Nekad je nužno odabrati stranu

Biden je najavio radikalnu reformu poreznog sustava. To se posebno odnosi na velike korporacije i bogataše

Novi porezi najmanje bi se mogli svidjeti onima koji najviše zarađuju

WASHINGTON, DC - JANUARY 21: U.S. President Joe Biden signs an executive order during an event in the State Dining Room of the White House January 21, 2021 in Washington, DC. President Biden delivered remarks on his administration’s COVID-19 response, and signed executive orders and other presidential actions.   Alex Wong/Getty Images/AFP
FOTO: AFP

U središtu pozornosti svjetske javnosti trenutno su odluke novog američkog predsjednika Joea Bidena koje se tiču borbe protiv COVID-a 19, povratka SAD-a u međunarodne organizacije, ukidanja odredbi o zabrani ulaska u zemlju državljanima mnogih muslimanskih država.

No, za većinu Amerikanaca puno su važnije najave Bidenove administracije o radikalnim promjenama poreznog sustava.

Ukida neke porezne olakšice

Joe Biden nije poput Elizabeth Warren i Bernieja Sandersa, svojih konkurenata u Demokratskoj stranci, u predsjedničkoj kampanji pretjerano inzistirao na uvođenju dodatnih poreza na bogate. No, odmah nakon što je ušao u Bijelu kuću najavljeno je donošenje plana za podizanje poreznih stopa za velike korporacije i bogataše.

Tako će jedan od prvih poteza biti povećanje stope poreza na dobit poduzeća na 28 posto. Bivši predsjednik Donald Trump snizio je 2017. tu stopu, koju je donijela administracija Baracka Obame, s 35 posto na 21 posto. Također je najavljeno da će Biden povećati poreznu stopu poreza na dohodak veći od 400.000 dolara godišnje, dok se onima ispod 400.000 dolara porezne stope neće mijenjati.

Među ostalim, očekuje se da će Bidenov tim eliminirati neke porezne olakšice za one koji zarađuju više od milijun dolara godišnje. Biden će također ispuniti obećanje u predizbornoj kampanji da će uvesti više poreze na nasljeđivanje kapitalne imovine, ukidanje povoljnih poreznih stopa na kapitalnu dobit za svakoga tko zaradi više od milijun dolara.

Mijenja i porez na nekretnine

Najveća potencijalna dugoročna promjena bit će vezana uz porez na nekretnine. No, za razliku od prethodnih promjena, novi, viši porezi pogodit će sve nasljednike na bilo koju imovinu, od vrijednosnih papira i privatnih investicijskih partnerstava do svih nekretnina. Biden će također podići najvišu stopu osobnog dohotka na 39,6 posto koju je Trump 2017. snizio na 37 posto.

Uvesti će se također alternativni minimalni porez od 15 posto na tvrtke koje ostvaruju dobit od 100 milijuna dolara ili više. Planira povećati porezne stope na dohodak koji ostvaruju strane podružnice američkih tvrtki u inozemstvu. Među ostalim, uvesti će se porezna kazna od 10 posto za američke tvrtke koje u inozemstvu proizvode robe koju onda prodaju kupcima na domaćem tržištu.

Također uvesti će se različite porezne stope za tvrtke ovisno o njihovoj veličini, a kompanije koje otvaraju nova radna mjesta u SAD-u, dobiti će porezne olakšice. Očekuje se da bi se od povećanja nekoliko osnovnih poreza za tajkune mega kompanije u državnu blagajnu moglo sliti godišnje oko 500 milijardi dolara više.

Ključne promjene u Senatu

Istodobno u Bijeloj kući se razmišlja o produljenju obustave plaćanja kamata na studentske zajmove, što međutim ne zadovoljava demokratsko liberalno krilo stranke. Oni traže da se čak u većoj mjeri ili djelomično opraštaju golemi studentski dugovi i krediti koji ukupno iznose gotovo 1,6 tisuća milijardi dolara.

Do sada su se protivnici Joe Bidena, posebno iz redova velikih korporacija i tajkuna, tješili da od tih krucijalnih reformi poreznog sustava neće biti ništa jer će ih republikanci blokirati u Senatu u kojem su imali većinu. No, nakon što su u drugom krugu izbora za Senat u Georgiji pobijedili kandidati Demokratske stranke Jon Ossoff i velečasni Raphael Warnock, Bidenovi porezni planovi postali su realnost.

Naime, sada demokrati i republikanci imaju u Senatu po 50 zastupnika, pa će u slučaju neriješenih rezultata, presuditi glas potpredsjednice Kamale Harris. Stoga ne čudi da su desničarski mediji odmah optužili Bidena da pretvara SAD u socijalističku državu, da će pomagati lijenčinama i gubitnicima, a kažnjavati one koji najviše doprinose razvoju zemlje, da je nove predložene zakone prepisao od Rusa i Kineza…

Pristupačnije zdravstvo

To potvrđuje da za mnoge glasače Joea Bidena nije bilo presudno samo Trumpovo ponašanje, njegove laži i nepriznavanje poraza, već upravo najavljene promjene u poreznoj politici. Brojne Bidenove pristalice dali su mu svoj glas očekujući da će učiniti sve što se može kako bi se barem malo ublažile nesnošljive socijalne razlike u zemlji. A da ih neće iznevjeriti pokazuju mjere koje je Bijela kuća već najavila.

