Božinović upravo predstavio izmjene pravila za uvoz stranih radnika. Za poslodavce se uvode važne novosti

Sustav je, kazao je, dosad funkcionirao izdajući dozvole za manji broj stranaca, što se u međuvremenu povećalo. No, Božinović je kazao da se i unatoč povećanjima uspijeva odgovoriti tim izazovima. “Događaju se stvari koje nije uvijek moguće predvidjeti i sada smo se upustili u izmjene koje smatramo nužnima”, rekao je i dodao da su u Vladi svjesni kako će se morati biti spremni prilagođavati i mijenjati se.

U 2022. doselilo 57.972 stranaca

Potom je kazao da je, s obzirom na postojeće demografske trendove, jasno da je useljavanje potrebno zbog gospodarskog rada. “Od ulaska u EU došlo je do značajnog porasta zakonitih migracija”, kazao je i naglasio da se Zakon o strancima odnosi na zakonite ulaske u Hrvatsku.

“Strani državljani dolaze ovdje zbog rada prvenstveno, a tek potom zbog spajanja obitelji i školovanja”, kazao je. Potom je predstavio podatke o dolascima stranih radnika, koje je imao samo za 2022. Tada je doseljenika bilo 57.972.

Najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovodi poslodavci, kazao je Božinović i dodao da su to ljudi koji imaju nižu razinu kvalifikacija, među kojima postoji fluktuacija te da svi oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj.

U kojim djelatnostima se izdaje najviše dozvola?

Objasnio je kako se ovo događa jer je potreba za radnom snagom puno veća nego što ima radnika, posebno, primjerice, u građevini i ugostiteljstvu. Strana radna snaga nam je, kazao je, potrebna da bi se održala konkurentnost gospodarstva, nastavile investicije ali i kako bismo održali mirovinski i socijalni sustav.

“Broj zaposlenih u Hrvatskoj se od siječnja 2021. do 2024. povećao za 98.626, a broj nezaposlenih se u isto vrijeme smanjio za 45.625”, rekao je. Potom je iznio podatke o broju izdanih dozvola od 2016. do kraja 2023.rekavši da se radi o broju zahtjeva, ne broju osoba. “Na dan 31. siječnja 2020. Utvrđeno je da 96.086 državljana trećih zemalja ima važeću dozvolu za rad i prebivalište u Hrvatskoj. Od njih je 8.000 iz zemalja članica EU, ostatak su treće države”, kazao je.

Govorio je i o prosjeku pet djelatnosti u kojima se izdaje najviše dozvola, od 2021. do 2023. godine. “Prosječno je najviše dozvola izdano u graditeljstvu, 44 posto, u turizmu i ugostiteljstvu 25 posto, u prometu i vezama 6,3 te trgovini 2,4 posto. Sve ostale djelatnosti čine 9,3 posto od ukupnog broja izdanih dozvola”, rekao je.

Imamo najviše radnika iz BiH i Srbije

Potom je iznio podatke o radnicima iz trećih zemalja koje imaju vizni režim sa EU. “Vidimo da je razlog tome sve manja raspoloživost radnika iz susjednih zemalja, jer je njima olakšano zapošljavanje u članicama EU, a cijela EU ima potrebe za stranom radnom snagom. To je dovelo do pojačavanja zahtjeva za vizu tipa D. To traže osobe kojima treba Schengenska viza”, kazao je.

Iznio je i podatke o nacionalnostima i državljanstvima stranih radnika u Hrvatskoj. “U 2019. Imamo najviše radnika iz BiH, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Indije, Kine i Nepala. Unatoč činjenici da su se dvije susjedne države zadržale na prvom mjestu, 2023. Godine, nakon 38.000 iz BiH i 24.000 iz Srbije imamo 23.000 stranih radnika iz Nepala, 15.600 iz Indije, 13.400 iz Sjeverne Makedonije, skoro 10.000 s Kosova, 8749 iz Bangladeša, 5.67 iz Turske i 4244 iz Albanije”, kazao je.

Promjene usklađene s EU regulativom

Potom je počeo govoriti o Zakonu, rekavši da smo ga svakako morali mijenjati da bismo se uskladili s novom EU direktivom o Plavoj karti i direktivom o sezonskim radnicima. “Procijenili smo da, kada se Zakon već mijenja, da idemo u sveobuhvatne konzultacije”, rekao je. Govoreći o Plavoj karti kazao je da je njen glavni motiv privlačenje visokokvalificirane radne snage.

“Uskladili smo promjene s onima na razini EU, a to je produženje važenja radne karte s 24 na 48 mjeseci. Po prvi puta je omogućeno njeno izdavanje, osim za osobe s formalnim visokim obrazovanjem i osobama koje vještine dokazuju radnim iskustvom i to je isključivo u ICT sektoru”, rekao je i dodao kako to govori kolika je potreba za djelatnicima u sektoru novih tehnologija u cijeloj EU. Za njih je osigurana i fleksibilnija promjena poslodavaca.

