Beroš predstavio reformu zdravstva, uglavnom je jadikovao: 'Da je ovo lako napraviti, već bi bilo napravljeno'
Konferenciju za medije ministra Beroša pratimo uživo
Ministar zdravstva Vili Beroš od 14 sati drži konferenciju za medije. Glavna tema je reforma zdravstva koju je najavio prije godinu i pol dana. Ministar je prvo podsjetio na kizu koronavirusa i rekao da su tada počeli pripremati reformu. “Sjedili smo i analizirali disfunkcionalnosti, tražili smo kako ih ispraviti, kako početi s ozdravljenjem zdravstvenog sustava”, kazao je.
Dodao je da su na brojne disfunkcionalnosti uputili mediji. “Promjena je više nego nužna”, dodao je. “Viziju temeljimo na svemu što je napravljeno do sada. Ni u kojem slučaju ne mislimo da smo drugačiji od drugih ali se trudimo promijeniti pravac kretanja”, rekao je. Dodao je i da su svjesni posljedica promjena pravca kretanja.
“Svjedočimo dobrim ali i lošim potezima bivših administracija. Izmještanje specijalistike iz Domova zdravlja je bila krucijalna greška. Svjesni smo posljedica promjena”, kazao je. Ispričao je kako je parcijalnih pokušaja reforme bilo i ranije te da su neke bile uspješne a neke ne. “No, nisu bile sveobuhvatne nego parcijalne”, rekao je.
Beroš: ‘Treba mijenjati sve segmente zdravstvene zaštite’
Dodao je da treba mijenjati sve segmente zdravstvene zaštite. Prvim koracima je naveo izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i o Zdravstvenom osiguranju. “Opći cilj reforme je održiv sustav s pacijentom u središtu”, rekao je. “Bez toga, ništa”, dodao je. Kao specifični cilj je naveo jačanje javnog zdravstva. Tvrdi i da nisu točni medijski napisi da bi njegova administracija jačala privatni zdravstveni sustav. Kaže da žele ojačati javni sustav.
Ministar je kazao i da žele promijeniti paradigmu. “Orijentirani smo više liječenu terminalnih faza bolesti. To nije dobro. Rezultati u toj fazi nisu dobri a trošak je enorman. Želim da nasljeđe ove administracije bude okretanje prema preventivi”, rekao je. Naglasio je da će o tome više reći Krunoslav Capak.
‘Zdravlje nacije i građana su najvažniji’
Počeo je nabrajati ciljeve reforme, a kao prvi naveo jačanje primarne zdravstvene zaštite. “Ona ne vrši ulogu koja bi trebala i tome nisu krivi liječnici. Ona s naglaskom na preventivu mora postati najveći adut naše borbe”, kazao je.
Najavio je i reorganizaciju bolničkog sustava te naveo da je tu niz mjera. “Poglavlje ljudskih resursa je također važno. Rade se veliki napori da se nadoknadi. broj specijalista u Hrvatskoj ali to nije ni brzo ni jednostavno jer edukacija traje”, ispričao je. “Fokus na kvaliteti umjesto na dosadašnjoj kvantiteti moramo uvesti. Treba nam napredak, evolucija”, kazao je. Zaključio je da su zdravlje nacije i građana najvažniji.
“Interesi su nam zajednički, okanimo se politike i politikantstva, budimo konstruktivni”, pozvao je ministar. Zamolio je sve da se jave na javno savjetovanje i iznesu prijedloge. “Javno savjetovanje produžujemo do 8. studenog da svi koji imaju nešto za reći to i naprave”, rekao je. “Bez zajedništva nema reforme. Da je ovo bilo lako napraviti već bi bilo napravljeno”, dodao je.
