Bivši novinar HRT-a prepričao je kako tamo izgleda cenzura: ‘nazvali su iz ministarstva i požalili se na mene’
Novinar Zoran Pehar svjedoči kako je zbog pritužbi MUP-a na njegov rad skoro dobio otkaz na Prisavlju
Situacija u kojoj je HRT pokrenuo tridesetak tužbi protiv medija, novinara i Hrvatskog novinarskog društva (HND) tražeći odštete od ukupno 1,48 milijuna kuna (podaci su HND-ovi) postala je očito pretežak teret i za hrvatsku vlast.
Da se to iščitati iz danas jednoglasno usvojenog zaključka saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije kojim se pozvalo “stranke u sporu”, dakle HRT i one koji su tuženi, da ga pokušaju “riješiti dogovorom”.
Dakle, da se izbjegne sud i da se time stavi točka na priču o tužbama HRT-a zbog kojih su već negodovali i europarlamentarci, i povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, i Europska federacija novinara, i Međunarodna federacija novinara, i OESS, i Reporteri bez granica…
“Hoće li HRT tužiti i međunarodne organizacije?”
Član odbora Nenad Stazić (SDP) je poručio glavnom ravnatelju HRT-a Kazimiru Bačiću kako su “postupci HRT-a sramoćenje Hrvatske”, dok je potpredsjednik HND-a Denis Romac priupitao Bačića hoće li tužiti i te međunarodne institucije, no prvog čovjeka Prisavlja vjerojatno više brine činjenica da vladajuća većina nije bezrezervno stala na njegovu stranu, nego je pristala na zaključak kojim se apelira na izvansudsko rješenje problema.
Bačić je u dva navrata izrazio i spremnost da HRT odustane od tužbi – pod uvjetom da oni koje su tužili odustanu od optužbi za cenzuru. No, to s cenzurom je ipak nešto složenija priča.
Slučaj Glavak
Recimo, članica Odbora Sunčana Glavak (HDZ) je pokazala dosta razumijevanja za Bačićeve postupke. “Cenzura je kazneno djelo. Glavni ravnatelj HRT-a bi jako pogriješio da na optužbe o cenzuri nije pokrenuo tužbe”, kazala je Glavak danas, dakle, 23. siječnja 2019. godine.
Međutim, 18. rujna 2014., dakle prije samo malo više od četiri godine, Sunčana Glavak je tvrdila kako HRT daje mnogo više prostora tadašnjem predsjedniku Republike Ivi Josipoviću nego njegovoj tadašnjoj protukandidatkinji Kolindi Grabar-Kitarović. “Ako je sve ovo što smo iznijeli dirigirano, onda je doista riječ o vrlo opasnoj cenzuri koja je nezamisliva u uređenim demokracijama”, kazala je Glavak, te dodala i još nekoliko primjera radi kojih je smatrala da “na HRT-u vlada opasna cenzura”.
Zbog tih tvrdnji HRT je tada nije tužio, niti je poznato da je ikome takva ideja padala na pamet, iako je HDZ vrlo često u to vrijeme prozivao Prisavlje upravo za – cenzuru. Pače, kako bi rekla Glavak, “opasnu cenzuru”. Glavak iz 2014. godine, jasno.
Siledžijski postupak
Danas su, očito, na javnoj televiziji malo drugačija vremena, pa je glavni ravnatelj pred saborskim odborom utvrdio kako je, zbog zaštite ugleda i poslovanja HRT-a “bio primoran podići tužbe”, jer su navodi o cenzuri “kazneno djelo klevete”. Oporba na to, jasno, gleda drugačije, tužbe je primjerice Bojan Glavašević nazvao “siledžijskim postupkom” i “trošenjem novca poreznih obveznika”.
Kako bilo, čini se da će Bačić teško dobiti željenu odstupnicu i povlačenje izjava o cenzuri na HRT-u. Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko je pred Odborom kazao kako novinarska udruga ima dokaze o cenzuri na javnoj televiziji. “Radi se o iskazima kolegica i kolega koji su radili i rade na HRT-u i spremni su o tome svjedočiti na sudu”, kazao je Zovko. Želio je govoriti i o sadržaju nekih od tih svjedočenja, no prekinuo ga je predsjednik Odbora Andrija Mikulić (HDZ), podsjetivši da Odbor nema ovlasti ulaženja u meritum spora.
Peharovo svjedočenje o cenzuri na HRT-u
Jedno od tih svjedočenja, međutim, došlo je i do naše redakcije. Bivši novinar HRT-a Zoran Pehar u njemu teško optužuje vodstvo javne televizije za uredničke prakse koje, u najblažem slučaju, graniče s političkom cenzurom. Primjerice, u rujnu 2016. godine, nakon što je Ministarstvo obrazovanja mjesecima ignoriralo njegove upite o Pravilniku za pomoćnike u nastavi, napravio je prilog o tome da Ministarstvo ne odgovara na upite.
Nakon emisije pozvala ga je urednica Informativno medijskog servisa, rekla da su zvali iz Ministarstva i da se žale na njegovo ponašanje, te ga pitala je li mu stalo do njegovog posla. Nadalje, lanjski prilog o izvješću Pučke pravobraniteljice o okolnostima pogibije petogodišnje migrantice Madine Hussiny nikad nije objavljen, a Pehar od nadležnih urednica nikad nije dobio objašnjenje zbog čega.
MUP-ovo nezadovoljstvo je naša zapovijed
“Najgori primjer institucionalne cenzure”, kako ga sam Pehar naziva u svom svjedočenju, dogodio se u studenom prošle godine, kad se MUP požalio HRT-u da u razdoblju od 19 mjeseci šalje pitanja o migracijama, a odgovore ne objavljuje (da, među odgovorima su bili i oni koji su bili dio nikad objavljenog priloga o Madini). “Još bih mogao shvatiti da MUP-ova služba za odnose s javnošću ne razumije kako mnoga istraživanja neke teme ne rezultiraju snimljenim i emitiranim prilogom, što je normalno i uobičajeno u svakoj redakciji i što je dobro poznato svakom novinaru i uredniku. Ali očito nije poznato glavnom ravnatelju HRT-a Kazimiru Bačiću, koji mi je na temelju dopisa 8. studenog 2018. uputio Poziv na iznošenje obrane prije namjeravanog redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika”, kaže Pehar.
Otkaz tad nije dobio, no otišao je s HRT-a. A Bačić? Mostovka Ines Strenja Linić ga je na Odboru danas pitala je li spreman podnijeti ostavku ukoliko HRT na sudu izgubi procese koje je on pokrenuo tužbama protiv novinara, medija i HND-a. “Sudbena vlast u Hrvatskoj je neovisna, a ja ne komentiram postupke koji su u tijeku”, kazao je glavni ravnatelj HRT-a.