Iz većih poreznih prihoda, procjenjuje se, financirat će se ponajviše širenje mreža socijalne sigurnosti. Tako će se proširiti krug ljudi koji će imati pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu te imati mogućnost korištenja pogodnosti Medicarea, što je do sada za Trumpa i njegovo konzervativce bila crvena krpa.

Uz to uvesti će se veća zaštita i prava na plaćena bolovanja te proširiti univerzalna briga za malu djecu. Zbog svih tih drastičnih promjena, tvrde Bidenove pristalice, Obamacare će se preimenovati u Bidencare. Također, izjednačit će se porezne pogodnosti doprinosa za mirovine tako da korisnici s višim prihodima ne ostvaruju veću naknadu od radnika s nižim prihodima. Ideja je Bidenove administracije ponuditi radnicima s niskim i umjerenim primanjima značajne porezne pogodnosti.

Opasnost od preradikalnih poteza

Među prvih desetak izvršnih naredbi koji je potpisao Joe Biden bila je i ona kojom se ukida dozvola za gradnju naftovoda i plinovoda Keystone XL. Tim cjevovodom trebale su se prevoziti milijuni litara nafte iz Kanade u rafinerije u SAD-u. Nova administracija također je najavila suspenziju dozvola za zakup novih bušotina nafte i plina na zemljištima u vlasništvu države.

Istodobno, Biden je najavio financijsku pomoć tvrtkama koje se bave obnovljivom energijom te porezne olakšice i povoljne kredita za ulaganja u obnovljive izvore energije. S obzirom na to da demokrati imaju većinu u Kongresu i Senatu, ne bi im trebao biti problem donijeti sve te predložene izmjene poreznih zakona.

Doduše, postoji opasnost da bi preradikalni potezi mogli ponukati neke konzervativnije demokratske senatore da uskrate svoj glas za promjene. Međutim Biden će imati široku potporu javnosti, ponajprije vlasnika i zaposlenika u oko 36 milijuna manjih tvrtki koje će biti izuzete od novih poreznih stopa. Oni će istodobno dobiti i više potpora i zajmova koji se kasnije mogu oprostiti.

Različite porezne stope za veće i manje tvrtke

A upravo su takve tvrtke najteže pogođene pandemijom, posebice one koje se bave maloprodajom i ugostiteljstvom. A to zemlja s gotovo 11 milijuna nezaposlenih, ne smije zanemariti. Dok mala poduzeća propadaju, istodobno su najveće kompanije ostvarivale rekordne zarade. I to je razlogom zašto se Bidenovi birači slažu da ih treba opteretiti većim porezima.

Tomu u prilog ide podatak da gotovo 90 posto poreza na dobit svake godine plaća 25.000 najvećih tvrtki u državi, dok preostalih oko 36 milijuna manjih poduzeća plaća tek 10 posto. Izuzeće malih poduzeća od povećanja poreza povećat će šanse Bidena za dobivanje podrške dijela republikanaca kao i umjerenih demokrata: 36 milijuna vlasnika malih poduzeća velika su biračka baza za obje stranke.

Osim toga ideja o postojanju različitih poreznih stopa za tvrtke različitih veličina ima smisla jer najveće američke kompanije sve više dominiraju na tržištu dionica i gospodarstvu, često na štetu manjih tvrtki.

Novi paket pomoći gospodarstvu

Ističe se kako mnoge divovske korporacije sasvim sigurno ne bi bile toliko uspješne da nema državnih ulaganja u savezni sustav autocesta, komercijalnu mrežu zračnog prometa i Interneta, a da se ne spominje financiranje vojske, zdravstva i znanosti. Stoga i moraju plaćati veće poreze. S druge strane procjenjuje se da će velikim tvrtkama ostati manje novaca za otkup dionica ili za spajanja i preuzimanja, što neće ugroziti njihovo poslovanje.

Bidenova administracija u veljači će donijeti novi paket pomoći gospodarstvu vrijedan oko 1,9 tisuća milijardi dolara, što će prije svega pomoći ugroženim tvrtkama i pojedincima. Također će se produljiti naknade za osiguranje od nezaposlenosti što će biti djelomični spas za više od 11 milijuna ljudi bez posla.

Premda je bio dojam kako između demokrata i republikanaca nema puno suštinskih razlika, dolaskom Donalda Trumpa na političku pozornicu te su se razlike dramatično produbile. Zbog toga će dolazak na vlast demokrata dubinski promijeniti odnose u američkom društvu.

Glavni dio glasača je iz zapuštenih slojeva društva

Većina u Demokratskoj stranci na Trumpovom se primjeru uvjerila kako je za svaku demokraciju pogubno ako dopusti da se mali broj ljudi enormno obogaćuje, dok istodobno srednja klasa osiromašuje, a veliki broj građana živi na rubu ili ispod granice siromaštva.

Takvi su zapušteni slojevi društva, koji su prije svega bez mogućnosti stjecanja ozbiljnijeg obrazovanja, glavni dio glasačke mašinerije koja dovodi na vlast populističke političare poput Donalda Trumpa.

Ne samo u SAD, već i u brojnim drugim državama, takvim radikalno desnim uzurpatorima demokratski sustav glavna je prepreka uspostavljanja neograničene vlasti i moći. Stoga na svaki način pokušavaju ukinuti ili ograničiti demokratske sustave, ne libeći se pri tomu ni sukoba koje su, primjerice, Trumpove pristalice izazvale na Capitol Hillu.