Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Bliži se dogovor EU članica o prihvatu migranata spašenih na Sredozemnom moru. Što će napraviti Hrvatska?

Prema neslužbenim informacijama, u Vladi još nisu odlučili hoće li se uključiti u novi sustav, ako on bude dogovoren

ZADNJA IZMJENA: ruj 16, 2019
Foto: afp

Zemlje članice Europske unije dogovaraju se o novom privremenom sustavu prihvaćanja migranata spašenih na Sredozemnom moru koji bi omogućio da Italija i Malta otvore svoje luke za humanitarne brodove, a ljudi koje nevladine organizacije spase na moru budu automatski raspodijeljeni u pojedine članice EU-a. O tom su planu nedavno izvijestili talijanski mediji, navodeći da pregovori još nisu gotovi, ali da se dogovor može očekivati vrlo skoro.

Takav dogovor omogućio bi da se prekine dosadašnja praksa pregovaranja i odlučivanja od slučaja do slučaja koja je često, pogotovo ovog ljeta, dovodila do toga da brodovi nevladinih organizacija danima sa spašenim migrantima čekaju na moru dok im neka od članica EU-a ne dozvoli uplovljavanje. To je predstavljalo veliki problem za udruge koje upravljaju humanitarnim brodovima na Sredozemlju, o čemu je Telegram nedavno pisao. Iz nevladinih organizacija tada su za Telegram poručili da je njihova zadaća spašavanje ljudi, a ne pronalaženje političkih rješenja.

Dogovor nakon odlaska Salvinija

Sada bi, izgleda, jedno takvo rješenje, makar privremeno, moglo biti nađeno. To se događa nakon što je talijansku vladu napustila desna Liga i njezin čelnik Matteo Salvini koji je donedavno bio ministar unutarnjih poslova i koji je zagovarao i provodio vrlo rigoroznu politiku prema migrantima, uključujući i zatvaranje tamošnjih luka.

Prema izvješćima talijanskih medija, Francuska i Njemačka prihvaćale bi najveći broj ljudi s brodova, i to u roku od najviše mjesec dana nakon što bi se oni iskrcali u nekoj talijanskoj i malteškoj luci. Pregovore je u intervjuu za Süddeutsche Zeitung potvrdio njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer. “Razgovori još traju, ali ako sve ostane kako je dogovoreno, mogli bismo preuzeti 25 posto ljudi spašenih na moru koji dođu u Italiju”, kazao je Seehofer.

Hrvatska još nije odlučila

Novi sustav bio bi, po svemu sudeći, dobrovoljan – u njemu bi sudjelovale samo one članice EU-a koje to žele. Barem zasad. Jer talijanski premijer Giuseppe Conte, koji je prošlog tjedna u Bruxellesu razgovarao s novoizabranom predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, oživio je ideju da se one članice koje odbijaju sudjelovati u raspodjeli migranata na europskoj razini financijski sankcionira.

U izvješćima europskih medija, Hrvatska se ne spominje kao jedna od država koje su voljne dati svoj doprinos ovom potencijalnom dogovoru koji bi trebao biti potvrđen početkom listopada. Izvori bliski Vladi za Telegram potvrđuju da Hrvatska zasad „nije preuzela nikakvu obavezu” i da nikakva odluka o sudjelovanju ili nesudjelovanju nije donesena.

Plus za Schengen?

No, iako se ne može očekivati da će se Vlada gurati da se uključi u prihvat migranata, iz neslužbenih razgovora može se zaključiti da ipak nije a priori protiv, ali samo na simboličnoj razini. To bi, vjerojatno, značilo da Hrvatska – „od slučaja do slučaja”, kako se neslužbeno napominje – prihvati vrlo mali broj ljudi, možda tek jednu ili dvije osobe.

Hrvatskoj bi, međutim, trebalo biti u interesu pokazati solidarnost na djelu. Prvenstveno jer se radi o spašavanju ljudi. No, Vlada bi mogla biti zainteresirana i iz sebičnije perspektive, s obzirom da želi ulazak u Schengen, pa bi joj se to moglo bilježiti kao plus.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
177 članaka Više o autoru
Više s weba