![TO GO WITH AFP STORY BY YULIA SILINA A picture taken on March 23, 2015 shows a closed coal mine near the eastern Ukrainian town of Lugansk. The year-long conflict in east Ukraine has closed businesses across the industrial heartland, ramping up unemployment, crippling its financial sector and leaving it ever more reliant on Moscow. […]](https://images.telegram.hr/dsHqMI9ynVsBSvUTd_N7WuRxupXxGfHvqSruPRVQahg/preset:single1/aHR0cHM6Ly93d3cudGVsZWdyYW0uaHIvd3AtY29udGVudC91cGxvYWRzLzIwMTUvMDQvMDAwX1BhcjgxMzY0Njg1LmpwZw.webp)
Danas je bio prosvjed protiv LNG terminala; možda je zgodno podsjetiti zašto taj projekt ne djeluje isplativo
Nekoliko tisuća ljudi danas je protestiralo na Korzu protiv plutajućeg terminala na Krku
Na riječkom Korzu danas je bio prosvjed protiv izgradnje plutajućeg LNG terminala. Službenih brojki još nema, procjenjuje se samo da se okupilo “više tisuća ljudi”, s tim da ih je oko 2000 stiglo s Krka. Prosvjedovali su i čelnici lokalne i regionalne samouprave, predstavnici političkih stranaka, ekolozi, sportaši i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel (SDP) prosvjed je nazvao više nego opravdanim, kako je istaknuo, “zbog loših iskustava s loše planiranim investicijama u prošlosti”. Gradonačelnik Krka Darijo Vasilić (PGS) pak je “političkom Zagrebu poručio da ne može i ne smije nametati svoju volju”.
Zašto se prosvjeduje ?
Prosvjednici smatraju da će zagađenje, koje će ovaj projekt proizvesti, umanjiti kvalitetu života ljudi u tom kraju. Smatraju da bi o izgradnji plutajućeg LNG terminala glavnu riječ trebala voditi lokalna samouprava. Smatraju da nije u skladu s prostornim planovima niti s hrvatskim zakonima, te da nije zasnovan na ekološki prihvatljivim standardima.
Prije godinu dana, jedan od najznačajnijih energetskih projekata u Hrvatskoj i Europi, LNG terminal na otoku Krku, dobio je zeleno svijetlo Europske komisije i odobrenje od 102 milijuna eura bespovratnih sredstava iz EU fondova. Odobreno je sufinanciranje studija u iznosu od 50% i radova u iznosu od 27,94%, što ukupno vrijedi 102 milijuna eura. Realizacija se očekuje kroz nekoliko godina, a projektom bi se povećala energetska sigurnost i opskrba plinom ne samo Hrvatske, nego i cijele Europe. Za ovaj su se projekt, u Europskom parlamentu, posebno zalagale zastupnice HDZ-a Dubravka Šuica i Ivana Maletić.
Je li projekt financijski isplativ?
Telegramov analitičar Goranko Fižulić još je u veljači prošle godine pisao o ekonomskoj neisplativosti gradnje LNG terminala na otoku Krku. Hrvatsko tržište plina čini 0,8 % tržišta EU, a polovinu svojih potreba zadovoljava iz domaćih nalazišta u jadranskom i panonskom podzemlju.
“Zbog bitno viših cijena plina koji se dobiva preradom u LNG terminalima u odnosu na plin isporučen cjevovodima iz Rusije, Norveške, Libije i Alžira, iskoristivost kapaciteta većine postojećih europskih terminala je iznimno niska. To znači da će se teško pronaći privatni investitor koji bi bio voljan preuzeti rizik izgradnje i eksploatacije krčkog terminala bez unaprijed potpisanog ugovora kojim bi mu bila zajamčena kupnja minimalnih količina prerađenog plina po za njega prihvatljivoj cijeni”.
U nedostatku ekonomskih argumenata za gradnju krčkog terminala ubačeni su, kao što to obično biva, geopolitički razlozi. Tako je u javnosti stvoren lažni dojam kako Hrvatska ovisi o ruskom plinu. Za one koji slabo pamte, ruski Gazprom bio je 2011. potpuno isključen s hrvatskog tržišta jer je INA ugovorila nabavku plina s talijanskom kompanijom ENI. I tako je bilo nekoliko narednih godina sve do početka ekspanzivnog rasta PPD-a kao novog distributera ruskog plina i usputnog kreditora HDZ-a”, pisao je Fižulić u svojoj analizi objavljenoj prošlo ljeto na Telegramu.