Beroš na sjednici Vlade: 'Aktiviramo Arenu'
Županijski stožeri i domovi zdravlja otvorit će covid ambulante
U 12 sati je počela sjednica Vlade koja će danas trajati nešto duže jer se na njoj odlučuje o rebalansu proračuna. No prije toga su na redu uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića, informacije o stanju vezanom za potres koje izlaže ministar Tomo Medved te informacije o koronavirusu u Hrvatskoj, koje izlaže ministar Vili Beroš.
Na današnjem dnevnom redu je i prijedlog uredbe o visini minimalne plaće za 2022. godinu, ali i prijedlog odluke o produženju roka za provedbu Popisa stanovništva. Plenković je uvodno rekao kako smo danas prešli 56 posto cijepljene odrasle populacije prvom dozom. “Ja i ovaj put još jednom pozivam sve sugrađane da se cijepe, one koji su primili dvije doze da prime treću”, rekao je.
Kazao je da je indikativno kako je u zadnjih sedam dana od 1000 hospitaliziranih 75 posto bilo necijepljeno. “Još indikativnije da je u zadnjih sedam dana bilo 15 preminulih u dobi između 40 i 59 godina. Samo jedna osoba je bila cijepljena. To je ozbiljan podatak koji upućuje na to da je najbolja zaštita cijepljenje”, kazao je i pozvao sve da učine korake kako bi se zaštitili.
Plenković: ‘Produljujemo rok za popis stanovništva’
Rekao je kako će Vlada danas donijeti odluku o povećanju minimalca od 2022. godine. “Sve smo temeljito raspravili i procijenili smo da se plaća poveća na 3750 kuna neto. Time će biti jednostavna i pamtljiva, to je 500 eura neto, a odnosi se na oko 51.000 zaposlenih”, rekao je.
Dodao je kako se time po prvi put podiže minimalac iznad 50 posto prosječne neto plaće. “Ona je u kolovozu bila 7118 kuna, a medijalna plaća je bila 6014. Ova minimalna plaća će biti 60 posto medijalne plaće što je jedan veliki korak naprijed. Prije pet godina je minimalac bio 38 posto prosječne”, rekao je i dodao da ju je njegova Vlada povećala četiri puta više nego prethodne tri Vlade.
Potom je govorio o popisu stanovništva.”Druga važna točka je odluka o produljenju roka za popis stanovništva. S obzirom na okolnosti epidemije popisivači nailaze na poteškoće. Nakon konzultacija s DZS-om i sukladno Zakonu, rok produljujemo do 14. studenog kako bi se u miru dovršio popis po malim džepovima diljem Hrvatske”, rekao je.
Očekuje se realni rast BDP-a od devet posto za 2021.
Nastavio je govoriti o rebalansu proračuna. “Podsjetit ću da smo prije izbijanja ove krize vodili politiku makroekonomske stabilnosti i stabilizirali javne financije što je, po meni, pomoglo Vladi i državi da stekne povjerenje međunarodnih kreditnih institucija, tržišta i agencija za rejting”, kazao je.
“Pokazali smo kako se iz uobičajenog proračunskog deficita dolazi ili u situaciju uravnoteženog proračuna ili u suficit i rapidno smanjenje javnoga duga. Ta činjenica, taj prostor koji smo si sami stvorili je pomogao Hrvatskoj da zadrži reputaciju i da kamate koje država ima na nova zaduživanja budu puno povoljnija nego ranije. To je naša startna pozicija i postignuće”, kazao je premijer.
Rekao je da je posebno važno da bi, radeći završne pripreme za proračun i rebalans, procijenili da bi realni rast BDP-a trebao biti od devet posto u 2021. godini. “Time smo se u munjevitom roku vratili s pada BDP-a od osam posto prošle godine. Mislimo da je to jako dobro postignuće”, kazao je i dodao da to govori o snazi hrvatskoga gospodarstva.
Očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u
“Izmjenama i dopunama proračuna ćemo konstatirati da se prihodi povećavaju za 3,3 milijarde kuna i bit će 153,6 milijardi, a rashodi se povećavaju za 6, odnosno planirani su za 173,3 milijarde.
Očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak od 4,7 posto BDP-a, a opća država će imati manjak od 18,9 milijardi ili 4,5 posto BDP-a”, rekao je. Dodao je kako se očekuje smanjenje udjela javnog duga od 4,2 postotna boda u BDP-u i iznosit će 83,1 posto BDP-a.
