Boras opet minira Filozofski; nije dao da se odlučuje o v.d. dekana, šef ostaje njegov prorektor

Izgledno je da će Borasov namjesnik, prorektor Šimpraga, i dalje gospodariti Filozofskim koji ga ne želi na čelu institucije

ZADNJA IZMJENA: ruj 16, 2020

Filozofski fakultet u Zagrebu posljednjih je mjeseci žarište jedne od najvećih kriza koje su zatresle Sveučilište u Zagrebu otkako njime upravlja rektor Damir Boras. Kriza se zaoštrila prije dva mjeseca kada je Boras suspendirao dekanicu Filozofskog Vesnu Vlahović-Štetić, no da Filozofskom predstoji novi turbulentan period bilo je jasno još u travnju, kada je rektor odbio program kandidata za novog dekana Filozofskog Nevena Jovanovića. Radi se o profesoru čiji su dekanski program prihvatili na fakultetu još u veljači i koga su i nastavnici i studenti htjeli za dekana.

Nakon suspenzije dekanice Vlahović-Štetić, fakultet je kao vršitelj dužnosti još u srpnju preuzeo Borasov prorektor Miljenko Šimpraga, inače profesor veterine koji se u znanstvenom radu često bavio pitanjima kakvoće janjeće paštete i kobasica. Sudeći prema njegovim prvim potezima u privremenoj upravi, bilo je jasno da se Šimpraga na čelu Filozofskog namjerava zadržati neko vrijeme. Međutim, Filozofski je, nakon što im je Jovanović odbijen za dekana, za vršitelja dužnosti dekana od 1. listopada 2020. izabrao profesora Dragana Bagića, ali Boras potvrdu njegova izbora mjesecima ne stavlja na dnevni red Senata, kao niti na jučerašnju sjednicu, posljednju u ovoj akademskoj godini.

1. Što će sada biti s Filozofskim?

Filozofskim će i u novoj akademskoj godini od listopada upravljati Borasov namjesnik, prorektor Šimpraga. No, s Filozofskog su uporno tražili da od listopada na dužnost vršitelja dužnosti dekana stupi profesor Dragan Bagić, kojega je Vijeće fakulteta izabralo za v.d.-a u novoj akademskoj godini. Njegov, pak, izbor nije potvrđen, jer rektor Boras nije pred Senat stavio da o tome glasa. Zadnja prilika za to bila je jučer, kada se održala posljednja sjednica Senata u ovoj akademskoj godini.

I iz Sindikata su argumentirali da bi od 1. listopada za vršitelja dužnosti dekana trebao biti imenovan “kandidat kojeg je Filozofski fakultet istaknuo” u provedenom postupku, referirajući se upravo na profesora Bagića. Dakako, u dobroj vjeri možemo ostaviti mogućnost da će rektor Boras do listopada sazvati izvanrednu sjednicu samo s tom točkom dnevnoga reda, no prema posljednjim informacijama, Šimpraga će i dalje gospodariti Filozofskim.

Kako javlja Srednja.hr, danas je održao sjednicu Fakultetskog vijeća Filozofskog na kojoj je konačno pokrenuta dugotrajna i iscrpna procedura izbora dekana. Šimpraga je, prenosi Srednja.hr, izvijestio Vijeće da će, kada jednom i odaberu dekana, o datumu njegova stupanja na dužnost odlučiti rektor Boras. Uvriježena je praksa, prema Statutu Sveučilišta, da novoizabrani dekan preuzima dužnost prvoga dana nove akademske godine; 1. listopada 2020. počinje nova akademska godina, dotad je nemoguće provesti izbor dekana pa će, ako se primijeni statutarna odredba, novi dekan na čelo fakulteta zasjesti u listopadu 2021.

