I ministri su počeli, doduše vrlo suptilno, javno napadati premijera zbog loših rezultata na izborima

Horvat vjeruje da bi HDZ s Vladom uključenijom u kampanju dobio 50 posto više glasova

28.09.2018., Zagreb - U povodu Dana policije i blagdana svetoga Mihovila u KD Vatroslav Lisinski odrzana svecana akademija. Darko Horvat
Photo: Igor Soban/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Zbog izbornih rezultata zemlja u HDZ-u, sasvim sigurno, neće prestati podrhtavati još neko vrijeme.

Dok su na najvišoj razini, Davor Ivo Stier i Miro Kovač već naznačili svoje ambicije za mogućim preuzimanjem stranke, na lokalnim razinama se burno raspravlja o izbornoj pobjedi s okusom podbačaja, ostvarenoj s najnižim rezultatom u povijesti HDZ-a.

Prekratka kampanja?!

Pomalo nezapaženo, stoga, prolaze i neke od suptilnijih kritika, izrečene na vrhovima prstiju, kojima se ipak iskazuje odmak od glavnog narativa stranačkog vrha. Ministar gospodarstva Darko Horvat, tako, u razgovoru za subotnji Večernji list oprezno, ali dosta očito, pliva kontra struje.

Horvat smatra da su ministri trebali biti više na terenu, među ljudima, ali da – vjerovali ili ne – nije bilo dovoljno vremena. “Da smo imali samo malo više vremena, mogućnosti biti s ljudima, siguran sam da bi ova brojka od 240.000 dobivenih glasova bila gotovo za 50 posto veća”, kazao je Horvat.

Moglo se u Lici

E sad, kampanja za posljednje europske izbore bila je najduža ikad, trajala je punih 45 dana. Sam Andrej Plenković je hvalio dužinu kampanje, kako bi se, kako je u više navrata kazao, uspješnije komunicirale europske teme.

Nadalje, kampanja za izbore u Ličko-senjskoj županiji prije dva i pol mjeseca bila je mnogo kraća, pa se opet našlo vremena da ministri u njenoj završnici praktički “kampiraju” u Gospiću i okolici. Očito je onda nešto bilo krivo planirano u “plavom” i “zelenom” timu kandidata s HDZ-ove liste koji su neumorno obilazili cijelu državu posljednjih tjedana.

Karamarkov čovjek

Horvat odašilje još jednu opreznu žaoku u smjeru premijera koji je “europske teme” u ovoj kampanji spominjao svakodnevno. Siguran je, veli, da će stranka iz svega što se dogodilo izvući “određene pouke” i da će se “više posvetiti narodnjačkim temama”. Odmak koji Horvat iskazuje u ovim rečenicama od strategije i taktike stranačkog vrha ne bi trebao biti previše iznenađujući. Naime, Horvat je bio ministar poduzetništva i obrta u Vladi Tihomira Oreškovića i u Plenkovićevom HDZ-u je na početku doživljavan kao “Karamarkov čovjek”.

Kad je na Badnjak 2016. godine Plenković pompozno najavio da će Hrvatska u kupnju Ininih dionica od MOL-a (tri i pol godine kasnije, hvala na pitanju, i dalje nema ni najmanje naznake da bi se tako nešto moglo početi događati), jedan od modela dolaska do novca za tu transakciju bio je prodaja dijela HEP-a.

Hotmail preokret

“Koliko god mediji potencirali konsenzus politike oko procesa vraćanja upravljačkih prava nad INA-om otkupom cjelokupnog paketa dionica MOL-a, toliko u energetskoj struci postoji konsenzus da za otkup istih ne smijemo prodavati dio HEP-a i ponoviti pogrešku iz 2003. godine”, usprotivio se tad Horvat na svom Facebook profilu.

Uglavnom, od preuzimanja Banskih dvora Plenković uopće nije kontaktirao Horvata. Dok Martina Dalić nakon “afere Hotmail” nije bila prisiljena na ostavku – tad je bivšem ministru poduzetništva i obrta ipak zazvonio mobitel. Pa se sad iz Vlade, a ne s profila na Facebooku, može zauzeti za povratak HDZ-a – narodnjačkim temama.