Berošev pad rejtinga sad je već fenomen; čovjek je u 6 mjeseci s 30 skliznuo na 3 posto
U travnju je ministar zdravstva bio veliko iznenađenje u jednoj od redovitih mjesečnih anketa
U proljetnoj fazi epidemije izazvane koronavirusom, dok je Hrvatska manje-više živjela u četiri zida i uz redovite dnevne pressice Nacionalnog stožera, gotovo preko noći Vili Beroš postao je jedan od najpopularnijih domaćih političara. U zemlji u kojoj je „nitko“ nerijetko bio odgovor na pitanje tko je najpozitivniji političar, ministar zdravstva mogao se pohvaliti dotad nezabilježenim skokom u popularnosti.
Početkom travnja ove godine, otprilike dva mjeseca nakon što je preuzeo ministarsku dužnost, gotovo 30 posto ispitanika u redovitoj mjesečnoj anketi CRO Demoskop smatralo je Vilija Beroša najpozitivnijim. U tom je periodu Hrvatska upravo prolazila kroz vrlo neizvjesno razdoblje, svakodnevni život ograničen je strogim mjerama za suzbijanje epidemije, a ministar zdravstva bio je još uvijek svježe lice u domaćoj politici.
Prepolovljen rejting
Tako se, sa 2,1 posto u ožujku, Beroš u travnju, po rezultatima spomenute ankete, popeo na čak 29,2 posto ispitanika koji su ga u tom trenutku doživljavali najpozitivnijim političarem. RTL je tada javljao da se radi o najvećem međumjesečnom skoku rejtinga u toj anketi u proteklih 16 godina. Njegov šef, premijer Andrej Plenković zaostajao je na ljestvici za gotovo devet postotnih bodova.
Kako je vrijeme odmicalo, ministru zdravstva – koji je postao jedna od najistaknutijih figura u borbi s epidemijom, s gotovo svakodnevnim medijskim istupima – popularnost se među ispitanicima ove ankete počela smanjivati. U svibnju mu se rejting gotovo prepolovio (15,4 posto smatralo ga je najpozitivnijim), pa u lipnju ponovno (8,1 posto).
I tako sve do ovog vikenda, kada mu se, po CRO Demoskopu, popularnost skoro pa vratila na razine otprije krize. Ministar Beroš je sada najpozitivniji političar za 3,1 posto anketiranih, što je gotovo pa deset puta manje nego na početku korona-krize i manje nego u kolovozu kad je bio na 4,3 posto.
Test na biralištima
Svoju političku poziciju Beroš je u međuvremenu testirao i na biralištima. Kao prvi na listi, bio je kandidat HDZ-a u Desetoj izbornoj jedinici, gdje je osvojio najveći broj preferencijalnih glasova, 35.678 – više nego Damir Krstičević u toj jedinici prije četiri godine i više nego šef stranke Plenković na ovogodišnjim izborima, u Prvoj izbornoj jedinici.
S Beroševim se imenom spekuliralo i u kontekstu nadolazećih lokalnih izbora; spominjalo ga se kao potencijalnog HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika Zagreba. Za čelnu poziciju u glavnom gradu s dužnosti ministra zdravstva 2013. godine natjecao se i SDP-ov Rajko Ostojić (u drugom krugu uvjerljivo je izgubio od Milana Bandića).
Zagrebački izbori
No, čini se da HDZ sada ipak ne misli ponavljati isti scenarij: još krajem srpnja Plenković je u intervjuu RTL-u neizravno, ali dosad jasno dao do znanja da Beroš ima drugog, prečeg posla. “Ministar Beroš će sada imati puno, puno posla nakon što je odlično odradio, kao i drugi članovi Vlade, ovaj dio oko COVIDA-19, da prione dubinski reformama zdravstva”, uzvratio je premijer na pitanje o mogućem ulasku Beroša u trku za zagrebačkog gradonačelnika.
Već tad je, dakle, zvučalo da Plenković nije baš oduševljen idejom da se ministar zdravstva prijepodne bavi listama čekanja, a popodne komunalnim problemima glavnog grada. U međuvremenu su se pojavile neslužbene informacije da HDZ navodno ipak ne računa na Beroša kao svoj adut u Zagrebu, a medijska nagađanja okrenula su se drugim imenima.