Bivši i sadašnji novinari HRT-a otkrivaju mučne scene cenzure: 'Plenkoviću sam postavio pitanje koje nisam smio, kažnjen sam'

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) pokrenuli su akciju “HRT svima, a ne samo njima”, u sklopu koje bivši i sadašnji novinari i novinarke HRT-a iznose svoje ispovijesti o radu na javnom servisu i navode primjere cenzure i pritisaka na novinare.

“Borba za neovisan javni servis borba je za demokraciju i slobodno novinarstvo. HRT proživljava krizu najveću dosad. Bivši ravnatelj je u pritvoru, a novi se bira u problematičnom postupku, po problematičnom zakonu. Pitali smo kolegice i kolege koji su godinama radili na HRT-u zašto su otišli. A mnogi su otišli i napravili sjajne karijere u drugim medijima ili na drugim poslovima”, naglasili su iz HND-a i SNH-a.

U petak su HND i SNH na zajedničkoj presici provedeni natječaj za glavnog ravnatelja HRT-a nazvali farsom. Istaknuli su da je potrebno hitno izmijeniti Zakon o HRT-u i tada su pozvali novinare da “dignu glas protiv cenzure i nakaradnog vođenja javnog servisa”.

‘Je li ti stalo do posla?’

Netom nakon toga počeli su objavljivati ispovijesti kolega. Većina ih se potpisala imenom i prezimenom, ali su neki ostali anonimni. Jedan novinar HRT-a u ispovijesti navodi kako ga je rukovoditeljica Informativnog medijskog sustava (IMS) pitala je li mu stalo do posla nakon što su se iz Ministarstva obrazovanja požalili, jer je u prilogu naveo da je Ministarstvo ne odgovara na upite.

Drugi novinar je istaknuo kako mu je dvije godine zabranjen odlazak na teren nakon što je na konferenciji za medije u Berlinu tijekom prvog mandata premijera Andreja Plenkovića postavio pitanje o tome hoće li optičku mrežu za širokopojasni internet u Hrvatskoj graditi konzorcij hrvatskih tvrtki ili privatni investor. Oko pitanja su se usuglasili svi hrvatski novinari na presici smatrajući da je od javnog interesa, jer je tadašnji koalicijski partner Vlade Most bio protiv prodaje strateških komunikacijskih interesa.

Novinar je ispričao da ga je pet minuta nakon konferencije za medije nazvala nadređena urednica i počela vikati na njega. Rekla je da mu je pitanje glupo, a neugodni razgovor trajao je duže. Nakon toga ga je nazvao drugi nadređeni urednik koji je zatražio da to pitanje te odgovor Plenkovića i njemačke kancelarke Angele Merkel izostavi iz izvještaja za središnji Dnevnik. To pitanje i odgovor prenijeli su svi drugi mediji, a novinar, koji je član redakcije vanjske politike, nakon toga dvije godine nije išao na terene.

Naređeno da se ‘ušutka’ novinarka

“U očima vladajućih sve je uvijek dobro i balansirano na HRT-u. Zbog izjava da postoji cenzura čelnici novinarskih organizacija dobili su tužbe”, navode iz HND-a i SNH-a. U brojnim ispovijestima je ispričano kako se novinare HRT-a često šalje da budu “držači mikrofona” odnosno da prate ministre i dužnosnike ili da snime njihovu izjavu bez postavljanja potpitanja.

Jedna ispovijest opisuje kako je rukovoditelj od urednika zatražio da “ušutka” novinarku koja je u zatvorenoj internoj komunikaciji upozorila da jedan kolega ne iznosi jednu od ključnih informacija slučaja kojoj prati. Nakon što je novinarka pitala urednika odakle mu sadržaj zatvorene interne komunikacije dobila je odgovor da je s “viših pozicija naređeno da obavi taj zadatak”.

Praćenje vladajućih

Kada je u siječnju 2020. izbila afera s nekretninama tadašnjeg ministra zdravstva Milana Kujundžića, koju je otkrio Telegram, a o kojoj su opširno pisali svi mediji, Dnevniku HTV-a su trebala tri dana da snimi prvu od niza ministrovih nekretnina, navodi se u jednoj ispovijesti. “Vremena i kamera svakako je bilo već prvi dan”, istaknuto je.

Jedan novinar navodi kako Dnevnik HTV-a jedini nije objavio o sudaru autobusa tadašnje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović tijekom izborne kampanje. Informaciju su prenijeli tek nakon nekoliko dana, nakon službenog priopćenja s Pantovčaka.

