Biden je zaštitio krvožednog saudijskog princa. Očito su i njemu petrodolari važniji od pravde

Više od pravde SAD-u je stalo da Saudijska Arabija dio svog enormnog bogatstva potroši i kod njih

US President Joe Biden (C-L) and Saudi Crown Prince Mohammed bin Salman (C) arrive for the family photo during the Jeddah Security and Development Summit (GCC+3) at a hotel in Saudi Arabia's Red Sea coastal city of Jeddah on July 16, 2022. (Photo by MANDEL NGAN / POOL / AFP)
FOTO: AFP

Američki predsjednik Joe Biden zaštitio je, na opće zgražanje, princa i prijestolonasljednika Saudijske Arabije, Mohammed bin Salmana od sudske tužbe koju je protiv njega u SAD podnijela
Hatice Cengiz, zaručnica Jamala Khashoggija, komentatora Washington Posta kojega su saudijski tajni agenti brutalno ubili u Istanbulu.

Samo nekoliko dana prije suđenja, Muhammedov otac, kralj Salman bin Abdulaziza Al, imenovao ga je premijerom. Tom smicalicom princ je stekao imunitet pred američkim sudovima. Inače u tužbi se navodi da je Muhammed poslao u Tursku tajne agente koji su oteli, vezali, drogirali, mučili i ubili Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

Njegovo tijelo nikad nije pronađeno jer je u konzulatu raskomadano, što potvrđuju audio zapisi turske tajne službe koja je ozvučila konzulat. U izvješću američke obavještajne zajednice objavljenom u veljači 2021., navodi se da je bin Salman odobrio operaciju hvatanja i ubojstva novinara Khashoggija.

Bin Salmana je branio i Trump

Dok su mnogi svjetski čelnici javno osudili princa, tadašnji američki predsjednik Donald Trump zdušno ga je branio. Trump je više od dva desetljeća gradio privatne i poslovne odnose sa
Saudijskom Arabijom, a njegov zet Jared Kushner bio je poslovno i privatno blisko vezan uz bin Salmana.

Saudijci su tjednima poricali da je Khashoggi ubijen dok na kraju nisu objavili da je 18 osoba uhićeno u vezi s ubojstvom te da će za petoricu tužitelji tražiti smrtnu kaznu. Sve se to događa u vrijeme pogoršanja odnosa između SAD i Saudijske Arabije zbog toga što Rijad isposlovao da OPEC-u plus smanji proizvodnju nafte kako bi se održale visoke cijene, čime je neizravno pomogao Rusiji u agresiji na Ukrajinu.

No, kako je naglasila zaručnica pokojnog Khashoggija, administraciji Joe Bidena ipak je prvi novac kojim raspolaže Saudijska Arabija, a ne pravda i poštenje. Procjenjuje se da prinčevo osobno bogatstvo prelazi 18 milijardi dolara. Čak i to je kap u moru imovine koji posjeduje saudijska kraljevska obitelj.

Vlasnici najvrjednije naftne kompanije

Procjenjuje se da saudijsko bogatstvo prelazi svotu od tisuću i po milijardi dolara, stečenih zaradom od prodaje nafte. Obitelj je i vlasnica Saudi Aramaca, naftne kompanije koja je
postala najvrjednija na svijetu, kad je izašla na burzu u prosincu 2019. Rijad ju je procijenio na 2 tisuće milijardi dolara.

Također posjeduje raskošne vile u Švicarskoj Engleskoj, Francuskoj, Maroku… Kraljevska obitelj ima oko 15.000 članova no većina golemog bogatstva raspoređena je među njih 2.000. Vrijednost britanske kraljevske obitelji, za usporedbu, procjenjuje se na 88 milijardi dolara.

Princ Muhammed bin Salman kupio je 2017. godine dvorac Chateau Louis XIV u Louveciennesu, zapadno od Pariza. Platio ga je 300 milijuna dolara, a časopis Fortune proglasio ga je u to doba
najskupljim domom na svijetu. Iste godine princ je na aukciji u Christie’s, kupio sliku Leonarda da Vincija “Salvator Mundi” za 100 milijuna dolara.

Luksuz i obilje

Među ostalim, princ ima jahtu “Serenu” vrijednu 500 milijuna dolara, koja uključuje više bazena i hidromasažnih kada, dva heliodroma, hangar za helikoptere, teretanu i kino. Na jahti mogu
boraviti 24 osobe u 15 kabina. Princ Salman prije nekoliko godina potrošio je 56 milijuna dolara na svoju rođendansku proslavu na kojoj su pjevali Pit Bull, J-Lo i Shakira.

U njegovoj kolekciji zlatnih automobila su Rolls Royce, Bugatti, Lamborghini, Bentley, Ferrari… Princ svake godine troši milijune dolara na njihovo održavanje. Tijekom posjeta bivšeg predsjednika Barcka Obame raskošnoj kraljevskoj palači Erga u Rijadu, novinari su uočili pozlaćene nosače za ubruse i zlatne stolice.

