Beroševa ekipa za reformu puna je HDZ-ovih doktora. Suludo, ljudi koji su uništili zdravstvo smišljat će kako ga spasiti

Dvadeset članova komisije ministar je izabrao osobno

FOTO: Pixsell

Kapitalci te reformske ekipe, sastavljene po osobnom izboru ministra Beroša, uglavnom su medicinari s čvrstim stranačkim zaleđem u HDZ-u koji su se i do sada vrtjeli u vrhu kronično prezaduženog i funkcionalno raspadnutog javnog zdravstvenog sustava.

U savjetodavnu komisiju od 20 odabranika, zaduženu da osmisli koncept reforme zdravstva, Vili Beroš imenovao je prije nekoliko dana više od polovine članova i deklariranih simpatizera vladajuće stranke. Kapitalci te reformske ekipe, sastavljene po osobnom izboru ministra Beroša, uglavnom su medicinari s čvrstim stranačkim zaleđem u HDZ-u koji su se i do sada vrtjeli u vrhu kronično prezaduženog i funkcionalno raspadnutog javnog zdravstvenog sustava.

Stoga je veliko pitanje kakve nade u reformu zdravstva može kod građana pobuditi činjenica da će je pisati ti vječni HDZ-ovi kadrovi, podobni bolnički ravnatelji i šefovi državnih medicinskih ustanova, u čijim je rotacijama i došlo do urušavanja javnog zdravstva. Jedno je od najpoznatijih imena ministrove komisije tako je, na primjer, ravnatelj najvećeg KBC-a u državi i šef HDZ-ovog odbora za zdravstvo dr. Ante Ćorušić, koji Beroševu podršku i divljenje očito nije izgubio ni nakon niza skandaloznih izjava koje je dao samo u posljednje vrijeme.

Ćorušić će reformirati zdravstvo?

U Ćorušićevom slučaju, jaki glas u dizajniranju reforme zdravstva dan je, dakle, liječniku i sveučilišnom profesoru koji je u aferi oko medicinski indiciranog prekida trudnoće Mirele Čavajde izričito odbio poštovati zakon. Liječniku, nadalje, koji smatra da je izvaditi ženi zdravi jajnik sasvim sitna i nevažna zabuna, koji otkriva liječničke tajne i koji u dokolici voli pucati iz vatrenog oružja na javnim mjestima. Ali stranački pedigre očito je najjača preporuka za ekskluzivne položaje i zadatke, što kod nas nije nikakva novost pa se tome zapravo ne treba osobito ni čuditi. Zato sa zdravstvom i jesmo tu gdje jesmo.

No, ‘ajmo dalje. U Beroševu skupinu koja će se baviti zdravstvenim zakonima i praksom, imenovan je i dr. Slavko Orešković, dekan zagrebačke Medicine, ravnatelj bolnice za žene u Petrovoj i ginekolog pod prigovorom savjesti. Orešković, koji se također proslavio u slučaju Čavajda tvrdeći da se zakon ne može provesti zbog ”moralnih dilema”, 2015. godine je bio jedan od 50 liječnika koji su smatrali umjesnim pružiti javnu predizbornu podršku tadašnjem šefu HDZ-a Tomislavu Karamarku.

Ima tu i ljudi s optužbama za nepotizam

Titula Beroševog zdravstvenog reformatora pripala je i gastroenterologu s Rebra dr. Željku Krznariću, aktualnom predsjedniku Hrvatskog liječničkog zbora, koji također pripada povlaštenim krugovima stranački vođenog javnog zdravstva. Na to nepogrešivo ukazuje podatak da je Krznarić u siječnju 2016., na jednoj od prvih sjednica Vlade koju je dogovorio Karamarko, imenovan predsjednikom Sanacijskog vijeća KBC-a Zagreb, a Ćorušić sanacijskim upraviteljem. Kad je početkom 2020. godine Plenkovićeva Vlada postavljala svoje ljude u upravna vijeća svih hrvatskih javnih bolnica, Krznarić je imenovan u upravno vijeće Opće bolnice u Koprivnici, gdje sjedi i danas.

