotovo 15 tisuća stanova u vlasništvu dvije velike nekretninske kompanije, za što će izdvojiti 2,46 milijardi eura.