2. Kako je do ovoga došlo?

Fakultetsko vijeće Filozofskog još je u veljači, itekako na vrijeme, velikom većinom glasova prihvatilo dekanski program profesora Nevena Jovanovića kako bi postao novi dekan od jeseni. Prema proceduri, nakon što je prihvaćen na fakultetu, dekanski program mora dobiti i suglasnost rektora i Senata da bi se u konačnici dekan formalno izabrao. Međutim, rektor Boras i Senat tu su suglasnost uskratili krajem travnja i time zaustavili daljnji Jovanovićev put prema dekanskom mandatu.

Nakon toga, Filozofski je zbog okolnosti u kojima se našao, na Vijeću izabrao profesora Dragana Bagića za v.d. dekana od jeseni, no umjesto da rektor potvrdu v.d.-a Bagića uputi Senatu, odlučio se na v.d.-a Šimpragu iz svojeg prorektorskog tima.

3. Kako je Šimpraga dospio na čelo FF-a?

Nakon što Filozofskom nije potvrđen željeni kandidat za dekana, rektor Boras u srpnju je suspendirao tada još aktualnu dekanicu Vesnu Vlahović-Štetić, i to nakon pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu prema kojoj je Filozofski, na čelu s dekanicom, povrijedio radna prava moćnog prorektora Sveučilišta Ante Čovića, inače jednog od ključnih Borasovih suradnika.

Sud je presudio da je Filozofski u etičkom postupku provedenom protiv Čovića (u kojem je ustanovljeno da je 2005. nezakonito napredovao u znanstveno-nastavno zvanje redovnog profesora) mobingirao svoga zaposlenika te mu povrijedio dostojanstvo i ugled. Borasovu suspenziju dekanice Vlahović-Štetić Senat je potvrdio na elektroničkoj sjednici u srpnju, nakon čega je za v.d. dekana postavljen Borasov prorektor Šimpraga. Pobunjeni profesori i studenti, kao i Sindikat, tvrde da Šimpraga mora otići 1. listopada i da za v.d.-a mora biti potvrđen na fakultetu izabran profesor Bagić.

4. Kako se Filozofski nosi sa Šimpragom?

Prorektor Šimpraga još je u srpnju sazvao svoju prvu sjednicu Vijeća Filozofskog fakulteta i kao 118. od ukupno 119 točaka stavio onu o izboru dekana (iako mu je, kao v.d.-u, primarna zadaća provesti izbor dekana). Nakon što je Vijeće tada odbilo njegov prijedlog dnevnoga reda i tražilo da se glasa o njihovom (koji je kao prvu točku uključivao pokretanje postupka izbora dekana i zahtjev da od jeseni v.d. dekana bude profesor Bagić), Šimpraga je naprasno prekinuo sjednicu.

Kasnije je za portal Srednja.hr izjavio da pobunjenici iz Fakultetskog vijeća “ne predstavljaju Fakultetsko vijeće niti Fakultet” i nazvao ih je malom skupinom “koja je uzurpirala sebi pravo i ovlasti koje joj ne pripadaju ni po nijednom aktu na Fakultetu ili Sveučilištu”. Portalu je izjavio i kako bi nezadovoljnici za fakultetu “na privatnom sveučilištu zbog onoga što su organizirali ovih dana i zbog izjava koje su davali, najvjerojatnije dobili otkaz”.

Interesantno, Šimpraga je u pisanoj izjavi za Srednja.hr ime fakulteta kojem je privremeno na čelu u tri navrata krivo napisao; prvo je napisao “Filozoskog fakulteta”, a zatim je još dvaput pisao o “Filozovskom fakultetu”. Studenti i profesori već su tada najavili da neće dopustiti takav način upravljanja Filozofskim pa je još u srpnju bilo jasno da će se kaos preliti i u akademsku jesen. Ovih dana Studentski zbor upozorava da Šimpraga “ignorira naš zahtjev da se očituje kako će izgledati nadolazeća akademska godina”, kao i da, tvrde, cenzurira dvosmjernu online komunikaciju na mailing listama Filozofskog.

5. Što se dalje događalo sa suspendiranom dekanicom?

