Božidar Kalmeta, neuništivi HDZ-ovac uz kojeg se godinama vežu afere. Evo što mu sve nikad nije dokazano
Optuživali su ga kao gradonačelnika, ministra i saborskog zastupnika. Čovjek je i dalje na slobodi
Bivši HDZ-ov ministar i zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta danas je nepravomoćno oslobođen krivnje za izvlačenje novca iz HAC-a. USKOK-ova optužnica teretila je Kalmetu i suradnike za izvlačenje nešto više od 20 milijuna kuna preko cestarskih radova od 2005. godine. Kalmeta je tada bio ministar prometa, a USKOK je tvrdio da je istovremeno bio i šef zločinačke grupe koja je stajala iza kriminala i korupcije u tom građevinskom sektoru. Uz malverzacije preko cestarskih firmi, Božidar Kalmeta odgovarao je i za naručivanje i plaćanje filmića “Prometna renesansa Hrvatske”, za što je također oslobođen.
Osim cestarske afere, Kalmeta se tijekom 30-godišnje političke karijere susreo s još brojnim optužbama, od onih za političke malverzacije na lokalnim izborima 2001. godine, pa do sumnji da je upetljan u najveći HDZ-ov skandal posljednjih godina, Fimi Mediju. Usprkos brojnim sumnjama, nikada nije dokazano ništa za što je optuživan. Pripremili smo kratak pregled afera koje su se povezivale s Božidarom Kalmetom.
Problema je imao još kao gradonačelnik
Kalmeta je gradonačelnik Zadra postao 1994., ali nakon lokalnih izbora 2001. činilo se da će mu mjesto na čelu grada preoteti Stanislav Antić. Bivši direktor zadarske Tvornice specijalnih alatnih strojeva (SAS), koji je potkraj osamdesetih s tom tvrtkom postizao rezultate o kojima većina posrnulih jugoslavenskih poduzeća nije mogla ni sanjati, sa svojom je neovisnom listom na izborima osvojio 14 mjesta. HDZ je na čelu s Kalmetom dobio samo 13 mjesta. Kada je izgledalo da je gradonačelničko mjesto izgubljeno, za Kalmetu je posve neočekivano ruku digla Renata Peroš s Antićeve liste, i on je ponovo izabran na čelo grada.
Zadarski gradonačelnik Kalmeta je ostao do 2003., kada je HDZ-u na parlamentarnim izborima u devetoj izbornoj jedinici donio devet mjesta, za što ga je novi premijer Ivo Sanader nagradio položajem ministra mora, turizma, prometa i razvitka u svojoj Vladi. Kalmeta je u Zagreb poveo i prijatelja i vozača Danijela Miočića, koji se uskoro našao suočen s optužbama da je s još šestoricom ljudi od cetingradskog obrtnika Miće Valentića pokušao iznuditi 460 tisuća kuna. Miočić je 2009. pravomoćno osuđen na 15 mjeseci zatvora. Kalmeta je rekao da njegov vozač nikada otkad ga je upoznao nije bio u sukobu sa zakonom, i od svega se ogradio onom među hrvatskim političarima toliko popularnom rečenicom „Neka institucije rade svoj posao”.
Brojne afere u cestogradnji
Dok se suđenje Miočiću 2007. već primicalo kraju, SDP-ov saborski zastupnik Ivica Pančić prozvao je Kalmetu zbog malverzacija prilikom gradnje ceste Gaženica – Zadar 2. Slučaj Gaženica nastavio se rasplitati kroz istragu DORH-a, suđenje, i, konačno, danas donesenu nepravomoćnu presudu kako su za izvlačenje novca preko Gaženice krivi Kalmetini suradnici Stjepko Boban, Milivoj Milulić i Damir Kezele. Oslobođeni su Kalmeta i njegov bliski suradnik Zdravko Livaković, iako je USKOK tvrdio da je baš Kalmeta bio šef zločinačke grupe koja je stajala iza kriminala i korupcije sektoru cestarskih radova, povezane i s pranjem novaca u aferi Remorker.
Gaženica i Remorker su, međutim, bile tek dvije od mnogih afera u cestogradnji povezanih s Božidarom Kalmetom. U vrijeme kada je kao resorni ministar bio predsjednik Skupštine HAC-a, na Kalmetin su račun stizale optužbe da pogoduje tvrtkama koje su obavljale radove na autocestama. Uz to, mediji su u HAC-u otkrili protuzakonito zapošljavanje, te zaposlenike koji primaju plaće a ne rade. Kalmeta je tvrdio da o svemu tome ništa ne zna, a srušila ga nije ni afera koja je nastala kada se doznalo da je HAC s tvrtkom Skladgradnja sklopio ugovor s nevjerojatnim cijenama za bojanje tunela Mala Kapela i Sveti Rok.
