Biden odgodio objavu tajnih arhiva o atentatu na Kennedyja

Uklanjanje oznake tajnosti s kontroverznog izvješća odgođeno je na godinu dana

John F. Kennedy prononce un discours à New York City, lors de la campagne électorale du 14 mai 1960.

A photo dated 14 May 1960 shows Democratic Nominee John F. Kennedy during his Presidential Campaign in New York City. (Photo by AFP)
FOTO: AFP

Uklanjanje oznake tajnosti s tajnih arhiva o atentatu na bivšega američkog predsjednika Johna F. Kennedyja 1963. u Dallasu odgodit će se za godinu dana, objavio je u petak američki predsjednik Joe Biden. “Agencije su predložile da se odgodi uklanjanje oznake tajnosti s povjerljivih podataka u arhivima, a ja vas uvjeravam da će se to ostvariti do 15. prosinca 2022.”, rekao je Biden u priopćenju.

Godine 2017., dok je predsjednik Sjedinjenih Država bio Donald Trump, Nacionalni arhiv Sjedinjenih Država triput je uklanjao oznaku tajnosti s niza dosjea. Bijela kuća je u priopćenju pojasnila da arhivisti zaostaju u svojim istraživanjima dosjea zbog pandemije covida-19 i da im je treba još vremena za posao.

Kontroverze oko izvješća

Ova je odgoda potrebna “da bi se spriječio bilo kakav napad na vojnu sigurnost, na obavještajne operacije, na održavanje javnog reda i na održavanje vanjskih odnosa”, rekao je predsjednik Biden. Objasnio je da se, nakon što su razmotrene sve činjenice, činilo da su one “važnije od općeg interesa ukidanja oznake tajnosti s dosjea odmah”.

Povjerenstvo koje se bavi atentatom na JFK-a, poznato i kao “Warrenovo povjerenstvo” i nazvano po njezinu predsjedniku Earlu Warrenu, tadašnjem predsjedniku Vrhovnog suda Sjedinjenih Država, godine 1964. je zaključilo da je Lee Harvey Oswald, bivši marinac koji je živio u Sovjetskom Savezu, počinio atentat na predsjednika Kennedyja i da je djelovao sam.

No odmah nakon objave zaključci izvješća izazvali su brojne kontroverze, a u kasnijim studijama kritiziran je rad povjerenstva. Kongresna komisija kasnije je zaključila da je “JFK-evo ubojstvo vjerojatno posljedica zavjere”.