Mario Gazić, već dva puta predsjednik Komore medicinskih sestara i tehničara, također će iznositi svoje vrijedne ideje u Beroševoj grupi. Kao član HDZ-a, Gazić se borio za vijećničko mjesto na izborima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, ali nije osvojio mandat. Javno je kritiziran kad je šef županijske podružnice Komore medicinskih sestara i tehničara postao njegov brat Dario, a vijećnik u Skupštini Komore njegov kum Bojan Bakić. No, Gazić je odbacio optužbe za nepotizam tvrdeći da su njemu bliske osobe na rečena mjesta došle izborima, ”jer su dobri ljudi”.

Još malo HDZ-ovih kadrova

U ministrovu skupinu za reformu zdravstva kvalificirala se i dr. Mirjana Kujundžić Tiljak, sada ravnateljica Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, koja je lani branila boje HDZ-a na lokalnim izborima u Zagrebu, kao jedna od dviju zamjenica nesuđenog gradonačelnika a sadašnjeg ministra gospodarstva dr. Davora Filipovića. U skupinu su ušli i akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik premijera Plenkovića a po zanimanju liječnik, zatim HDZ-ov ”vitez” i akademik dr. Željko Reiner, te dr. Dragan Primorac, koji je u doba Ive Sanadera bio HDZ-ov ministar znanosti, a 2007. se natjecao na HDZ-ovoj listi za dijasporu.

Beroš je na ekspertsku suradnju pozvao i novog splitskog rektora dr. Dragana Ljutića, koji je nedavno, svojim rektorskim prisustvom, uveličao predstavljanje kandidature Zorana Đogaša, HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika Splita. Zabilježena je ostala Ljutićeva izjava da se ponosi Andrejem Plenkovićem jer je on ”najbolji hrvatski premijer dosad” te da to nipošto ne govori zato što su njegova supruga i premijerova majka rodice.

Konzultant koji smatra da je Beroš već puno napravio

Među Beroševe konzultante za reformu uvršten je i dr. Dražen Jurković, sada direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu, koji je u mandatu druge Sanaderove Vlade bio imenovan državnim tajnikom u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Jurković je bio i predsjednik Upravnog vijeća HZZO-a, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo, te član više bolničkih upravnih vijeća koje postavlja politika. Danas smatra da ”u Hrvatskoj ima dovoljno liječnika, ali su loše raspoređeni” te da je Beroš već do sada ”dosta napravio na reformi zdravstva”.

Tu su i dekan Medicine u Osijeku dr. Ivica Mihaljević, koji je očito član HDZ-a budući da je dio stranačke akademske zajednice u Osječko-baranjskoj županiji, te otorinac dr. Davor Vagić, ravnatelj KB Sestre milosrdnice, koga je na tu funkciju dovelo HDZ-ovo upravno vijeće. U skupinu je postavljena i akademkinja Mirna Šitum, bivša zagrebačka pročelnica za zdravstvo, koja je na to mjesto došla s liste Milana Bandića, dugogodišnjeg partnera HDZ-a u Zagrebu i u Saboru.

Preostala manjina

Preostalu manjinu unutar Beroševog reformskog gremija čine dr. Ana Bobinac iz Rijeke, ekonomist dr. Zoran Bubaš iz Instituta za javne financije, dr. Aleksandar Džakula, izvanredni profesor organizacija zdravstvene zaštite i socijalne medicine, dr. Branko Kolarić, novi ravnatelj ”Andrije Štampara”, profesor na Medicini dr. Stipe Orešković te dr. Šime Smolić i dr. Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Kakve je smjernice i zadatke dobila ova skupina od ministra Beroša, još nije poznato, kao ni to tko će biti njezin predsjednik i tko će voditi glavnu riječ. Njihove prijedloge svakako željno očekujemo u strahu da će se ministrova inovatorska inicijativa po putu razvodniti i utoliko ostati slabo upamćena kao još jedno nedonošče reformskih pokušaja u Hrvatskoj.