Upozorava se je i kako je 2. kolovoza 2019. premijer Andrej Plenković slikom i tonom bio u više od polovice Dnevnika od 37 minuta. “Nakon što se pojavio u pet priloga, uslijedio je intervju s premijerom u trajanju od 16 minuta. I nije bilo ni prvi ni posljednji put”, stoji u ispovijesti.

‘Nije cenzura nego…’

Prema jednoj priči, urednica IMS-a je nakon što je HRT izgubio spor o postojanju cenzure na javnom servisu izjavila: “Nije istina da na HRT-u postoji cenzura. To je uređivačka politika.”

Isto tako više ispovijesti ukazuje na odnos HRT-a prema krovnim novinarskim udrugama. Tako je zatraženo da se u Dnevniku ne vide predstavnici HND-a koji su na saborskom Odboru za medije govorili upravo o cenzuri na HRT-u.

U jednom razgovoru je urednica IMS-a rekla kakav je stav HTV-a o praćenju HND-a. “HND se prati kao neka udruga, recimo kao što pratimo Udrugu ptica pjevica.” Objavljujući tu priču iz HND-a su ‘zacvrkutali’ – “cvr-cvr”.

‘Tamo ima sjajnih ljudi’

Uz anonimne postoje i brojne javne priče novinara. Profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i bivša novinarka Tena Perišin rekla je kako je, vezano za HRT, jako daleko “vječni primjer” BBC-ja. “HRT je još uvijek dio mene. Pamtim velike stvari koje smo napravili ili barem pokušali napraviti da bismo stvorili javni servis. A onda je bilo i sve manje tih pokušaja. I dan danas vjerujem u javni radiotelevizijski servis, ali mi je to jako teško na primjeru objasniti mojim studentima”, istaknula je Perišin.

Urednik i voditelj N1 televizije Ilija Jandrić napisao je da je s HRT-a otišao prije deset godina zbog bolje poslovne ponude, ali i lošeg upravljanja javnim servisom i uplitanja politike u uređivačku politiku. “Dovoljan je podatak da nam je tadašnji v. d. glavnog ravnatelja na poslu blokirao pristup Facebooku i Twitteru”, naveo je Jandrić.

Bivši novinar HRT-a i dobitnik HND-ove nagrade za televizijsko novinarstvo Ranko Stojanac o javnom medijskom servisu kazao je šturo da se “nađe tamo zaista sjajnih ljudi, talentiranih, a dobrih po duši”, a bivša novinarka HRT-a Petra Mlačić kazala je da bi “HRT bi trebao biti najbolja televizija koju imamo u državi, ali to nažalost stvarno nije”.

‘Ništa ne funkcionira kako treba’

Bivši novinar javne radiotelevizije Tomislav Kalousek je, pišući o HRT-u, istaknuo da “u toj kući baš ništa ne funkcionira kako treba”. “Ta tvrtka ne može zadovoljiti potrebe niti jednog čovjeka koji se želi pošteno baviti poslom. Kratkovremeno, može poslužiti mlađem novinaru da stekne iskustvo, ali za sve ostalo – izbjegavati. Ne preporučujem”, rekao je Kalousek, a preneseno je i mišljenje bivše TV voditeljice i, kako se isticalo, zaštitnog lica HRT-a Nevene Rendeli Vejzović.

”Otišla sam s HRT-a prije dvije godine kad sam se umorila od stalnih borbi sa sustavom koji jednostavno ne funkcionira, od najslabije plaćenih pa do najviše plaćenih radnih mjesta. Još gore od nepravednih plaća bilo mi je teško gledati kako se najnesposobniji uspinju po ljestvici moći i uništavaju sve dobro što ostali naprave”, poručila je Rendeli Vejzović. “Nisam nikad požalila jer na tržištu vrijede obrnuta pravila – koliko i kako radiš, toliko vrijediš. Ono za čim ću uvijek žaliti je program koji HRT zaslužuje. A mogli smo ga imati”, zaključila je.

Urednik i novinar s N1 televizije Igor Bobić, koji je na HRT-u radio početkom 2000.-ih smatra da je za demokraciju i novinarstvo bitno da se završi transformacija HRT-a na korist svih građana. “Javni servis nema alternativu”, naglasio je. Novinarka Ljubica Letinić samo je kratko poručila: “Bilo me sram reći da radim na HRT-u. Zato sam otišla.”