Premijer je nakon toga nastavio govoriti o proračunu za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. Rekao je kako se očekuje nastavak rasta gospodarske aktivnosti od 4,4 posto u 2022. godini, 3,7 u 20203. godini te 3,1 u 2024. godini. “Očekujemo značajan prihod proračuna kroz povlačenje financija iz Europske unije. Osim toga se nadamo da će ujedno tu biti ukalkulirana i sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a za financiranje dijela obnove od potresa”, kazao je.
Kaže da će i dalje odgovorno upravljati financijama
Rekao je potom kako se za 2022. očekuje prihod u proračunu od 164,5 milijardi kuna. “Osiguravamo dodatna sredstva za povećanje socijalnih naknada, a u kontekstu demografske politike će se povećati roditeljske naknade. Predviđena su dodana sredstva za spajanje jedinica lokalne samouprave, a uvrstili smo i sredstva za nabavu višenamjenskih borbenih aviona”, kazao je i dodao da će se nastaviti s odgovornim upravljanjem financija.
Rekao je kako se očekuje daljnje smanjenje kretanja javnog duga u narednim godinama. “Sve je to na tragu naše politike ispunjavanja kriterija za pristupanje u EU financijsko područje”, kazao je.
‘Nastavljamo hvatanje koraka s državama srednje i istočne EU’
Dodao je kako misli da je važno povjerenje građana, financijskih institucija i socijalnih partnera kada se radi o smjeru i načinu u kojemu se vodi Hrvatska.
“Ovo je desetljeće u kojemu ćemo iskoristiti najveća sredstva ikada i nastaviti politiku hvatanja koraka s državama srednje i istočne EU koje su u članstvu od 2004. i koje su od ’89. imale izdašna nepovratna sredstva za ulaganja i sve ono što su učinile. Ta brzina hvatanja koraka je najvažnija zadaća koju imamo u ovom desetljeću”, zaključio je premijer u uvodnom gvooru, nakon čega ministar Medved izlaže stanje s obnovom nakon potresa.
Beroš: ‘Pripremamo aktiviranje Arene Zagreb’
Ministar zdravstva Vili Beroš je na sjednici Vlade iznio podatke o stanju s koronavirusom u Hrvatskoj. Rekao je kako je udio novozaraženih među testiranima u 24 sata 33,77 posto. “Na bolničkom liječenju je 1231 osoba, a na respiratoru je 160 pacijenata. U zadnjih tjedan dana među novozaraženima 74,5 posto nije bilo cijepljeno. Među hospitaliziranima 75 posto nije primilo nijednu dozu”, rekao je.
Kazao je kako imamo 27 posto novozaraženih u dobroj skupini do 20 godina, a u skupini od 20 do 40 godina njih 60 posto. “Oni čine 87 posto ukupnog broja novozaraženih”, rekao je. Dodao je kako je održana ekspertna skupina Ministarstva zdravstva na kojoj je zaključeno kako je u bolnicama u Zagrebu potrebno povećati broj kreveta. “KBZ Zagreb, Sestre Milosrdnice i KB Dubrava će povećati broj kreveta. KB Sveti Duh i KB Merkur će biti u pripravnosti za otvaranje novih stacionarnih covid kapaciteta”, rekao je ministar.
Povećat će se i izolacijski kapaciteti te povećati suradnja između izvanbolničke i bolničke hitne službe, dok će bolnice morati prijavljivati stanje s hospitalizacijama četiri puta dnevno. “Pripremamo ponovno aktiviranje Arene Zagreb za prihvat covid bolesnika”, rekao je i dodao da će županijski stožeri i domovi zdravlja otvoriti covid ambulante. “Bilježimo značajno povećanje interesa za cijepljenje. Prva tri dana ovog tjedna je prvom dozom cijepljeno 3790 osoba više no proteklog tjedna. Trećom dozom je cijepljeno više od 14.000 osoba”, kazao je ministar.
Božinović najavio pojačane provjere i nadozor mjera
Kazao je i kako i dalje imamo trend od preko 70 posto necijepljenih među novozaraženima, hospitaliziranima i preminulima. “Ubrzano širenje pandemija je očekivano na što smo upozoravali. Vrijedi podsjetiti da je preko 80 posto liječnika cijepljeno, Vrijedi se zapitati tko bi nas liječio da se nisu cijepili u tolikom broju? Slijedimo njihov primjer”, dodao je.
Ministar Davor Božinović je najavio kako će se ići na pojačane provjere i nadzor postojećih mjera. Kontrolirat će se ugostiteljski objekti, trgovački centri i ostala okupljanja.
Uskoro opširnije*