Radnici moraju dokazati kompetencije

Drugo usklađivanje je vezano za Direktivu o sezonskim radnicima kojima će se omogućiti izdavanje dozvola, umjesto na dosadašnjih 6, na 9 mjeseci. Pokazalo se, kazao je, da je šest mjeseci u turizmu zapravo kratko razdoblje. Jedno od važnijih načela, kazao je Božinović, je bilo i smanjenje administrativnih procesa. “Jedna od većih novina je produženje važenja dozvola za boravak i rad za strane radnike s jedne na tri godine, naravno, ovisno o trajanju ugovora o radu”, rekao je.

“Olakšane su promjene zanimanja i poslodavca bez dodatnog administriranja, a dodatni rad stranih radnika kod drugog poslodavca ili u drugom zanimanju je izmijenjen sukladno Zakonu o radu”, rekao je. “Što se tiče boljih uvjeta za reguliranje zapošljavanja stranih radnika, važno nam je da svi koji dolaze ovdje i iskazuju potrebe, da one budu stvarne, realne i zato uvodimo obvezu dostave dokaza o kompetencijama stranih radnika, i za deficitarna zanimanja što dosad nije bila obveza”, rekao je.

Božinović upravo predstavio izmjene pravila za uvoz stranih radnika. Za poslodavce se uvodi nekoliko važnih novosti Uvodi se nekoliko važnih novosti

Reguliran istek ugovora strancima

“Uređeni su omjeri domaćih i stranih radnika. Najmanje 16 posto hrvatskih radnika za nedeficitarna, a 8 posto za deficitarna zanimanja u hrvatskim tvrtkama”, rekao je. Uveden je i institut zadužnice za osiguranje povratka stranih radnika za poslodavce koji dovode radnike iz zemalja sa viznim sustavom.

Kazao je da je MUP tražio da se to regulira jer se događalo da strani radnici dođu u zračnu luku, a onda bi poslodavac koji ih je tražio odustao od njihova zapošljavanja. Postupanje prema njima je onda bilo na rukama policije. “Što se tiče zaštite stranih radnika, uvodi se određeno vrijeme nezaposlenosti za radnike kojima važi postojeća dozvola za boravak i rad, ako im prestane ugovor o radu dajemo im rok od 60 dana u kojemu bi osoba trebala pronaći novog poslodavca bez da se ponavlja cijeli postupak”, kazao je.

Pravilnik će regulirati smještaj stranaca

“Mislim da je ovo puno bolje za sve, jer je pretpostavka da se osoba ovdje već aklimatizirala i poznati su joj uvjeti rada u Hrvatskoj. Također smo za poslodavce koji osiguravaju smještaj za strane radnike koje dovode uveli obvezu da daju dokaz o primjerenom smještaju radnika, kao uvjet za izdavanje dozvole za boravak i rad. Te uvjete ćemo propisati posebnim Pravilnikom koje će donijeti skupa MUP i Ministarstvo rada. Nije obveza, ali ako netko već govori ili iskazuje namjeru organiziranja smještaja za strane radnike, on onda mora biti u skladu s pravilnikom koji ćemo donijeti”, rekao je.

“Mislim da vam je poznato kako ima slučajeva kada taj smještaj nije ni primjeren ni human. To je nešto za što smo se opredijelili u izmjenama Zakona, potaknuti upravo nekim od tih slučajeva koji su izazvali pozornost javnosti”, rekao je. Govoreći o ostalim izmjenama i dopunama, rekao je da se hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima bez hrvatskog državljanstva omogućava reguliranje privremenog boravka radi povratka u Hrvatsku. Kazao je da su nam oni jedna od ciljnih skupina buduće imigracijske politike.

Rješenja usmjerena na zadržavanje stranaca

“Što se tiče digitalnih nomada, Hrvatska je prepoznata na karti digitalnih nomada, međutim ono što smo vidjeli otkako izdajemo dozvole za njih, a izdavali smo ih oko 1000 po godini, 2023. konkretno 1485. Boravak smo produžili s 12 na 18 mjeseci”, rekao je.

Dodao je da su tu i rješenja usmjerena na zadržavanje stranaca koji su završili studij u Hrvatskoj. Usto se, u cilju interesa djeteta stranih radnika, dopušta spajanje obitelji odmah ako oba radnika roditelja imaju dozvolu za rad u Hrvatskoj ili samo jedan roditelj ako se radi o samohranom roditelju.

Govorio je i o Hrvatima izvan domovine koje se pokušava motivirati da žive u Hrvatskoj. “Motiv za izmjenu Zakona vidimo po broju osoba primljenih u državljanstvo od 2017. do 2023. Države iz kojih dolazi najveći broj osoba koje su 2023. Primljene u državljanstvo su Argentina, Čile, SAD, Australija, Peru, Brazil, Bolivija i Kanada i to je tih ukupno gotovo 2000 ljudi”, rekao je zaključno ministar.