Profesorica Vesna Vlahović-Štetić podnijela je ustavnu tužbu zbog presude temeljem koje su je suspendirali rektor i Senat. Smatra da su joj u postupku, koji je protiv nje kao dekanice vodio moćan prorektor Čović, povrijeđena ustavna prava, a temeljni argument ustavne tužbe je povezanost sutkinje u postupku s tužiteljem Čovićem. Naime, Filozofski fakultet je tijekom postupka na Županijskom sudu tražio izuzeće sutkinje Tihane Marije Miladin jer njen suprug radi na Pravnom fakultetu, a prorektor Čović mu je posredno nadređen. Predsjednik Suda Ivan Turudić taj je zahtjev Filozofskog odbio.

6. Što se dalje događalo sa Senatom?

Nakon što je na srpanjskoj sjednici elektronskim putem potvrdio suspenziju dekanice Vlahović-Štetić, bez održane i inače uvriježene akademske rasprave, Senat je i na jučerašnjoj sjednici odlučivao elektroničkim, dopisnim putem preko maila. Takvom načinu održavanja sjednica usprotivilo se nekoliko dekana koji su svoj bunt izrazili ne sudjelujući i (djelomično) ne glasajući o točkama koje je rektor Boras stavio na dnevni red sjednice.

Inače, nakon smjene dekanice u srpnju, član Senata Nils Paar, inače profesor fizike s PMF-a, podnio je ostavku na članstvo u Senatu, ističući da se tamo sve rektorove odluke nekritički i bez rasprave prihvaćaju i da na Senatu vlada “atmosfera straha”. Potom su studenti i nastavnici Filozofskog održali prosvjednu šetnju od Fakulteta do Vlade RH, kojoj su urudžbirali više od osam i pol tisuća potpisa za smjenu Borasa. Iz Vlade su se pozivali na sveučilišnu autonomiju, a Boras je istodobno prosvjednike prozvao da se “bave politikom”.

Reagiralo je tada i šest dekana sa Sveučilišta, poslavši Borasu oštro pismo u kojem su ga prozvali zbog načina na koji vodi sjednice Senata, bez mogućnosti bilo kakve diskusije. Jedna od posljedica su i sve glasniji razgovori o odcjepljenju pojedinih fakulteta od Sveučilišta; o tome je Telegram opširno razgovarao s profesorima nekoliko zagrebačkih fakulteta.

7. Što su o krizi govorili Divjak i Fuchs?

O novoj krizi na Sveučilištu i na Filozofskom izjašnjavali su se i sada već bivša ministrica Blaženka Divjak i novi-stari ministar Radovan Fuchs. Divjak je otvoreno tvrdila da “osovina Čović-Boras radi ogromnu štetu sustavu znanosti i visokog obrazovanja”, referirajući se na rektora Borasa i moćnog prorektora Čovića. Situaciju sa suspenzijom dekanice opisala je sramotnom jer se o svemu odlučivalo “dekretima, na neakademski način i bez rasprave”.

Ministar Fuchs u dosadašnjim je istupima ponavljao da, s obzirom na važeće propise, teško bilo tko osim Senata može nešto promijeniti. Istovremeno, govorio je da se “sustavom visokog obrazovanja treba sustavnije pozabaviti”, a već je najavio da će u tom smislu ići u smjeru tzv. “Fuchsovih zakona” koje je pokušao donijeti za mandata u Vladi Jadranke Kosor. Kako je opširno podsjetio Jutarnji, “Fuchsovi zakoni” trebali su reformirati sustav visokog obrazovanja, no izazvali su znatne otpore u samoj akademskoj zajednici.

Iste otpore iz akademske zajednice imala je i Divjak kada je krenula u kreiranje Zakona o znanosti pa je izgledno da se i Fuchsu smiješi buran mandat i zbog visokog obrazovanja. Slojevita situacija Filozofskog jedan je od krupnijih simptoma godinama gomilanih problema upravljačkih struktura na Sveučilištu, koje će biti nužno rješavati.

Dora Kršul
Telegram autor
344 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program