Najavio zdravstvenu pismenost od malih nogu
Rekao je da će se raditi na razvoju zdravstvene pismenosti od najmanjih nogu. “Ne želim da se nekom drugom ministru dogodi da se usred pandemije građani ne žele cijepiti”, rekao je. “Na razini primarne zdravstvene zaštite mora se pružati najveći broj usluga, mora raditi najveći broj stručnjaka koji moraju biti na raspolaganju građanima”, rekao je ministar. Sekundarne su bolnice, tercijarni klinički bolnički centar, dodao je.
Kazao je da je njegovoj administraciji vezano za liste čekanja koje treba smanjiti iznimno važna suradnja s ravnateljem Karlovačke bolnice. On je slao svoje zaposlene van radnog vremena u Slunj. “Tako smo učinili dostupnijom zdravstvenu zaštitu i spriječili da pacijent putuje po 100 kilometar na pregled”, kazao je.
“Ja sam odrastao u Jelsi. Sedamdesetih i devedesetih smo bili zdravstvena ustanova koja je zahvaljujući entuzijazmu doktora Carića imali prvi ultrazvuk u bivšoj državi. Imali smo rendgen, laboratorij. Danas ga nemamo. Hvar nema laboratorij za vađenje krvi i ljudi moraju u Split. To je nemoguće”, kazao je.
‘Zdravlje u Hrvata nije besplatno’
Riječ je uzeo ravnatelj HZZO-a Lucijan Vukelić.
“Imam puno rodbine u Americi, pa čim ih vidite kažu hvala Bogu, zdrav sam. U Americi to košta. Naši ljudi su malo, moram to napomenuti, pa bio ja bahat, i oni su bahati, kažu to je besplatno. Zdravlje u Hrvata nije besplatno, zdravlje u Hrvata košta”, rekao je.
“Cijena lijekova se neće mijenjati, a novi lijekovi će se i dalje uvoditi na naše liste, ali će možda biti malo bolje kontrolirani. Od liječnika koji su to trebali i ranije kontrolirati”, dodao je. Na konferenciji je govorio i šef HZJZ-a Krunoslav Capak. “Nismo ulagali u preventivu, nismo pazili na to i sad imamo posljedice i moramo liječiti posljedice bolesti, što puno košta i opterećuje zdravstveni sustav”, rekao je.
‘Vlada i ja odlučni smo to pokrenuti’
Uslijedila su pitanja novinara. “Ova Vlada i ja kao ministar odlučni smo to pokrenuti”, kazao je na pitanje o Imunološkom zavodu. “Ništa što vam govorim nisu prazne priče, sve je s namjerom da se to realizira. Hoću li uspjeti, ne znam. Mogu li sam, ne mogu”, kazao je.
Novinari su ministra Beroša pitali jesu li hrvatski pacijenti bahati. “Nisam ja to tako shvatio. Mi ne mislimo da su naši pacijenti bahati, nego, naprotiv, da smo mi njima odgovorni. Nisam shvatio doslovno riječi (ravnatelja Vukelića, op.a)”.
Šef HZZO-a Vukelić kazao je zatim da je on “sam sebe nazvao bahatim jer je to rekao”. Dodao je da HZZO “nema zarade jer je to neprofitna organizacija”.
‘To su većinom oni koji ne žele platiti dopunsko’
Zatim je Beroš upitan o poskupljenju participacije za one koji nemaju dopunsko osiguranje. “To su oni koji ne žele plaćati dopunsko, a ne koji ne mogu plaćati dopunsko. Jer takvima plaća država”, ustvrdio je.
“I takvi će platiti maksimalnu participaciju 4000 kuna, za operacije koje koštaju desetke, stotine tisuća ili milijuna kuna. Jer mi smo socijalna država”, dodao je.
“Možda smo pogriješili, možda postoji netko tko ne može platiti dopunsko, takvima se ispričavam, ali ovih 600.000 su u principu oni koji ne razmišljaju jer su mladi, nisu bili bolesni ili ne brinu o zdravlju. A ja im velim zdravlje je prvo i njima se može dogoditi bolest”, rekao je Beroš.