Bitka za Brexit seli se na vrhovni sud. Može li ta presuda srušiti Johnsona?
Ako vrhovni sud odluči u korist Johnsonovih protivnika, od premijera će se tražiti ostavka
Britanski vrhovni sud ovoga će tjedna presuditi je li britanski premijer Boris Johnson prekršio zakon kada je odlučio prekinuti rad parlamenta na čak pet tjedana i to u ključnim momentima u kojima se treba rasplesti budućnost Velike Britanije i njezinog izlaska iz Europske unije. Presuda, koja se očekuje najkasnije u petak, utjecat će na to kako će se i kada dogoditi Brexit, ali bi mogla presuditi i Johnsonovom premijerskom mandatu.
Johnson je krajem kolovoza zatražio od kraljice da prekine rad parlamenta sve do 14. listopada, dva tjedna prije planiranog Brexita. To je razbjesnilo protivnike neuređenog izlaska iz EU-a koji smatraju da se tako želi spriječiti parlament da stopira Brexit bez dogovora. Premijer je, naime, obećao da će Britanija napustiti EU 31. listopada, bez obzira bude li dotad postignut novi sporazum s Unijom ili ne.
Bivši premijer protiv aktualnog
Nezadovoljni zastupnici i aktivisti pokrenuli su protiv Johnsonove odluke sudske procese. Vrhovni sud sada odlučuje o dva takva slučaja u kojima su niži sudovi već donijeli pravorijek. No, te su presude bile suprotne. Sud u Edinburghu smatrao je da premijerov potez nije bio legalan. Sud u Londonu presudio je da je suspenzija parlamenta politička odluka koju donosi premijer.
Saslušanje pred vrhovnim sudom počinje danas i trajat će tri dana. Vijeće od 11 sudaca, pojednostavljeno rečeno, treba odlučiti je li u pravu bio škotski ili engleski sud. Britanija, koja trenutno živi u doista izvanrednim vremenima, svjedočit će u tom sudskom procesu jednako tako izvanrednom trenutku: bivši konzervativni premijer John Major uvjeravat će sudsko vijeće da je drugi konzervativni premijer (Johnson) prekršio zakon i obmanuo kraljicu. Major je, naime, uključen u jedan od procesa o kojima odlučuje vrhovni sud.
Što ako Johnson izgubi?
Ako se vrhovni sud složi s londonskom presudom, prekid rada ostaje na snazi i parlament se na sjednicu vraća 14. listopada. Međutim, ako Johnson izgubi, posljedice će biti vrlo ozbiljne. U tom slučaju, zastupnici bi se u Westminster vratili ranije i imali više vremena da dodatno osujete premijerov plan o Brexitu pod svaku cijenu. Čini se, naime, da Johnson i dalje ne odustaje od opcije kaotičnog Brexita, unatoč zakonu koji ga obvezuje da traži odgodu izlaska, ako do 19. listopada ne postigne novi sporazum s EU-om.
U britanskim medijima spekuliralo se i o mogućnosti da Johnson jednostavno ignorira taj zakon, što bi dakako gurnulo Britaniju u još dublju političku krizu. On sam, pak, tvrdi da će zakon poštivati, ali da će Britanija ipak izaći iz Unije 31. listopada. Ne objašnjava, međutim, kako to misli napraviti, ako se s EU-om prethodno ne dogovori, mada se u medijima povremeno spominje da njegovi suradnici traže „rupu” u zakonu.
Zahtjevi za premijerovu ostavku
Presuda koja bi išla kontra Johnsona dovela bi ga u vrlo neugodnu situaciju jer bi ispalo da je doista zavarao kraljicu kada je od nje tražio prekid rada parlamenta. Već sama činjenica da je kraljica na ovaj način upletena u izuzetno osjetljivu političku temu izazvala je kontroverze u Britaniji. Kada bi vrhovni sud stao na stranu onih koji tvrde da je suspenzija bila nelegalna, Johnson bi se našao u situaciji da objašnjava s kakvim je to (sumnjivim) argumentima od kraljice tražio prekid rada parlamenta.
Johnson se već morao opravdavati na tu temu, nakon presude škotskog suda (da njegova odluka nije legalna). Premijer uvjerava da kraljicu nije lagao niti doveo u zabludu. No, u slučaju nepovoljne presude vrhovnog suda – nepovoljne za premijera i vladu – pojačat će se pritisak na Johnsona i izgledno je da će njegovi kritičari, a u parlamentu ih ima nemali broj, tražiti ostavku.
Puna kapa Johnsona
Sagi o Brexitu ni inače ne nedostaje nadrealnih momenata, a za jedan takav pobrinuli su se jučer Johnson i luksemburški premijer Xavier Bettel. Nakon susreta u zgradi luksemburške vlade, ispred koje su Johnsona dočekali ne baš brojni, ali glasni prosvjednici, njih su dvojica trebala održati pressicu u dvorištu.
Johnson je, međutim, odustao, pa je Bettel, u nesvakidašnjem prizoru gestikulirao prema praznoj govornici – kao da se obraća svom britanskom kolegi, dok je iza njega vijorila i britanska zastava – izrazito oštrim riječima kritizirajući (nedostajućeg) Johnsona. Europskoj uniji, po svemu sudeći, puna je kapa živopisnog britanskog premijera i njegove strategije za Brexit.