Borasu istječe mandat. Telegram doznaje tko su ljudi koji žele preuzeti Sveučilište
U rektorsku će utrku, po svemu sudeći, i bivša Borasova prorektorica koja ga je napustila usred skandala početkom ove godine
Početak nove akademske godine u listopadu, označit će i početak izborne godine na Sveučilištu u Zagrebu. Naime, u akademskoj godini 2021./2022. na rasporedu su izbori za nasljednika rektora Damira Borasa. S krajem rujna 2022., Boras će zaokružiti osam godina na čelu Sveučilišta i pozdraviti se s rektorskim žezlom jer treći mandat nije moguć. Stoga se sveučilišni razgovori o njegovom nasljedniku ili nasljednici otvoreno i naveliko vode.
Kako Telegram doznaje, u posljednjih nešto više od mjesec dana iskristalizirala su se četiri imena koja će, po svemu sudeći, iduće godine u rektorsku utrku. Riječ je o, redom, aktualnom Borasovom prorektoru za poslovanje Sveučilišta Tonćiju Lazibatu, bivšoj Borasovoj prorektorici za kontrolu kvalitete Mirjani Hruškar, dekanu Građevinskog fakulteta Stjepanu Lakušiću i dekanu Medicinskog fakulteta Marijanu Klarici.
Spekulacije o ovim ljudima kao rektorskim kandidatima kolaju već neko vrijeme, no posljednjih su se tjedana pretvorile u konkretne informacije o pozivima, kavama i ručkovima s dekanima fakulteta i ostalim članovima Senata koji svojim glasovima odlučuju o novom rektoru ili rektorici. Svim potencijalnim kandidatima javili smo se s pitanjem hoće li se zaista kandidirati, imaju li uz sebe već okupljen tim i s kojom motivacijom ulaze u rektorsku utrku.
Lazibat se dogovara s ‘vrsnim suradnicima’
Prorektor Tonći Lazibat otvoreno nam je potvrdio da je već najavio svoju kandidaturu za rektora. Za Telegram ističe kako mu je poseban izazov kandidirati se za rektora Sveučilišta u Zagrebu s obzirom na dosadašnje upravljačko iskustvo u institucijama visokog obrazovanja.
U dva je mandata, podsjeća, bio dekan Ekonomskog fakulteta i trenutačno je u drugom prorektorskom mandatu uz rektora Borasa. “Bez tima se ne ide u izbore”, rekao nam je i dodao kako je trenutno u fazi dogovora s potencijalnim “vrsnim suradnicima”.
Uz njega će sigurno biti njegova kolegica prorektorica Ivana Čuković Bagić. Ona je, kazao je Lazibat, uz njega od početka i nadalje će biti u njegovom timu. O motivaciji za kandidaturu kaže: “Moj primarni motiv uvijek je bio rad za opće dobro kao i za uspješno i kvalitetno pozicioniranje akademskog i stručnog obrazovanja i znanosti, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini”, zaključio je za Telegram.
Izazvao revolt studenata stručnih studija
Kao prorektor Damira Borasa, u javnosti je bio najeksponiraniji oko pitanja ustavnosti Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), odnosno pozicioniranja stručnih studija u odnosu na sveučilišne. Zagovarao je da stručni studiji u HKO-u razinski ne mogu biti izjednačeni sa sveučilišnima, čime je 2017. i 2020. izazvao snažan i raširen revolt studenata stručnih studija okupljenih u inicijativu “Stop diskriminaciji stručnih studija”. Njegovo se ime spominjalo i u kontekstu inicijative dodjele počasnog doktorata pokojnom Milanu Bandiću.
Naime, nakon što je inicijativu lansirao tadašnji dekan Muzičke akademije, imenovano je povjerenstvo koje je trebalo razmotriti prijedlog o Bandiću kao počasnom doktoru. Na čelo tog povjerenstva imenovan je Lazibat i iako formalno nisu objavili nikakav zaključak, Telegram je nakon Bandićeve smrti dobio potvrdu dvaju upućenih izvora da je povjerenstvo napisalo izvješće s preporukom dodjele doktorata. Spomenimo i kako je Lazibat bio u povjerenstvu za obranu doktorske disertacije šefa HGK Luke Burilovića na osječkom sveučilištu.
