Bozanić Kutleši predao štap, novi nadbiskup se požalio: 'Hrvatska je u krizi zbog bespoštedne sekularizacije i ateizacije'

Izdvojili smo najvažnije poruke novog zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše

29.04.2023., Zagreb - Svecanim liturgijskim slavljem sluzbu novog zagrebackog nadbiskupa preuzeo je monsinjor Drazen Kutlesa postavsi tako 77. zagrebacki biskup, odnosno 9. nadbiskup metropolit zagrebacki. Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Preuzimanjem pastirskoga štapa od kardinala Josipa Bozanića, mons. Dražen Kutleša u subotu je na liturgiji u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca preuzeo službu zagrebačkoga nadbiskupa. Vjernike je pozvao da u svoje molitve uključe njegovu molitvu za “obilje duha” i “milost vodstva postojanošću i čvrstoćom čiste savjesti kardinala Stepinca i blagom ljubavlju kardinala Kuharića“.

Mons. Kutleša je naglasio važnost izgradnje pravednijeg društva, u kojemu će se priznavati i štititi ljudska prava, a ekonomski i politički odnosi biti uređeni na način koji će služiti dobrobiti svih ljudi. To je, smatra, izazov pri kojemu neizostavna uloga pripada svim vjernicima, ženama i muževima.

Opasnost koju možemo opaziti i koja nam prijeti na svim razinama društvenog, ali i vjerskog života, je svojevrsna podvojenost, hipokrizija, rekao je novi nadbiskup, dodavši kako se jedno vjeruje i ispovijeda na privatnom planu, a drugo na društvenom i vjerskom.

Danas ne znamo što je grijeh, a što vrlina, što dobro, a što loše

Onda se, istaknuo je, malo pomalo dođe do točke kad se vlastita nedosljednost predstavlja kao opravdan i poželjan obrazac ponašanja. “Svjesni smo da je, i u prošlosti i u sadašnjosti, problem s nedostatkom vrlina, ali danas primjećujemo i nedostatak znanja o vrlinama”, rekao je mons. Kutleša.

Kršćani su, kao i drugi grešnici, uvijek bili podložni grijesima i manama, ali čini se da danas više ne znamo što je grijeh, a što vrlina; što dobro, a što loše; što je pošteno, a što ne, ocijenio je.

Istaknuo je kako društveno nepoštenje i nepravda posebno teško pogađaju obitelj. Ona je oduvijek bila jezgra zajedništva i prihvaćanja, podsjetio je i dodao kako to najintimnije čovjekovo dobro koje baštinimo od Boga najviše trpi od gospodarskih neravnoteža, izostanka gospodarske i društvene empatije, ali i proturječnosti i podjela koje oni sa sobom nose.

Josip Bozanić i Dražen Kutleša Marko Lukunic/PIXSELL

Teško su pogođeni materinstvo i roditeljstvo, djeca i mladež

Ocijenio je kako su teško pogođeni materinstvo i roditeljstvo, djeca i mladež, koji su pokretačka snaga naroda. “Bez njih – sve je uzaludno! Demografsko uništenje usmjereno je prije svega na obitelj, a potom nužno i na pojedince”, rekao je nadbiskup Kutleša.

Obitelj, roditeljstvo, materinstvo te djeca i mladež stoga zavrjeđuju kvalificiranu i bezuvjetnu obzirnost, potporu i pomoć Crkve i društva, istaknuo je dodavši kako su svi pozvani u društvu u prvom redu zaštititi obitelj, a na poseban način djecu. Naglasio je kako je u samoj biti svjedočkoga života i djelovanja odnos prema istini i dobru.

Svaki čovjek u svojoj najdubljoj nutrini i intimi ima nepogrešivu čežnju za istinom i dobrom, nosi nepokolebljivu predodžbu o onom što je pošteno i pravedno, rekao je i dodao kako, premda je čovjeku prirođena, ta predodžba zna izblijedjeti zbog ranjivosti i nestalnosti jer daje prednost vremenitim dobrima i interesima, prolaznim kompromisima, pa čak i po cijenu žrtvovanja istine.

Postajemo robovi raznih ovisnosti, sekularizacija je bespoštedna

Naglasio je kako i dalje postoje razni oblici iskorištavanja, nasilja i nepravdi u društvu te dodao kako uz to, umjesto da smo svakoga dana sve više odgovorno slobodni, postajemo sve više robovi raznih ovisnosti, tehničkih pomagala, medijskih napisa i ljudskih mišljenja. “Moramo biti svjesni činjenice da je bespoštedna sekularizacija i ateizacija društva uvelike zahvatila i naš narod”, rekao je dodavši kako to u njemu stvara prije svega duhovnu, moralnu, a onda i antropološku krizu.

Podsjetio je kako budućnost Crkve i jednoga naroda ovisi o unutarnjoj promjeni i vrijednostima koje pojedinac odlučuje živjeti. Kako bi se postigle promjene koje će biti u službi čovjeka, utemeljene na evanđeoskim vrijednostima, potrebno je prije svega unutarnje obraćenje pojedinaca, poručio je mons. Kutleša.

Na liturgiji preuzimanja službe zagrebačkoga nadbiskupa nazočili su premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, ministri te saborski zastupnici.