Biden poručio Putinu: 'Nemoj. Nemoj. Nemoj'; Ali, što ako ga ruski lider ne posluša? Ima niz nuklearnih opcija
Zvuči nezamislivo da bi Putin naredio nuklearni napad, ali rizik raste
Prema ocjenama nekolicine promatrača zbivanja u Kremlju, opcije koje su trenutno na raspolaganju Vladimiru Putinu su turobne. Nakon velike ukrajinske protuofenzive na sjeveroistoku, ruski predsjednik može ili priznati ponižavajući poraz ili pokušati s još jačim nastojanjima da dođe do vojne pobjede. No, s ograničenim brojem rezervista na koje može računati, dio analitičara i nekadašnjih visoko pozicioniranih zapovjednika smatra da bi se čak mogao odlučiti za korištenje nuklearnog oružja ne bi li poništio svoje nazadovanje na bojnom polju. Da postoji određeni strah od takvog scenarija svjedoči i istup američkog predsjednika Joea Bidena u intervjuu za CBS News.
“Nemoj. Nemoj. Nemoj”, glasila je njegova poruka Putinu na novinarsko pitanje o mogućnosti da ruski lider posegne za nuklearnom opcijom.
Ukrajinski uspjesi na ratištu tjeraju Putina u kut
Istraživač na Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS) Franz-Stefan Gady za londonski The Times pojašnjava da, što ukrajinska vojska bude uspješnija, to će biti veći rizik od Putinove zapovijedi da se koristi tzv. taktičko nuklearno naoružanje.
Riječ je o oružju “nižeg ranga” od “strateškog” nuklearnog arsenala kakvim su, primjerice, opremljene ruske podmornice i temeljna mu je namjena uništenje vrlo specifičnih neprijateljskih meta pri čemu ne bi došlo do potpune destrukcije nekog šireg područja. Konkretno, taktička nuklearna bomba bez problema može uništiti nogometni stadion, dok projektil iz “strateškog” arsenala može uništiti i cijeli jedan grad.
Poželi li Putin doista eskalirati rat u Ukrajini do nuklearne razine, njegovi će mu generali doći s nekoliko opcija rangiranih po snazi udara. No, za razliku od američkog predsjednika koji jedini ima ovlast naređivanja nuklearnog napada, u Rusiji predsjednik to ne može učiniti sam. Ondje je, kako se vjeruje, na snazi tzv. “sustav dvostrukog ključa” prema kojemu za aktivaciju napada predsjednik i njegov ministar obrane trebaju poslati posebne kodove načelniku glavnog stožera koji, tek kad ih dobije od obojice, izdaje naredbu.
Nema dobre nuklearne opcije, ali neke su manje grozne
Gady navodi da je svaka nuklearna opcija najgora, ali ipak ih rangira pa smatra da bi najmanje grozna bila uporaba taktičkog naoružanja iznad Crnog mora čime bi se pokušalo “zaustaviti ukrajinski nalet’, odnosno time bi bila poslana poruka da je Rusija uistinu spremna koristiti i atomske bombe. Takav bi potez, naravno, izazvao uzbunu i u NATO-u iako nije sasvim jasno kakav bi odgovor stigao iz ovog vojnog saveza zbog čega bi Putin možda bio sklon odlučiti da mu se ovakav rizik isplati kako bi spasio vlastiti obraz.
Druga opcija za Putina bila bi korištenje taktičkog nuklearnog oružja za uništenje neke mete na kopnu, primjerice vojne instalacije. Detonacija bi izazvala slične posljedice kao i bomba bačena na Hiroshimu u vidu radijacije i teških zdravstvenih posljedica za sve preživjele, no razmjeri bi ipak bili znatno manji nego nakon američkog napada 1945. godine, kaže Gady za The Times.
On, doduše, upozorava da Rusija i dalje posjeduje dovoljno konvencionalnog dalekometnog arsenala da i bez atomskih bombi sa zemljom sravni i Harkov i Kijev, ali smatra da je vrlo mala vjerojatnost da će do toga u nastavku rata i doći. Kaže i da bi takav scenarij gotovo sigurno prisilio NATO na neki izravniji odgovor.
I bez nuklearne bombe može izazvati nuklearnu katastrofu
Stručnjak za ratovanje kemijskim naoružanjem Hamish de Bretton-Gordon za Times iznosi i alternativni način kojim bi Putin mogao “kazniti” Ukrajince zbog njihovih uspjeha. Kaže da bi Rusi mogli iskoristiti nuklearnu elektranu Zaporožje ili neku drugu kritičnu infrastrukturu kao oružje, i to na način da ih dignu u zrak pogotkom konvencionalnim projektilom čime bi nastale posljedice “šest puta gore od onih nakon Černobila”.
“Sovjetska doktrina dozvoljava vojnim zapovjednicima da upotrijebe taktičko nuklearno naoružanje s ciljem sprečavanja vlastitog poraza, a upravo je ruski poraz sve izvjesniji”, tumači Bretton-Gordon koji smatra da je Putin uvjeren da NATO ne bi na rusko korištenje taktičkih nuklearnih bombi reagirao korištenjem vlastitog nuklearnog arsenala.
Da bi uopće došlo do eventualne Putinove zapovijedi, ruska vojna doktrina nalaže da on prvo mora ustvrditi ili biti uvjeren da se Rusija našla u egzistencijalnoj opasnosti.
U ruskom vrhu ponavljaju da će se striktno držati doktrine
Vodeći ekspert za ruske nuklearne snage Pavel Podvig pojašnjava da su dosad svi ruski dužnosnici u niz navrata naglašavali da će se striktno držati spomenute doktrine. Dodaje i da bi međunarodne okolnosti i percepcija imale snažan utjecaj na bilo kakvu odluku u Kremlju.
“Ako bi čitav svijet korištenje nuklearnog naoružanja smatrao neprihvatljivim, onda bi i Kremlju, posebno u situaciji kada i nakon toga ne bi došlo do promjene vojne situacije, bilo izuzetno teško opravdati njegovu upotrebu”, zaključio je Podvig.