Blokirane nekretnine ljudi kojima se sudi, Vlada će sad moći prodavati i prije presude. A što ako budu oslobođeni?
Vlada je donijela novu, polemičnu uredbu. Kratko smo je analizirali sa stručnjacima
Vlada je jučer donijela propis prema kojem će privremeno oduzetu imovinu osoba okrivljenih u kaznenim postupcima moći prodati i prije pravomoćne, osuđujuće presude. To znači da će nekretnine, poput kuća, poslovnih prostora, hala, garaža ili zemljišta moći završiti na bubnju i prije nego što suđenje bude okončano. Osim u prodaju, nekretnine će država, jednako tako prije kraja procesa, moći davati i u najam. Te opcije bit će aktivirane, pojašnjeno je, u slučajevima u kojima prijeti da nekretnina izgubi svoju vrijednost, ili ako bi njezino čuvanje državi bilo preskupo ili možda opasno.
Riječ je, dakle, o Uredbi o uvjetima i načinima upravljanja privremeno oduzetom imovinom u kaznenom postupku kojom je regulirano da će privremeno oduzetom imovinom upravljati Ministarstvo državne imovine. Ministar Goran Marić rekao je na sjednici Vlade kako se ovim propisom samo popunjava praznina nastala nakon donošenja Zakona o kaznenom postupku još 2013. godine. Valja dodati kako i europska pravila dopuštaju mogućnost prodaje privremeno oduzete imovine još tijekom istrage, no ministar Marić nije detaljnije objašnjavao kako će izgledati eventualna prodaja blokiranih nekretnina i tko će procjenjivati njihovu vrijednost.
Kada će biti moguće prodati nekretnine?
Uredba doduše propisuje da će se u prodaju kuća, vila, stanova, zemljišta ili poslovnih prostora što se uglavnom privremeno blokiraju kad se okrivljenik nađe pod istragom, moći ići ako bi godišnji trošak njezinog čuvanja iznosio više od 15 posto njezine vrijednosti. U trošak bi ulazile i godišnje režije.
Jednako tako, prodaja blokirane nekretnine bila bi moguća ukoliko bi prijetila opasnost da unutar godine dana izgubi deset posto svoje vrijednosti. Tko bi i kako na ionako turbulentnom tržištu nekretnina procjenjivao njezinu vrijednost, nije precizirano.
Prema ovoj Uredbi Ministarstvo državne imovine moći će privremeno oduzete nekretnine davati i u najam ili pak podzakup ovisno o njihovoj namjeni. Poslovni prostori tako će moći biti iznajmljeni, a potencijalno i kuće i stanovi ako će se na taj način ostvarivati ekonomska korist ili ušteda, te ako bi to bilo u javnom ili socijalnom interesu.
Mafiji se prije presude oduzima imovina
Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali skeptični su prema ovom modelu, te tvrde kako ih podsjeća na slično zakonsko rješenje što ga već godinama ima Srbija. Naime, i tamo privremeno oduzetom imovinom država može raspolagati prije pravomoćnog okončanja sudskog postupka.
Tako je poznat slučaj oduzimanja imovine balkanskom narko bossu Darku Šariću. Još 2011. u njegovoj luksuznoj vili od 900 kvadrata na Tatarskom brdu omogućen je boravak djece oboljele od malignih bolesti koja idu na dugotrajne terapije u Dječju bolnicu te ne mogu svakodnevno putovati kućama. I jedna manja Šarićeva vila koja mu je služila kao kuća za zabavu, postala je prva Roditeljska kuća. Dodijeljena je na korištenje Centru za socijalni rad i u nju su uselila djeca bez roditeljske skrbi, te je to postala druga Sigurna dječja kuća u Novom Sadu. Još jedna kuća smještena u istoj ulici pripala je Sekretarijatu za omladinu i sport.
Ipak, mogući su i sasvim realni problemi
U slučaju da okrivljeni na kraju ne bude pravomoćno osuđen i da mu se imovina ne oduzme trajno, država bi se, upozoravaju pravni i ustavni stručnjaci s kojima smo razgovarali, mogla naći u ozbiljnom problemu, ako je ranije blokirane nekretnine prodala. Tada će morati vratiti iznos jednak onom vrijednosti oduzete nekretnine. Tu se onda postavlja pitanje te vrijednosti i tko će ju sa sigurnošću odrediti. Kakva će biti situacija na tržištu u trenutku oduzimanja nekretnine, a kakva nakon izvjesno dugotrajnog sudskog postupka u Hrvatskoj?
Što ako vlasnik bude inzistirao da mu država vrati baš njegovu oduzetu kuću ili zemljište? Otvara se tako i pitanje prava vlasništva koje je jedna od najviših ustavnih kategorija i snažno je zaštićenom Europskom konvencijom o ljudskim pravima.
Zašto država ne oročava zamrznuti novac u banci?
Istovremeno, Uredbom nije ostavljena mogućnost državi da zamrznuta novčana sredstva oročava u banci, te tako eventualno profitira od kamata, što je u jednom trenutku, u vrijeme vlade Tihomira Oreškovića, bilo moguće s novcem koji je u svrhu jamstva uplaćivan na račune sudova.
Sada se to u ovoj novoj Uredbe ne spominje, već je propisano samo da se privremeno oduzeti novac stavlja na račun državnog proračuna. Dionice i udjele koji će biti zamrznuti u kaznenom postupku Ministarstvo državne imovine će također moći prodati ako se pojavi opasnost od stečaja tvrtke ili nekog drugog oblika pada njihove vrijednosti.