SDP je 2009., zbog brojnih afera u njegovom resoru, zatražio Kalmetinu smjenu, ali mu je Sabor ipak izglasao povjerenje, a on je tvrdio kako se ne osjeća odgovornim ni za jednu od tih afera. Branio se tvrdeći da ne može biti politički odgovoran “ako netko tamo dolje nešto napravi”, objašnjavajući da bi se u protivnom “oni dolje” mogli skrivati iza političke odgovornosti resornog ministra. To bi, prema Kalmeti, značilo suspenziju pravne države. Obrana je upalila, a Kalmeta je ministar mora, prometa i infrastrukture ostao sve do poraza HDZ-a na parlamentarnim izborima 2011.
Teške nesreće u HŽ-u
Optužbe za još jednu aferu iz razdoblja kada je bio gradonačelnik Zadra protiv Kalmete su isplivale 2010. Tada su se u medijima pojavile priče o tome da je Kalmeta nestalima proglasio 58 ljudi, oduzeo im zemljište površine od oko 18.000 četvornih metara, a onda je to zemljište navodno prodao poduzetniku Mladenu Ninčeviću, koji je na njemu sagradio 250 stanova. Nestali vlasnici zemljišta na kraju su se ipak pojavili i tužili Grad Zadar, pisao je Večernji list. Županijski sud u Zadru priznao im je da nisu nestali, štoviše, da su živjeli u Zadru i okolici i da ih se moglo lako pronaći, pa su im je omogućeno ponavljanje cijelog postupka utvrđivanja vlasništva na spornom zemljištu. Kalmeta, naravno, nije optužen zbog bilo kakvih nepravilnosti.
Za vrijeme Kalmetina mandata na čelu Skupštine Hrvatskih željeznica izbilo je desetak afera teških oko 300 milijuna kuna, pisala su 24sata. Kalmeta je smijenio direktora Davorina Kobaka zbog sumnje u pronevjeru 2,5 milijuna kuna. Tvrdio je da je o ostavci razmišljao nakon teške nesreće koja se 2009. dogodila na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, kada putnički vlak iz Siska nije uspio stati na peronu nego se zabio u betonski odbojnik, pri čemu je ozlijeđeno 60 putnika. Ostavku je nudio nakon nesreće u Rudinama u kojoj je poginulo šest, a ozlijeđeno 55 putnika, ali na kraju je ipak ostao ministar. Što se tiče financijskih afera u HŽ-u, Kalmeta je tvrdio da on s njima nema ništa, te da ih on kao predsjednik Nadzornog odbora otkriva.
Zahvatio ga je samo jedan kraka Fimi medije
Ime Božidara Kalmete spomenuto je i u aferi Fimi media. Na suđenju se Kalmeta pojavio samo kao svjedok, ali nekoliko ljudi tvrdilo je da su Kalmeta i Mladen Barišić dogovarali poslove s mnogim tvrtkama. O tome su na suđenju za Fimi Mediju svjedočili bivši direktor Gredelja Anton Fabek, bivši član uprave Hrvatskih autocesta Milivoj Mikulić, te bivši direktor Hrvatske pošte Andrej Sardelić. Usprkos tome, Kalmeta je u Fimi mediji optužen samo za naručivanje i plaćanje filma “Prometna renesansa Hrvatske”.
Naposljetku, Kalmetu se spominjalo i u vezi sa sumnjivom privatizacijom NK Zadra, zbog koje je uhićen Rene Sinovčić i još sedmero ljudi. SDP-ovi zadarski vijećnici tvrdili su da je Sinovčić iz nogometnog kluba izvlačio novac, pisala su 24 sata, i da su Kalmeta i drugi čelnici Zadra taj novac transferirali. On je na takve optužbe odgovarao kako je privatizacija NK Zadra napravljena sukladno državnim propisima. „Da se Grad Zadar umoči u nešto na što nije mogao utjecati je vrlo zlonamjerno i opako. Grad Zadar je čist kao sunce kad je u pitanju to preoblikovanje jer to jednostavno ne ovisi o Gradu”, rekao je tada Kalmeta. Neko se vrijeme činilo kako postoji mogućnost da će se Sinovčić nagoditi s USKOK-om, ali u listopadu prošle godine najavljeno je da će bivšem predsjedniku NK Zadra ipak biti suđeno.