Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Bivša šefica Ustavnog suda želi srušiti presudu da je nezakonito uzela plaće. Uključila je i DORH

Kako su utvrdili Povjerenstvo i sudovi, Omejec nije imala pravo na 6+6. Iz nekog razloga DORH sad te presude dovodi u pitanje

ZADNJA IZMJENA: lip 6, 2020
Foto: PIXSELL

U lipnju 2016. godine predsjednici Ustavnog suda Jasni Omejec je završavao mandat. S plaće od preko dvadeset tisuća kuna trebala se vratiti na profesorska primanja na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Tada počinje zanimljiv zaplet kojim se i danas bave najviša pravosudna tijela u zemlji.

Naime, po njenom zahtjevu je Ustavni sud 6. lipnja 2016. ustvrdio da ima pravo na naknadu zbog prestanka obnašanja dužnosti, poznatih 6+6 plaća. Prvih šest mjeseci bivša predsjednica Ustavnog suda imala je pravo na punu plaću prve osobe Ustavnog suda, a drugih pola godine bi se taj iznos prepolovio. Na Rješenju Ustavnog suda o ovih 6+6 za Jasnu Omejec potpisana je tada još uvijek predsjednica Ustavnog suda – Jasna Omejec.

Ista osoba potpisala je, međutim, petnaest dana kasnije zanimljiv zahtjev bivšem poslodavcu, Pravnom fakultetu u Zagrebu. Tražila je da se izmijeni ugovor koji su imali o njenom povratku na staro radno mjesto. Naime, po postojećem ugovoru Omejec se na posao na fakultet trebala vratiti u roku od mjesec dana. Sad je htjela da se ta odredba izmijeni i da se na Pravo vrati u roku od šest mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti. Odnosno, točno onda kad joj istekne pravo na šest naknada u visini pune plaće predsjednice Ustavnog suda. Na Pravnom fakultetu je taj Zahtjev brzo prihvaćen, a Omejec se od prosinca vratila na sveučilišni posao.

Bolje šest plaća, nego dvije

Problem je, međutim, što po Zakonu o obvezama i pravima dužnosnika nije moguće kumulativno koristiti i pravo na povratak na stari posao i naknadu 6+6. Dužnosnici koji se vraćaju na posao kod bivšeg poslodavca mogu naknadu sa starog radnog mjesta primati samo dva mjeseca.

Zbog toga ju je netko anonimno prijavio Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, koje ujesen 2017. godine zaključuje da je Omejec ovim doista prekršila Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Kako je od njenog odlaska s dužnosti do presude Povjerenstva prošlo više od godinu dana, jedina kazna je, prema slovu zakona, bila objava odluke. No, Omejec se nije pomirila s takvim ishodom i pokrenula je pravni rat koji traje još i danas.

Pravna akrobatika

Protiv odluke Povjerenstva žalila se prvo Upravnom sudu. Izgubila je. Zatim Visokom upravnom sudu. I tu je izgubila – i to prilično spektakularno. Visoki upravni sud je u pravomoćnoj presudi pokušaj bivše predsjednice Ustavnog suda da objasni da je imala pravo i na 6+6 i na povratak na stari posao nazvao “pravnom akrobatikom”.

Ili, riječima iz presude Visokog upravnog suda iz rujna prošle godine: “‘Pravna akrobatika kojom tužiteljica opravdava svoje postupanje, dajući značenje pravno normi koje joj sam zakonodavac nije namijenio, a koje odgovara samo tužiteljici samoj, nije niti u teoriji niti u pravnoj praksi priznata metoda tumačenja pravne norme i predstavlja tumačenje koje ne pridonosi sigurnosti pravnog poretka niti vladavini prava kao jednom od temeljnih ustavnih načela”.

Koga točno zastupa DORH?

No, ovih dana dolazi do novog zapleta. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, u ne baš uobičajenom potezu, podnosi zahtjev za preispitivanjem zakonitosti već pravomoćne presude Visokog upravnog suda u ovom slučaju. Na koji točno način Državno odvjetništvo u ovom slučaju zastupa interese Republike Hrvatske teško je reći. Naime, iz DORH-a su nam i službeno potvrdili da su Vrhovnom sudu uputili taj zahtjev, no dok se ne dovrši postupak pred tim tijelom, ne mogu otkriti njegov sadržaj.

Logično bi bilo zaključiti da se u ovom zahtjevu ponavljaju i primjedbe koje je na postupak pred Upravnim sudom u svojoj neuspješnoj žalbi Visokom upravnom sudu iznosila Omejec – da se, primjerice, Upravni sud ogriješio o materijalno i procesno pravo, te da se nije očitovao na čak sedam prigovora iz njene tužbe. Zašto je DORH zaključio da su argumenti koje je Visoki upravni sud u pravomoćnoj presudi nazvao “pravnom akrobatikom” valjani za podnošenje rijetko korištenog zahtjeva za preispitivanjem zakonitosti, doznat će se očito tek nakon što Vrhovni sud zaključi svoj postupak.

Jasmin Klarić
Telegram autor
496 članaka Više o autoru
Ana Raić Knežević
Telegram autor
1839 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program