Bizarna priča o Rusu koji već šest mjeseci čami u Remetincu, a hrvatski sud ne zna što bi učinio s njim
Hrvatska ne zna treba li bivšeg visokog dužnosnika ministarstva izručiti Rusiji ili Islandu, gdje je pobjegao nakon optužnice za mito
Bivši visokopozicionirani službenik Ministarstva za izvanredne situacije u ruskoj Karelskoj Republici, 40-godišnji Ivan Nesterov već gotovo šest mjeseci nalazi se u istražnom zatvoru u Remetincu gdje čeka odluku hrvatskih sudova hoće li ga izručiti Rusiji. No, proces se zakomplicirao.
Nesterov je uhićen 30. lipnja ove godine na graničnom prijelazu Macelj na ulasku u Hrvatsku. Krenuo je na more, ali su ga hrvatski policajci zaustavili kada su utvrdili da je za njim raspisana međunarodna tjeralica. Izdao ju je Interpol Moskva, jer ruske vlasti Nesterova sumnjiče za zlouporabu pozicije upravo u Ministarstvu u kojem je radio.
Vrhovni sud RH traži pomoć Suda EU
Sada, šest mjeseci od uhićenja pojavila se dvojba koja je zaustavila njegovo izručenje Rusiji. Vrhovni sud RH objavio je u petak da ne zna kako bi se postavio u ovoj situaciji. Pojavila se dvojba treba li hrvatsko pravosuđe izručiti Nesterova izravno Rusiji ili se, prema pravilima EU, prije toga obratiti zemlji u koju se sklonio iz Rusije i koja mu je izdala putovnicu za izbjeglice – Islandu.
Naime, nakon podizanja optužnica za primanje mita u Karelskoj Republici, Nesterov je 2014. pobjegao na Island, gdje je, prvo nakon dobivanja putovnice za izbjeglice, u lipnju ove godine dobio i njihovo državljanstvo.
Kada bi se Hrvatska obratila Islandu ta bi zemlja mogla eventualno zatražiti predaju svog državljanina zbog vođenja kaznenog postupka. Izvjesno je da bi izručenje Rusiji tada moglo propasti.
U ovoj nedoumici Vrhovni sud RH našao se zbog činjenice da ni Island ni Rusija nisu članice Europske unije. S druge strane, Hrvatska kao članica EU, koja mora poštivati europsko pravo. Dodanu konfuziju unosi i činjenica da je Island zemlja članica Schengenskog prostora koja s EU ima potpisan poseban sporazum.
Zahtjev za tumačenjem prava Unije
Na kraju je Vrhovni sud RH zaključio kako u takvom složenom odnosu treba pomoć Suda Europske unije. Uputio mu je zahtjev za tumačenjem Članka 18. Ugovora o funkcioniranju EU. Ovo je prvi takav zahtjev upućen s Vrhovnog suda RH Sudu EU i to s konkretnim pitanjem: Treba li Hrvatska, kao članica EU, o izručenju Rusiji, zemlji koja nije članica EU, obavijestiti Island, koji također nije u EU, ali je u Schengenu?
Neslužbeno doznajemo da bi veliko vijeće Suda EU već krajem siječnja trabalo odlučivati o ovom slučaju iz Hrvatske.
Optužbe protiv službenika ministarstva
Nesterov se za to vrijeme nalazi u istražnom zatvoru u Remetincu. Tamo je odveden nakon uhićenja po međunarodnoj tjeralici. U njoj su ruske vlasti tražile njegovo uhićenje zbog optužbi da je primio mito i zlorabio svoju funkciju voditelja Odjela za licenciranje i certificiranje u ruskom Ministarstvu za izvanredna stanja Karelske Republike. Tvrde da se dogovorio s drugim službenicima Ministarstva da za mito od 833 tisuća rubalja, što iznosi oko 12 tisuća eura, predstavnicima firmi koji su ih potplatili izda licence za montiranje, tehničku podršku i popravak opreme za prevenciju požara u zgradama i na gradilištima.
Ruski mediji izvještavali su o tom slučaju. Pisali su da je Nesterov 2013. uhićen u sklopu antikorupcijske akcije, a uz njega su slobode bila lišena još najmanje dvojica muškaraca. Radilo se o jednom mlađem službeniku ruskog Ministarstva za izvanredna stanja Karelske Republike i jednom prijatelju voditelja Odjela za licenciranje i certificiranje koji je bio optužen kao posrednik u predaji mita.
Nesterov: ‘Ne želim natrag u Rusiju’
Već na prvom pojavljivanju na Županijskom sudu u Zagrebu, Nesterov je izjavio da se protivi izručenju Rusiji. Potvrdio je da ima i rusko i islandsko državljanstvo koje je, kako je naknadno utvrđeno, dobio 19. lipnja ove godine. Prije toga imao je samo putovnicu za izbjeglice, a na Island je pobjegao još 2014. godine. Sklonio se nakon pokretanja kaznenog postupka zbog mita. Veleposlanstvo Islanda zatražilo je službeno u ime islandske vlade da mu omoguće tzv. siguran prolaz na Island, što je prije moguće.
Početkom kolovoza na sud stiže zahtjev glavnog tužiteljstva Ruske Federacije, koje traži da Hrvatska izruči Nesterova, kako bi protiv njega bio proveden kazneni postupak zbog čak 14 kaznenih djela primanja mita. Istovremeno jamče da nije u pitanju politički progon, te da će bivši voditelj iz Ministarstva imati pravo na obranu. Neće, uvjeravaju, biti ni mučen ni ponižavan.
Bijeg pred optužbama za mito
Vijeće Županijskog suda u Zagrebu 5. rujna utvrđuje da su ispunjene sve pretpostavke za izručenje Nesterova, ali on se na tu odluku žali. U žalbi piše kako mu je na Islandu priznat status izbjeglice upravo zbog ovih optužbi za primanje mita, te kako bi, ako bude izručen mogao biti podvrgnut mučenju ili nečovječnom postupanju. Dostavio je u prilog tome više presuda Europskog suda za ljudska prava koje, po njegovom mišljenju, potvrđuju nehumane uvjete unutar zatvorskog sustava Ruske Federacije, kao i korumpiranost pravosuđa.
Međutim, prije nego što je pokrenuo proces odlučivanja o žalbi Ivana Nesterova, Vrhovni sud shvatio je kako ne zna treba li prije odluke o izručenju pitati Island traži li možda predaju svog državljanina. Proces izručenja prekinut je dok sa Suda EU ne stigne pojašnjenje.