U trenutku obrane disertacije, Burilović je već bio na čelu Sveučilišnog savjeta zagrebačkog sveučilišta gdje ima zadaću nadzirati zakonitost rada uprave Sveučilišta, u kojoj je i Lazibat. Prema javno dostupnim podacima, Lazibat pohađa doktorski studij Sveučilišta u Zadru, gdje je prošle godine branio temu svoje disertacije pod naslovom “Tema grada u poeziji Dragutina Tadijanovića”. Prvi doktorat stekao je 1996. na Ekonomskom fakultetu u Mostaru.
Hruškar: Odmak od politike sadašnje uprave
Da razmišlja o kandidaturi za rektoricu Sveučilišta u Zagrebu, potvrdila nam je Mirjana Hruškar, bivša prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete u Borasovoj upravi. Hruškar je neopozivu ostavku podnijela u veljači ove godine, nakon Telegramovog otkrića kako je rektor Boras nagradio profesora optuženog za seksualno uznemiravanje. U pismu ostavke tada je istaknula da u rektorovim namjerama ne vidi dobru volju da se Sveučilište suoči s ozbiljnim izazovima koji “ozbiljno narušavaju kvalitetu”.
Za Telegram dodaje kako njezina ostavka jasno pokazuje da nije mogla slijediti politiku sadašnje uprave. U svom se radu, nastavlja, zalagala za poboljšanje kvalitete i rad za dobrobit Sveučilišta. “Ostavku sam bila primorana dati kada sam uvidjela da vrijednosti za koje sam se zalagala neće biti prihvaćene”, ističe.
Kaže kako uz sebe sada ima tim “iskusnih i kompetentnih sveučilišnih profesora i čelnika respektabilnih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu”. Izazovna vremena, dodaje, otvaraju prostor za napredak na Sveučilištu, “ne samo na organizacijskoj i projektnoj razini, već i na onoj međuljudskoj”.
Smatra da Sveučilište u Zagrebu mora osnažiti ulogu lidera u hrvatskom prostoru visokog obrazovanja, a glavna joj je motivacija za kandidaturu, kako kaže, činiti pomake kojima zajednički doprinose studenti, kolege i zaposlenici. “Smatram da Sveučilište može i mora biti pokretač pozitivnih promjena u društvu, a jedna od smjernica mog djelovanja bit će i društvena odgovornost”, zaključuje Hruškar, inače redovita profesorica u trajnom zvanju Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta. Tamo je, od 2011. u dva mandata, bila dekanica fakulteta.
Dekan Građevine se konzultira, s Medicine muk
Aktualni dekan Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić također se spominje kao jedan od izglednih rektorskih kandidata. On nam je potvrdio kako su trenutačno u tijeku “konzultacije vezano uz moju eventualnu kandidaturu za rektora Sveučilišta u Zagrebu”. U sveučilišnim kuloarima može se čuti da Lakušićeva eventualna kandidatura dolazi na krilima angažmana Građevinskog fakulteta nakon potresa u Zagrebu i na Baniji prošle godine.
U konačnici, kao potencijalni rektorski kandidat spominje se i Marijan Klarica, aktualni dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Klarica jedini nije odgovorio na naš upit, no prema Telegramovim neslužbenim informacijama, svoju je kandidaturu u neformalnim razgovorima već najavio pojedinim članovima Senata Sveučilišta.
I 2014. su se natjecale dvije prorektorice
Ako se ova četvorka iduće akademske godine upusti u rektorsku utrku, bit će to situacija u dvije crtice slična onoj iz 2014. godine, kada je za rektora prvi put izabran Boras. I tada se rektor birao između četiri kandidata, a Boras je izabran u drugom krugu, nakon sraza s Blaženkom Divjak koju je dobio za četiri glasa. Osim Divjak, za rektoricu se tada natjecala i Melita Kovačević; obje su u utrku ušle kao prorektorice dotadašnjeg rektora Alekse Bjeliša, a slična bi se situacija mogla ponoviti i sada s Borasovim prorektorima; Lazibatom i, doduše bivšom, Hruškar.
Spomenimo i kako postupak izbora za rektora mora početi najkasnije osam mjeseci prije isteka mandata aktualnog rektora. Kako Borasu istječe mandat s krajem rujna 2022., postupak izbora mora početi najkasnije krajem siječnja 2022. Postupak počinje imenovanjem izbornog povjerenstva u Senatu, odnosno pozivom povjerenstva za dostavu kandidacijskih prijedloga. Pobjeđuje onaj kandidat koji prikupi natpolovičnu većinu ukupnog broja glasova biračkog tijela. Drugim riječima, rektorom ili rektoricom postaje kandidat koji, od ukupno 70 ruku u Senatu, prikupi njih 36.