Božinović potvrdio: osim u zdravstvo, covid potvrde vjerojatno se uvode i u sustav socijalne skrbi
Napomenuo je kako ne razmišljaju o široj upotrebi covid potvrda
Nakon što su na prošlotjednoj presici Nacionalnog stožera najavili kako će covid potvrde biti obavezne za zdravstvene djelatnike od 1. listopada, ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako smatra da bi to trebalo uvesti i za resor socijalne skrbi. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je rekao kako je moguće da će obavezne potvrde za socijalne radnike biti uvedene paralelno s onima za zaposlene u zdravstvu.
Božinović je u intervjuu za Media servis rekao kako prema prvim reakcijama ne očekuju otpor na uvođenje obveznih potvrda. “Kad govorimo o zdravstvu i kad govorimo o socijali, odnosno domovima za starije, što je vjerojatno sljedeći ili možda istovremeni potez, sve se u tim sektorima na neki način i vrti oko zdravlja ljudi, a naš primarni cilj je zaštititi zdravlje svih naših građana”, rekao je.
Naglasio je kako nitko ne može na cijepljenje natjerati one koji se zbog zdravstvenih razloga ne mogu cijepiti. “Ono što mi radimo i što trebamo raditi jest ukazivati na prednosti cijepljenja. Bolnice i domove za starije moramo maksimalno zaštititi”, izjavio je Božinović.
Zasad neće biti potvrda za obrazovanje
Na pitanje hoće li potvrde obvezati i za obrazovni sustav odgovorio je kako razgovaraju o svemu. “Ali nisam siguran da se može u ovom trenutku nešto tako najaviti. Naravno da sve odluke koje donosimo, donosimo na temelju aktualne epidemiološke situacije.”
Rekao je i kako se ne može odustati od praćenja broja novozaraženih istaknuvši da je to najbolji indikator trendova, ali je rekao kako se treba više razgovarati o težim slučajevima zaraze. “I onda u tom kontekstu treba vidjeti među njima koliki je broj onih koji su se cijepili i oni koji se nisu cijepili. Svi dosadašnji pokazatelji govore o tome da su ogromna većina, više od 80 posto ljudi koji završe s težim kliničkim slikama, oni koji se nisu cijepili”, napomenuo je Božinović.
Naglasio je kako ne razmišljaju o široj upotrebi covid potvrda, primjerice da budu nužne za odlazak u trgovine. “Sve odluke moraju biti balans između onoga što bi bilo nužno i onoga što građani mogu prihvatiti. Ovo bi značilo praktički da ne možete nigdje bez COVID potvrde. Zapravo je mudrost pronaći balans kako se maksimalno zaštititi s minimalno restriktivnim mjerama”, rekao je.
Ne razmatraju o popuštanju ili pooštravanju mjera
Hrvatska je na prošlotjednoj karti ECDC-a cijela pocrvenjela, a na pitanje hoće li se pooštravati mjere za ugostitelje postane li Hrvatska tamnocrvena na toj karti, Božinović je odgovorio da ne razmišljaju o novim restriktivnim mjerama, ali ni o popuštanju. “Nadamo se da se situacija na ovaj način može držati pod kontrolom tako da nemamo ništa za najaviti u tom smislu”, poručio je.
Rekao je kako je završila izolacija za 19 izbjeglica iz Afganistana, koje je Hrvatska primila, te da nitko od njih nije imao koronavirus. Poručio je kako nije osobno doživio kritiku čelnika Europskog parlamenta Davida Sassolija prema zemljama članicama oko migrantske politike. “Taj proces rješavanja njihovih zahtjeva, nakon što su izrazili namjeru da zatraže međunarodni azil u Hrvatskoj je pokrenut. To ima svoju proceduru, međutim sigurno da ćemo u ovom konkretnom slučaju učiniti sve da to bude je riješeno i pozitivno i što prije”, rekao je.
Što se tiče obnove Banskih dvora nakon potresa dok još nisu obnovljene brojne obiteljske kuće i stambene zgrade, Božinović je rekao kako je sve to dio procesa. “Ne samo Banski dvori već i druge institucije, uključujući i Ministarstvo unutarnjih poslova. Dosta je institucija smješteno u središtu grada i dosta je već predalo i krenulo u nekakve sanacije i proces obnove. Proces obnove će se dodatnim mjerama, koje budu donesene, nužno ubrzati kad je u pitanju Zagreb i kad je u pitanju Banovina”, rekao je.