Princ putuje s desecima kontejnera

Za ovotjednog posjeta Južnoj Koreji princ Muhammed bin Salman još je jednom demonstrirao raskoš u kojoj živi. Dva tjedna prije dolaska zakupio je na dva tjedna oko 400 soba u
luksuznom Lotte Hotel Seoul. Nekoliko dana prije dolaska u hotel su stigli deseci kontejnera s njegovim stvarima.

Odsjeo je u hotelskom ekskluzivnom apartmanu od 460 četvornih metara koji košta 16.400 dolara po noći. Princ je unajmio i 200 vozila za lokalni prijevoz.

U Južnu Koreju princ je doputovao kako bi s predsjednikom Yoonom Suk-yeolom i poslovnim ljudima dogovorio realizaciju projekta pametnog grada Neoma. To čudo arhitekture i tehnoloških
inovacija stajat će 450 milijardi dolara, u njegovoj izgradnji sudjelovat će korejske tvrtke Samsung Electronics, Hyundai Motor Company i Hanwha Solutions.

Princ hakirao Bezosa

Muhammed bin Salman sedmi je sin kralja Salmana bin Abdulaziza Al Sauda i njegove treće žene Fahdi bint Falah. Rođen je 1985. u Rijadu, gdje je diplomirao pravo na Sveučilištu King Saud, najstarijem sveučilištu u Saudijskoj Arabiji. Radio je za nekoliko državnih agencija prije nego što je 2009. imenovan posebnim savjetnikom svog oca, koji je u to vrijeme bio guverner Rijada.
Nakon što je postao kralj, njegov ga je otac 2017. godine proglasio prijestolonasljednikom.

Odmah nakon toga budući kralj Saudijske Arabije, pritvorio je tri člana saudijske kraljevske obitelji, moguće konkurente za prijestolje, starijeg kraljevskog princa Ahmeda bin Abdulaziza, bivšeg prijestolonasljednika Mohammeda bin Nayefa i njegovog mlađeg brata, princa Nawafa bin Nayefa. Uz njih, uhitio je zbog navodne korupcije još dvjesto bogataša koji su bili pritvoreni u hotelu Ritz-Carlton. Tijekom ispitivanja svi su bili podvrgnuti fizičkom zlostavljanju. Među ostalim, Muhammed bin Salman optužen je i da je hakirao mobitela izvršnog direktora Amazona Jeffa Bezosa.

Od početka njegove vladavine, koja je počela otkad mu otac više nije mentalno i fizički u stanju voditi zemlju, Saudijska Arabija na meti je brojnih kritika zbog kršenja ljudskih prava i represivnih zakona, poput onog koji kaže da sve saudijske žene moraju imati muškog skrbnika.

Pogubljenja odrubljivanjem glave

U veljači 2019. objavljeno je istraživanje u kojem se detaljno opisuje kako saudijska aplikacija pod imenom Absher omogućuje muškarcima u Saudijskoj Arabiji da prate i kontroliraju kretanje žena. Prema Al Jazeeri, broj pogubljenja u Saudijskoj Arabiji je u stalnom porastu: 133 osobe su smaknute u prvih osam mjeseci nakon što je princ postao prijestolonasljednik.

Prijestolonasljednik Mohammed bin Salman je 2020. obećao da će se zalagati za suzbijanje smrtne kazne za većinu kaznenih djela, osim za one koje propisuju šerijatski zakoni. No ove su godine, 12. ožujka, odrubljene su glave 81 muškarca, što je bilo najveće masovno pogubljenje dosad.

Human Rights Watchu je objavio da je 41 žrtva bila dio šijitske manjine, koja već dugo trpi sustavnu diskriminaciju i nasilje koje provodi vlada.

Uhićeni nemaju pravo na odvjetnika

Michael Page, zamjenik direktora Human Rights Watchu za Bliski istok, kazao je da je vlasti pokazale šokantnu bešćutnost jer su obitelji saznale za smrt svojih najmilijih tek kad su to objavili mediji. To je bilo četvrto masovno pogubljenje u proteklom desetljeću. Izvršenju smrtnih kazni u 2022. godini prethodila su još dva masakra: 2016. odrubljene su glave 47 muškaraca, a 2019. na
taj način pogubljeno je 37 ljudi od kojih su najmanje 33 bili šiiti.

U Saudijskoj Arabiji primjenjuje se šerijat, islamski zakon. Human Rights Watch dokumentirao je rašireno kršenje zakona u sudskim i kaznenim postupcima.

Mnogi od uhićenih drže se dugo u pritvoru bez optužnice ili suđenja, imaju neučinkovite ili štetne prevoditelje, nemaju pravo na odvjetnika, na silu i mučenjima ih se prisiljava da potpišu priznanja i prihvate unaprijed određene kazne kako bi izbjegli dug i nezakonit boravak u pritvoru.